IZVJEŠTAJ UN-A

Svijet ne uspijeva da zaštiti djecu od zdravstvenih opasnosti koje predstavljaju klimatske promjene i loša prehrana, stoji u ključnom UN-ovu izvještaju upozoravajući da je svako dijete pod “trenutnom prijetnjom”.

Prema mišljenju više od 40 svjetskih najistaknutijih stručnjaka za zdravlje djece i adolescenata, nijedna država na svijetu ne štiti adekvatno sljedeći naraštaj od utjecaja ugljendioksida, uništavanja prirode i procesuirane hrane.

Oni su rekli da pretjerane emisije ugljendioksida, koje uglavnom proizvode bogatije države, “prijete budućnosti sve djece” te će ih opteretiti dodatnim zdravstvenim opasnostima, od smrtonosnih talasa vrućine do pojačanog širenja tropskih bolesti.

Izvještaj koji su naručili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF takođe naglašava da djeci prijeti opasnost štetnog reklamiranja hrane bogate mastima i šećerom, alkohola i cigareta.

“Velika poruka je da nijedna država ne štiti zdravlje današnje djece niti njihovu budućnost”, rekao je Entoni Kostelo, profesor Međunarodnog centra za zdravlje djece i direktor Instituta za svjetsko zdravlje na Universitetu Koledž u Londonu.

“Kad pogledate kakvu štetu čini zagađenje vazduha dječjim plućima, imamo vrlo malo vremena da to riješimo”, rekao je za AFP.

“Imamo rješenja, ono što nemamo je političko vođstvo i želja da se to postigne”, kazao je Kostelo.

Izvještaj, objavljen u medicinskom časopisu “The Lancet”, rangira 180 država po stopi preživljavanja djece, obrazovanju i prehrani.

“Donosioci svjetskih odluka propustili su da zaštite djecu i mlade: propustili su da zaštite njihovo zdravlje, propustili su da zaštite njihova prava i propustili su da zaštite njihovu planetu”, rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) general Tedros Adhanom Gebrejesus.

Oko 250 miliona djece mlađe od pet godina u državama s niskim i srednjim prihodom pod rizikom su usporenog rasta zbog izgladnjelosti i drugih posljedica siromaštva, rekli su autori.

Istovremeno, broj gojazne djece širom svijeta povećao se 11 puta od 1975, te sada iznosi 124 miliona.

Djeca u nekim zemljama vide po 30.000 televizijskih reklama svake godine, a jedna je studija u Australiji pokazala do koje su mjere djeca u toj zemlji izložena reklamama za alkoholna pića.

BREGZIT EFEKAT

Nacrt plana Evropske unije za pregovore sa Velikom Britanijom o odnosima poslije Bregzita sadrži i zahtjev da London vrati Grčkoj drevne skulpture koje su odnijete iz Atine u 19. vijeku.

U dokumentu u koji je Rojters imao uvid, navodi se da se od Velike Britanije traži “vraćanje ili restitucija nezakonito odnijetih kulturnih objekata u zemlje porekla”, ali se ne precizira na koje se predmete to odnosi.

Neimenovani diplomata Evropske unije rekao je, međutim, da je taj pasus dodat na zahtjev Grčke, koju su podržali Italija, Španija i Kipar. On je dodao da je EU zabrinuta i zbog mogućnosti ilegalne trgovine artefaktima preko londonskih aukcijskih kuća.

London i Atina već više godina vode borbu oko mermernih skulptura iz Partenona starih 2.500 godina, koje je u 19. vijeku, dok je Grčka bila pod otomanskom vlašću, iz Atine odnio tadašnji ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Carigradu lord Elgin.

Britanska vlada je prošle godine još jednom odbila zahtjev Atine da vrati skulpture sa Akropolja, koje se danas nalaze u Britanskom muzeju u Londonu. Grčka ministarka kulture Melina Merkuri izjavila je prošlog mjeseca da pokreće kampanju za povratak skulptura i dodala je da očekuje veću podršku evropskih partnera.

U Britanskom muzeju tvrde da je Elgin dobio mermerne skulpture, koje su krasile hram Partenon iz petog vijeka prije nove ere, na osnovu legalnog ugovora sa Otomanskom imperijom, dok Grčka smatra da su one ukradene.

AUSTRALIJA

Četiri osobe su danas poginule kada su se iznad jugoistoka Australije sudarila dva mala aviona.

Kako se navodi, po dvije osobe nalazile su se u avionima.

“Vjeruje se da su se letilice sudarile u vazduhu prije nego što su se srušile”, navela je policija, prenosi Gardijan.

Lokalni mediji objavili su fotografije na kojima se vide ostaci aviona.

JAPAN I KINA

Drugi dan za redom broj zaraženih koronavirusom na dnevnom nivou opada sa novih 1.749 potvrđenih slučajeva i 136 novih smrtnih slučajeva. U Japanu su potvrđena još 542 slučaja na kruzeru u karantinu na kom se nalazi oko 3.700 putnika i članova posade.

Stotine putnika počelo je danas da napušta kruzer “Dajamond Prinses” usidren u luci Jokohama blizu Tokija nakon dvije nedjelje karantina zbog zaraze koronavirusom.

I pored karantina, nije zaustavljeno širenje koronavirusa među putnicima i članovima posade, što je izazvalo velike kritike, javila je novinska agencija AP.

Zvaničnici i dalje testiraju ljude na kruzeru na novi virus, od koga je do sada zaraženo oko 540 putnika.

Neki putnici pisali su na Tviteru da su dobili formulare koje popunjavaju ukoliko su osjetili neke simptome.

Putnici koji danas napuštaju kruzer, oko njih 500, bili su negativni na testu i nijesu imali nikakve simptome, a prije izlaska još jednom će im biti izmjerena tjelesna temperatura.

Iskrcavanje s broda osoba koje nijesu zaražene će, kako se očekuje, trajati do petka zbog velikog broja, njih oko 2.500.

Putnici koji su pozitivno testirani na koronavirus nalaze se na brodu i čekaju transport do bolnice.

Broj oboljelih od koronavirusa opada 

Broj zaraženih koronavirusom koji izaziva bolest COVID 19 tako je u Kini porastao na 74.185, dok je broj smrtnih slučajeva porastao na 2.004.

Međutim, broj novih slučajeva na dnevnom nivou opao je ispod 2.000 za razliku od prethodnih dana.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je novinskoj agenciji AP da širenje virusa “nije van kontrole, ali da je situacija jako opasna”.

Mnogi politički i sportski događaji i sastanci u Kini su odloženi ili otkazani.

BLAGOJEVIĆ IZAŠAO IZ ZATVORA

Bivši guverner Ilinoisa srpskog porekla Rod Blagojević, izašao je iz zatvora nakon što ga je američki predsjednik Donald Tramp pomilovao. On je u zatvoru proveo sedam godina zbog političke korupcije, prevare i iznude.

Blagojević (63), koji je bio usuđen na 14 godina zatvora zbog korupcije, pušten je iz zatvora četiri godine prije nego što bi imao pravo na uslovnu slobodu 2024. godine.

“Čikago tribjun” je objavio fotografiju Blagojevića na međunarodnom aerodromu u Denveru, gdje se ukrcao u avion kojim je odletio u Čikago.

U vrijeme dok je bio guverner Blagojević je bio poznat po tamnoj kosi, ali je sada sijed jer su, kako napominje AP, farbe za kosu zabranjene u zatvoru.

Blagojević je istakao da je “duboko i vječno” zahvalan Trampu zbog odluke da mu preinači zatvorsku kaznu.

“On (Tramp) nije morao to da uradi. On je republikanski predsjednik, a ja sam bio demokratski guverner”, rekao je Blagojević.

Rekao je da namjerava da ono što je loše pretvori u dobro.

“Boriću se protiv koruptivnog krivičnog pravnog sistema koji često progoni i procesuira ljude koji ništa nijesu učinili loše, koji izriče veće kazne, ne pokazuje milost”, kazao je Blagojević.

“Oni mogu da čine šta god žele. Stave vas u zatvor zbog nečega što nije krivično djelo”, dodao je.

Blagojević je najavio da će tokom dana održati konferenciju za novinare.

On od 2012. godine služi kaznu pošto je bio osuđen za političku korupciju, prevaru i iznudu i to samo nekoliko mjeseci nakon što se pojavio u Trampovom rijaliti programu “Slavni šegrt”.

Blagojeviću, bivšem demokratskom guverneru Ilinoisa na teret se stavlja da je pokušao da proda mesto u Sjenatu, koje je ostalo upražnjeno odlaskom Baraka Obame.

Posljednju mogućnost za žalbu Blagojević je iskoristio 2018. godine i izgledalo je da će ostati iza rešetaka do 2024. godina, kada mu ističe kazna.

Njegova supruga Peti je 2018. godine putem medija pozvala Trampa da interveniše, hvaleći predsjednika i povezujući istragu protiv svog supruga sa istragom specijalnog tužioca Roberta Malera o navodnoj umiješanosti Rusije u predsjedničke izbore 2016. godine.

U avgustu prošle godine Tramp je na Tviteru napisao da Bijela kuća razmatra Blagojevićev slučaj. Rod Blagojević je osuđen na 14 godina zatvora, a odslužio je sedam godina.

“Mnogi traže da razmotrim mogućnost da mu smanjim tako tešku kaznu”, naveo je Tramp.

Presuda Blagojeviću privukla je veliku pažnju, iako su u Ilinoisu četiri od posljednjih 10 guvernera završila u zatvoru zbog korupcije. Blagojević je, naime, osuđen na najdužu kaznu.

BEZ POSADE

Brod koji je nestalo pod zagonetnim okolnostima prije godinu i po dana pojavio se kada je oluja Denis pogodila sjever Evrope.

Napušteni brod pronađen je nasukan na obali okruga Cork u Irskoj, a tamo ga je donijelo nevrijeme koje je protekle sedmice pogodilo sjever Evrope i Veliku Britaniju.

Izgubljeni “brod duhova” nasukao se među stijenama. Primijetio ga je jedan od stanovnika ribarskog sela Balikoton. Sumnja se da je brod bez posade plovio 18 mjeseci i prešao hiljade kilometara.

Svoje putovanje započeo je na Bermudskim otocima 2018. godine i završio ga na obali Irske.

“Jedan od milion”, rekao je šef lokalne službe za spašavanje Džon Tatan i dodao da nikada nije vidio ništa slično.

Riječ je o teretnom brodu izgrađenom 1976. godine i poznatom pod imenom Alta. Donedavno je plovio pod tanzanijskom zastavom. Obalne straže nekoliko zemalja su upozoravale tokom proteklih mjeseci da su vidjele brod koji plovi bez cilja.
Posljednji put primijetila ga je Britanska kraljevska mornarica u septembru 2019. godine.

Altina avantura započela je godinu dana ranije kada je s posadom krenula na plovidbu od Grčke do Haitija. Uslijedio je kvar koji je ometao napajanje motora strujom. Alta je 20 dana plutala na otvorenom moru, udaljena 2.100 kilometara od Bermuda. Američka obalna straža uočila je brod na pučini i donijela posadi zalihe hrane i vode za dva dana.

Alti se približavao uragan, pa je Obalna straža SAD-a odlučila evakuisati deset članova posade i odvesti ih u Portoriko. Brod bez posade ostao je na pučini. Portparol Bermudskog pomorskog operativnog centra tada je rekao da će ga vlasnici broda nastojati spasiti.

OSNIVAČ VIKILIKSA ČEKA IZRUČENJE U SAD

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž nije više u samici u londonskom zatvoru i njegovo zdravstveno stanje se poboljšava, rekao je njegov kolega i portparol Kristin Hrafnson.

Hrafnson je to rekao na konferenciji za novinare, uoči kontroverznog saslušanja o izručenju Asanža SAD, koje bi trebalo da počne sljedeće nedjelje.

SAD traže Asanža po 18 tačaka optužbi za pokušaj hakovanja, curenje informacija i kršenje Zakona o špijunaži. Ukoliko bude osuđen, prijeti mu više desetina godina u zatvoru.

Asanžove pristalice izrazile su zabrinutost zbog toga kako se postupa prema njemu u zatvoru i kako to utiče na njegovo zdravlje, prenosi Rojters.

Otac Asanža, Džon Šipton, ranije danas je rekao da je zabrinut za zdravlje svog sina, jer je “neprekidno anksiozan”.

On je, takođe, izrazio zabrinutost da će se Asanž suočiti sa smrtnom kaznom ukoliko bude izručen SAD.

NAKON IZBORA

Suđenje za korupciju premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu počeće 17. marta, samo dvije nedjelje poslije parlamentarnih izbora, saopštio je danas izraelski sud.

Netanjahu je optužen za prevaru, zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

Vrhovni izraelski tužilac Avihaj Mandelblit je u novembru podigao optužnicu protiv Netanjahua za primanje skupih poklona od bogatih prijatelja bisnismena i što je u zamjenu za pozitivno izvještavanje u medijima nudio usluge.

U kratkom saopštenju suda je navedeno da se očekuje da će Netanjahu prisustvovati početnom saslušanju.

U Izraelu će se 2. marta održati treći parlamentarni izbori za manje od godinu dana.

Na tim izborima Netanjahu, izraelski premijer sa najdužim stažom od preko 13 godina, se bori za političko preživljavanje.

Prve dvije runde izbora bile su mahom referendum o Netanjahuu, a ne očekuje se da treći budu drugačiji.

Netanjahu u svojoj kampanji nastoji da skrene pažnju sa optužbi za korupciju, ističući prije svega svoje veze sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

Njegov glavni politički rival, bivši načelnik izraelskog Generalštaba Beni Ganc, tvrdi da Netanjahu nije sposoban da rukovodi zemljom dok se brani od optužbi.

Na izborima u aprilu i septembru nije bilo jasnog pobjednika i nova vlada nije formirana.

Ispitivanja javnog mnjenja prije izbora nagovještavaju da će i Netanjahuu i Gancu biti teško da obezbijede parlamentarnu većinu.

ZBOG EPIDEMIJE

Ruske vlasti su danas saopštile da će od četvrtka državljanima Kine biti zabranjen ulazak u Rusiju, što je nova drastična mjera u borbi protiv širenja epidemije novog koronvirusa koji izaziva upalu pluća.

“Ulazak kineskih državljana preko granica Rusije biće obustavljen počev od 20. februara za radna i privatna putovanja, i putovanja radi studija i turizma”, izjavila je potpredsjednica Vlade Rusije, zadužena za zdravstvo Tatijana Golikova.

Ta zvaničnica koja je na čelu grupe za borbu protiv novog soja koronavirusa “Covid-19” je rekla da je ta odluka donijeta “zbog pogoršavanja epidemije u Kini i jer kineski državljani i dalje dolaze u Rusiju”.

Mnogi Kinezi su u Rusiji kao turisti, studenati ili tamo rade. Ruski aerodromi se masovno koriste kao tranzitna tačka između Kine i Evrope.

Rusija je ranije naložila zatvaranje oko 4.250 kilometara granice s Kinom, kao i obustavljanje željezničkih linija i smanjenje broja letova aviona prema kineskim gradovima.

Po posljednjem bilansu, u Kini je novim koronavirusom inficirano više od 72.000 ljudi od kojih je skoro 1.900 umrlo.

U Rusiji zvanično nema pacijenata s novim koronavirusom pošto su prošle nedjelje iz bolnice otpuštena jedina dva pacijenta, državljani Kine koji su, po ruskim ljekarima, imali blagu infekciju.

GRADONAČELNIK LONDONA

Gradonačelnik Londona Sadik Kan založio se danas u Briselu da Britanci zadrže državljanstvo Evropske unije (EU), kao i druga prava koja idu s tim, uprkos Bregzitu.

“Mnogi Londonci su tužni nakon što smo napustili EU. Ali i dalje imamo osjećaj pripadnosti evropskoj porodici, mi smo Evropljani”, rekao je Kan koji se danas u Briselu sastao sa nekoliko evropskih zvaničnika, među kojima i sa pregovaračem o Bregzitu Mišelom Barnijeom.

Kan je rekao da bi u novoj fazi pregovora između Londona i Brisela trebalo da bude i pitanje “združenog državljanstva”. To bi Britancima omogućilo da zadrže prava koja su do sada imali i kao građani EU, a među njima je sloboda kretanja i rad u drugim zemljama Unije.

Velika Britanija se od 1. februara nalazi u prelaznom periodu tokom kojeg nastavlja da primjenjuje evropska pravila.

U tom periodu koji se završava 31. decembra, obje strane treba da postignu dogovor o budućim odnosima.