PUTIN SE POHVALIO

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da je ta zemlja razvila jedinstveno oružje za napad zbog “strateške ravnoteže” i “strateške stabilnosti” u svijetu, bez namjere da započinje bilo kakav rat.

U dijelu intervjua za državnu novinsku agenciju Tass objavljenom danas, Putin je rekao da se Rusija neće boriti ni protiv koga, već da će razvijanjem novog oružja stvoriti takve uslove da niko neće željeti da napadne nju.

Putinov tročasovni intervju Tasu kojim se obilježava 20 godina njegove vladavine Rusijom, podijeljen je u 20 djelova i objavljivaće se tokom nekoliko nedjelja. U epizodama koje su već emitovane predsjednik Rusije govorio je o nedavnoj promjeni vlade, Ukrajini, masovnim protestima u Moskvi i upotrebi moderne tehnologije.

Rusija je izgradila “ofanzivne sisteme kakve svijet nije vidio” i koji će natjerati SAD da probaju da je sustignu, rekao je Putin za Tass.

Kao primjer je pomenuo “hipersonični ofanzivni sistem”, oružje koje može da leti 27 puta većom brzinom od zvuka koje je u upotrebi od kraja prošle godine. On je rekao da je u posljednjih 20 godina udio moderne opreme u ruskoj vojsci porastao sa šest na 70 procenata.”Ovo je jedinstvena situacija”, rekao je Putin.

On je dodao da postojanje ovih sistema omogućava Kremlju da “održi stratešku stabilnost i ravnotežu” u trenucima kad Amerika pokušava da uznemiri svijet svojim sistemima protivraketne odbrane.

Putin je zaključio da je novi sistem oružja “bitan i za rusku ali i za globalnu bezbjednost”.

Kremlj je modernizaciju vojske postavio kao glavni prioritet pošto su pogoršani odnosi sa Zapadom  nakon ruske aneksije Krima, 2014. Putin je razvoj hipersoničnog oružja prvi put spomenuo u martu 2018.

Prošle godine predsjednik Rusije opisao je nagomilavanje NATO snaga blizu zapadnih ruskih granica i povlačenje SAD iz ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa iz 1987. kao glavnu bezbjednosnu prijetnju Rusiji.

VIRUS TEŠKO POGODIO IRAN

Čan savjetodavnog tijela iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija umro je danas nakon što se razbolio od novog koronavirusa i to je prvi visoki iranski zvaničnik koji je podlegao bolesti, javio je državni radio.

Član savjeta za ekspeditivnost Mohamed Mirmohamadi (71), umro je u teheranskoj bolnici.

Savjet savjetuje ajatolaha Alija Hamneija, i rješava sporove između vrhovnog vođe i parlamenta.

On nije jedini visoki zvaničnik zaražen virusom u Iranu koji ima najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu poslije Kine, epicentra epidemije.

Među oboljelima od koronavirusa je potpredsjednica Masumeh Ebtekar, poznatija kao Sestra Meri, portparolka studenata koji su zauzeli američku ambasadu u Teheranu 1979. godine i izazvali krizu sa taocima od 444 dana, prenose državni mediji.

Obolio je i šef vladinog tima za borbu protiv koronavirusa Iradž Harirči, koji je pokušao da umanji ozbiljnost epdemije prije nego što se razbolio.

U Iranu je potvrđeno 978 slučajeva korona virusa, a do sada su umrle 54 osobe.

Stručnjaci brinu da je iranski procenat smrtnih slučajeva od infekcija od oko 5,5 odsto mnogo veći nego u ostalim zemljama, što ukazuje da u Iranu ima možda mnogo više zaraženih nego što to pokazuju sadašnje brojke.

Teheran odbio pomoć, Britanija evakuiše svoje građane

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi održao je onlajn konferenciju za novinare na temu izbijanja virusa, odbivši pomoć koju je Iranu ponudio američki državni sekretar Majk Pompeo.

“Ni na kakvu pomoć ne računamo, niti smo spremni da prihvatimo prihvatiti verbalnu pomoć”, rekao je Musavi i dodao da je Iran oduvijek bio sumnjičav prema namjerama Amerike i optužio američku vladu da pokušava da oslabi iranski duh za vrijeme epidemije.

Britanska ambasada je u međuvremenu započela evakuacije svojih državljana zbog virusa.

“Najvažnije osoblje je neophodno kako bismo nastavili da radimo”, saopštilo je britansko ministarstvo spoljnih poslova i najavilo da spremnost u pružanju pomoći britanskim državljanima u Iranu može biti ograničena u slučaju da se situacija dodatno pogorša.

Virus je teško pogodio svete gradove Mašad i Kom pa su vlasti čistile svetišta dezinfekcijskim sredstvima.

Šiiti često dodiruju i ljube svetinje kao znak vjere.

Policija je uhapsila jednog čovjeka koji je objavio video snimak na kojem se vidi kako liže metal kojim je ograđeno svetište Imam Reza u Mašadu, najvažnijem šiitskom svecu.

ERDOGAN PORUČIO

Turska neće zatvoriti svoje granice sa EU za sirijske izbjeglice, saopštio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, poručivši da zapad treba da preuzme dio tereta izbjegličke krize.

“Zovu me i kažu: zatvorite granice. Ja im kažem: kasno. Zapad treba da podijeli teret odgovornosti za izbjeglice. Danas ću imati sastanak sa premijerom Bugarske, sjutra sa Merkelovom. Na dnevnom redu je 4-5 samita o Siriji”, rekao je Erdogan u Ankari, prenosi “Sputnjik”.

Njemački list “Velt” imao je uvid u interni izvještaj Fronteksa, prema kojem se očekuje pogoršanje situacije i veliki pritisak na granice.

Turska je nakon zaoštravanja situacije u sirijskom Idlibu saopštila da više ne može da zadržava talas izbjeglica i otvorila svoje granice sa EU, kuda je zatim krenulo više hiljada migranata. Za tri dana Grčka je zabilježila oko 20.000 pokušaja prelaska granice, gdje se nalazi na stotine policajaca i vojnika.

Ranije je šef diplomatije Grčke Nikos Dedias izjavio da Turska vodi kampanju dezinformisanja i govori o desetinama hiljada migranata koji su ušli u Grčku što nije tačno.

Ministar policije Turske Sulejman Sojlu je saopštio juče da je granicu prešlo više od 76.000 migranata.

U LUKSEMBURGU

U Luksemburgu je stupila na snagu mjera o besplatnom javnom prevozu, čime je ta zemlja postala prva u svijetu sa prevozom koji se više ne plaća.

Distributeri karata postepeno će biti uklonjeni, ali će ih ostati nekoliko na željezničkim stanicima i drugim prodajnim mjestima za prvu klasu vozova, koja nije obuhvaćena tom mjerom.

Oko 40 odsto domaćinstava koristi javni prevoz u Luksemburgu, tako da će besplatni prevoz, uveden kao “socijalna mjera”, predstavljati uštedu od oko 100 eura prosječno po domaćinstvu na godišnjem nivou, prenosi B92.

Građani Luksemburga najviše koriste automobile kao prevozno sredstvo, a vlasti planiraju velike investicije kako bi poboljšali saobraćajne infrastrukture.

Predviđena je gradnja dodatnih parkinga, autobuskih stajališta sa savremenom opremom o podacima reda vožnje, dodatna mjesta za električna punjenja automobila, kao i uvođenje još nekoliko linija tramvaja.

KORONAVIRUS U KINI

Na kineskom kopnu zabilježena su 202 nova potvrđena slučaja zaraze koronavirusom i 42 nova smrtna slučaja.

Svi smrtni slučajevi su se dogodili u pokrajini Hubei, rekli su iz Nacionalne zdravstvene komisije.

Oni su kazali i da je istovremeno zabilježen 141 novi sumnjivi slučaj.

Kako su kazali u nedjelju 2.847 ljudi otpušteno iz bolnica nakon oporavka, dok se broj teških slučajeva smanjio za 255 na 7.110.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja nedjelje dostigao 80.026, rekli su iz Komisije.

Oni su objasnistili da se od toga broja 32.652 pacijenta još liječi, da je 44.462 otpušteno nakon oporavka, i da je 2.912 ljudi je umrlo od bolesti.

Iz Komisije su rekli kako se za 715 ljudi još sumnja da su zaraženi virusom.

ODLUKA O NETANJAHUU

U Izraelu su jutros počeli treći parlamentarni izbori za manje od godinu dana na kojima se odlučuje da li će premijer Benjamin Netanjahu ostati na vlasti uprkos predstojećem suđenju zbog optužbi za korupciju.

Netanjahu, izraelski premijer koji je na toj funkciji više od 13 godina, na čelu je prelazne vlade duže od godinu.

Nakon dvije runde izbora u aprilu i septembru nije bilo jasnog pobjednika i vlada nije formirana pa su raspisani treći izbori što se još nije desilo u istoriji Izraela.

Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da bi se politički zastoj mogao nastaviti i poslije današnjeg glasanja.

Netanjahu teži da peti put postane premijer, zapravo četvrti put uzastopno.

Glavni rival mu je, kao i na izborima 2019. godine, bivši načelnik izraelskog Generalštaba Beni Ganc.

Gancov savez partija centra Plavo i belo vodi tesnu trku sa Netanjahuovim konzeravativnim Likudom.

U izbornoj kampanji Ganc je isticao da Netanjahu nije sposoban da vlada suočen s ozbiljnim optužbama.

Imajući u vidu da ni Netanjahu ni Ganc ne mogu da obrazuju koaliciju sa svojim tradicionalnim partnerima, a da nema izgleda za formiranje vlade jedinstva, današnje glasanje bi moglo biti samo uvod u još jedne izbore.

U danima pred izbore nije bilo puno postera na ulicama i javnih okupljanja što inače karakteriše izraelske izborne kampanje.

Primijetno je da su glasači umorni i moglo bi se pokazati da je izlaznost odlučujuća.

Dan izbora je praznik u Izraelu i izborima se obično odazove veliki broj Izraelaca sa pravom glasa.

Međutim, treće glasanje zaredom uz strah od širenja zaraze novim krona virusom moglo bi da naruši odziv.

U Izraelu je postavljeno 15 biračkih mjesta za stotine Izraelaca kojima je naređeno da budu u izolaciji kod kuće nakon to su možda bili izloženi virusu.

Netanjahu pokušava da se predstavi kao državnik koji ima posebne kvalifikacije da predvodi zemlju u vrijeme izazova.

Ganc međutim nastoji da ga predstavi kao osobu koju prate skandali i nudi sebe kao poštenu alternativu.

On kaže da je za vladu nacionalnog jedinstva sa Likudom ako na čelu te partije ne bude Netanjahu zbog optužbi za korupciju.

Netanjahu još ima veliku podršku svoje partije i insistira da mora ostati premijer na osnovu svakog dogovora o jedinstvu.

U kampanji se Netanjahu okrenuo ka desnici obećavajuči da će proširiti i brzo anektirati jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Lider izraelske nacionalističke stranke Izrael naš dom Avigdor Liberman ponovo je ključni faktor koji može da obezbijedi parlamentarnu većinu 61 od ukupno 120 poslanika Netanjahuu ili Gancu.

On međutim nije obećao podršku nijednom od njih ali je takođe rekao da četvrtih izbora neće biti.

NA FILIPINIMA

Filipinska policija opkolila je tržni centar u San Huanu na Filipinima gdje je biviši radnik obezbjeđenja upucao jednu osobu, a uzeo 30-ak ljudi za taoce.

Incident se dogođa u V-Molu u San Huan u Manili, prenosi AP.

Gradonačelnik San Huana, Fransis Zamora, rekao je novinarima da napadač drži otprilike 30 ljudi.

On je rekao da tačan broj talaca nije poznat.

Rekao je da je napadač bivši radnik obezbjeđenja nezadovoljan pošto je otpušten sa posla u tržnom centru.

Zamora je naveo da je napadač upucao jednu osobu koja je u stabilnom stanju u obližnoj bolnici.

IZ VREMENA PAPE PIA XII

Vatikan danas otvara arhive iz vremena pape Pija XII, kojem kritičari pripisuju to da tokom Drugog svjetskog rata nije protestovao protiv holokausta.

Tako će istoričarima i istraživačima biti dostupna dokumentacija iz pontifikata kontroverznog pape Pija XII koji je na čelu Rimokatoličke crkve bio od 1939. do 1958. godine.

Brojni Jevreji smatraju da papa nije dovoljno učinio da zaštiti Jevreje u Drugom svjetskom ratu. Sa druge strane, Vatikan tvrdi da je Pio potajno pomagao Jevrejima, smatrajući kako bi u suprotnom mogao izazvati oštru reakciju Trećeg Rajha i time pogoršati položaj Jevreja, ali i katolika u ratnoj Evropi, prenijela je Hina.

Eksperti se nadaju da će među dostupnim dokumentima naći izvore o tadašnjoj debati u Vatikanu.

Od danas će više arhiva omogućiti uvid u svoje materijale iz vremena pontifikata Pija XII od kojih je najveći i najpoznatiji Vatikanski Apostolski arhiv, koji se ranije zvao “Vatikanski tajni arhiv”. U njemu se nalaze dokumenti Crkve koji sežu 1.000 godina unazad.

Državni arhivi sadrže primarne izvore određene zemlje, Vatikanski tajni arhiv, pak, dokumentaciju iz čitavog svijeta.

Kako je ranije rekao crkveni istoričar i ekspert Peter Gumpel samo iz vremena pontifikata pape Pija XII biće dostupno više od 16 miliona stranica iz vremena njegovog pontifikata koji je trajao od 2. marta 1939. do 9. oktobra 1958. godine.

A teme o kojima se očekuju saznanja su na prvom mjestu Drugi svjetski rat, holokaust, njemačka okupacije Italije, atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, osnivanje NATO-a i Varšavskog pakta…

Teme su i o kraju kolonijalnog doba u Aziji i Africi, ratu u Indokini, početku osnivanja Evropske zajednice, teološkim raspravama oko nekih dogmi ili dopuštenje istorijsko-kritičke egzegeze u katoličkoj teologiji iz 1943. godine.

Po mišljenju jednog prominentnog “vatikaniste” i profesora Huberta Volfa, prvi ozbiljni rezultati takvih istraživanja očekuje se tek u naredne tri do pet godina.

TEŠKA PRIJETNJA

Grčka je suspendovala nove zahtjeve za azil u narednih mjesec dana navodeći da će odmah vratiti sve koji u zemlju uđu ilegalno.

Grčki zvaničnici navode da su sprečili blizu 10.000 migranata da pređu granicu iz Truske.

Premijer Kirjakos Micotakis rekao je da je Grčka povećala “nivo odvraćanja na granicama do maksimuma”.

Grčka je saopštila danas da se suočava sa ozbiljnom prijetnjom više hiljada migranata na njenim granicama, pošto je Turska omogućila njihovo kretanje.

“U ovim uslovima sadašnja situacija je aktivna, ozbiljna, teška prijetnja nacionalnoj bezbjednosti Grčke”, rekao je portparol vlade Stelios Pecas.

Prema njegovim riječima, Turska ohrabruje takvo kretanje migranata, prenosi Rojters.

Od kada je Ankara saopštila da više neće sprečavati kretanje migranata sa EU, veliki broj ljudi okupio se na granici sa Grčkom, gdje je došlo do incidenata, kada su grčki policajci koristili suzavac protiv migranata koji su ih gađali kamenjem.

Grčka vlada je sinoć saopštila da je za 24 sata spriječen ulazak 9.972 osoba iz Turske oko Evbosa, a da su uhapšene 73 osobe.

I Austrija i Hrvatska spremne da zaustave migrante

Austrija će zaustaviti sve migrante koji pokušaju preći njenu granicu, ako mjere za zaustavljanje izbjeglica u Grčkoj i na Balkanu ne uspiju, izjavio je juče ministar unutrašnjih poslova Karl Nehamer.

“Mađarska nas je uvjerila da će zaštititi svoje granice najbolje što može, isto kao i Hrvatska”, rekao je Nehamer za RTV ORF.

“Hrvatska policija efikasno štiti hrvatsku granicu, a u ovom trenutku nema vidljivih povećanja migrantskih kretanja zapadnobalkanskom rutom ni podizanja aktivnosti na granici sa Srbijom”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.

Komentirajući migrantski talas iz Turske, koja je, nezadovoljna saradnjom s Evropskom unijom, pustila dio migranata da krene prema Grčkoj, Božinović je podsjetio da “Hrvatska ima plan već nekoliko godina”.

U ISTOČNO MORE

Sjeverna Koreja ispalila je danas dva neidentifikovana projektila u istočno more, čime je ponovo počela testiranje oružija koje je mjesec dana bilo prekinuto zbog korona virusa.

Lansiranja su uslijedila dva dana nakon što su državni mediji Sjeverne Koreje objavili da je Kim Džong Un nadgledao artiljerijsku vežbu čiji je cilj testiranje borbene gotovosti jedinica.

Vojni zvaničnici Južne Koreje potvrdili su lansiranja. Još nema potvrde o kakvom oružju je riječ.

Kim je pred Novu godinu obećao da će pojačati odgovor na “gangsterske” sankcije i pritiske SAD.

On je tada rekao da će uskoro otkriti novo “strateško oružje” i da više nema obavezu da suspenduje testiranja nuklearnih i interkontinentalnih balističkih raketa.

Sjeverna Koreja još nije potvrdila nijedan slučaj bolesti kovid-19, izazvane virusom korona, iako su državni mediji nagovještavali da je određen broj ljudi u karantinu nakon pokazivanja simptoma.

Sjeverna Koreja je obustavila skoro sav prekogranični saobraćaj, zabranila ulaz turistima, pojačala preglede na ulaznim tačkama i mobilizovala desetine hiljada zdravstvenih radnika da nadgledaju stanovnike i izoluju one koji imaju simptome.