NOVI NAPAD

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro nazvao je danas “otpadom” ekološku organizaciju “Grinpis” (Greenpeace) što je novi napad tog ekstremnog desničara na tu nevladinu organizaciju koja njegovu politiku o Amazoniji smatra štetnom.

“Ko je ‘Grinpis’? Kakvo je to smeće koje se zove ‘Grinpis’? To je otpad!”, rekao je Bolsonaro novinarima u Braziliji.

Brazilski predsjednik je to odgovorio na pitanje o tome što “Grinpis” kritikuje obnavljanje rada Savjeta za Amazoniju, osnovanog 1995. godine radi koordinacije državnih mjera prema toj oblasti, ali godinama ne radi.

Brazilska vlada u utorak je odlučila da obnovi rad tog savjeta koji će biti pod nadležnošću potpredsjednika uz učešće 14 ministarstava. Međutim u tome neće učestvovati vlasti amzonskih područja što je izazvalo kritiku.

“Taj savjet nema plan, ni cilj, ni budžet. Neće se protiviti anti-ekološkoj politici vlade i nema za cilj borbu protiv sječe šuma”, ocijenio je “Grinpis”.

U prvoj godini mandata Bolsonara 2019. godine, sječa šuma je porasla za 85 odsto u odnosu na 2018. godinu.

Povećanje šumskih požara u avgustu i septembru u Brazilu izazvalo je zabrinutost međunarodne zajednice, ali je Bolsonaro te kritike ocijenio kao prijetnju suverenitetu Brazila u amazonskom području.

PRED MINISTRIMA

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel predstaviće u ponedjeljak, pred ministrima inostranih poslova zemalja članica Unije, ideju o imenovanju specijalnog izaslanika ili predstavnika, potvrdili su zvaničnici EU.

Iako se o mogućnosti imenovanja specijalnog izaslanika govorilo mjesecima, na ministarskom sastanku u ponedjeljak prvi put će se formalno pokrenuti rasprava oko tog pitanja, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Zvaničnici EU, upućeni u to pitanje, tvrde da je i dalje nejasno koje područje djelovanja će obuhvatiti ta osoba, ni u geografskom, niti u političkom smislu.

Oni su naveli da tek treba da se odluči da li će taj izaslanik ili predstavnik biti nadležan za cijeli Balkan, ili samo za Kosovo i Bosnu.

U svakom slučaju, već se podrazumijeva da će dijalog između Srbije i Kosova ostati fokus angažovanja budućeg imenovanog predstavnika.

Osim toga, takođe ostaje nejasno da li će ta osoba imati funkciju specijalnog izaslanika ili predstavnika.

Te dvije funkcije suštinski se razlikuju.

Izaslanika može lično imenovati šef evropske diplomatije, a imenovani bi odgovarao samo njemu, odnosno Borelu.

Prema evropskim izvorima, naredni ponedjeljak obilježiće samo početak rasprave, jer tek treba da se razjasne stvari i ispoštuju neophodne procedure.

Formalno imenovanje se očekuje, kako se navodi, “kasnije u ovoj godini”, ali bi trebalo da se sve procedure okončaju do proljeća.

POTVRDIO MINISTAR

Japan je zabilježio prvu smrt od koronavirusa, potvrdio je to danas ministar zdravlja zemlje Katsunobu Kato.

Riječ je o Japanki, ženi u osamdesetim, koja se razboljela u janauaru, a tek poslije razvila je simptome upale pluća. Koronavirus potvrđen je nakon što je umrla. Kako se zarazila još se istražuje.

Ona nije došla sa krstarenja brodom “Diamond Princess” koji se nalazi u karantinu u luci Jokohama, u blizini Tokija.

Japan je do sada potvrdio 247 slučajeva koronavirusa, uključujući 218 s kruzera koji je pristao u luci Jokohama, blizu Tokija.

Inače, na kruzeru “Dimanond Princess” od 3. februara, potvrđena su 44 nova slučaja uključujući jednog člana posade. Japanske vlasti odlučile su dopustiti iskrcavanje starijim putnicima koji su na testovima bili negativni. Pustiće ih u petak umjesto 19. februara i u karantinu će biti na kopnu.

USVOJILI REZOLUCIJU

Senat Kongresa SAD usvojio je danas rezoluciju kojom ograničava sposobnost predsjednika SAD Donalda Trampa da pokrene vojnu operaciju protiv Irana.

Rezolucijom, čiji je autor senator demokrata Tim Kejn, predviđa se da Tramp mora da ima odobrenje Kongresa za vojnu akciju protiv Irana.

Za rezoluciju je glasalo 55 senatora, a protiv 45. Osam senatora iz Trampove Republikanske stranke, koja ima većinu u Senatu, pridružilo se demokratama i podržalo rezoluciju.

Kejn i druge pristalice rezolucije naveli su da se ona ne tiče ni Trampa ni funkcije predsjednika SAD, već da predstavlja važnu potvrdu ovlašćenja parlamenta da objavljuje rat.

Članovi donjeg doma parlamenta, u kojem demokrate imaju većinu, mogli bi da se izjasne o rezoluciji do kraja februara, rekao je lider većine u Predstavničkom domu Kongresa Steni Hojer.

Ako rezolucija bude usvojena i u Predstavničkom domu, očekuje se da će Tramp na nju uložiti veto.

Poslije predsjednikovog veta, potrebno je da dvije trećine članova i Predstavničkog doma i Senata podrži rezoluciju da bi stupila na snagu.

Tramp je juče pozvao senatore da ne glasaju za rezoluciju, ocijenivši da bi SAD u tom slučaju “pokazale slabost” i poslale “veoma loš signal” Iranu.

PUTIN

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je brak jedino moguć “između muškarca i žene” i dodao da podržava ideju uvođenja tog principa u Ustav.

“Brak je zajednica muškarca i žene”, rekao je Putin na sastanku radne grupe koje je formirao Kremlj zbog ustavne reforme.

Putin je podržao ideju da to bude unijeto u Ustav.

“To je dobra ideja i treba je podržati. Samo treba razmisliti kako to sročiti i gdje”, rekao je predsjednik Rusie poslije predloga konzervativne poslanice Olge Bataline da se Ustavom utvrdi da država podržava “tradicionalne porodične vrijednosti”.

Batalina smatra da je porodica ugrožena zbog pokušaja uvođenja novih termina kao što su “roditelj broj jedan” i “roditelj broj dva”.

“To nije fantazija, već stvarnost u nekoliko zemalja”, rekla je Batalina koja predstavlja vladajuću stranku Ujedinjenu Rusiju u donjem domu parlamenta i ranije je podržala zakon kojim se zabranjuje “homoseksualna propaganda” u Rusiji.

Putin je rekao da dok god on bude bio predsjednik Rusije, neće biti “roditelja broj jedan” i “roditelja broj dva”. “Imamo tatu i mamu”, rekao je on.

Putin je u januaru izjavio da su neophodne izmjene Ustava iz 1993. i formirao radnu grupu od nekoliko desetina poslanika i drugih, zaduženu da pripremi ustavne amandmane.

Radna grupa je danas na sastanku s Putinom predložila da u Ustavu bude navedeno da je Rusija “Država koja stvara mir” ili “pobjednička država” u Drugom svjetskom ratu.

Mnogi analitičari smatraju da tim ustavnim izmjenama Putin priprema teren da sačuva svoj uticaj poslije 2024. godine, kada bude napustio predsjedničko mjesto.

Putin je rekao da cilj ustavne revizije nije “produžetak njegove vlasti” u Rusiji na čijem je čelu 20 godina.

ZVANIČNO

Sirijski parlament danas je zvanično priznao kao genocid masakr nad Jermenima za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata u Turskoj, u svjetlu rastućih tenzija i sukoba između vojske dvije zemlje na sjeverozapadu Sirije.

“Parlament osuđuje i priznaje genocid koji je počinila Otomanska država početkom 20. vijeka nad Jermenima”, navodi se u saopštenju.

Istoričari procjenjuju da je oko 1,5 miliona Jermena ubijeno za vrijeme i poslije Prvog svjetskog rata u Turskoj, što mnogi ocjenjuju kao prvi genocid u 20. vijeku. Turska navodi da je ubijeno 500.000 Jermena.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je u srijedu da će “svuda” sprovoditi napade na sirijske snage u slučaju novih napada na turske snage u Siriji. Od početka februara u sukobima sirijske vojske u provinciji Idlib stradalo je 14 turskih vojnika, a 45 je povrijeđeno.

Turska: Licemjerni čin 

“To je licemerni čin jednog režima koji je godinama činio svakakve vrste masakra nad sopstvenim narodom… izazivajući raseljevanje nekoliko miliona ljudi, a taj režim je poznat i po upotrebi hemijskog oružja”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Turske.

Osuđuju se i “neosnovane optužbe jednog despotskog režima koji je izgubio svoj legitimitet”.

Ministarstvo je uz to optužilo Damask da je izazvao “humanitarnu tragediju” na granici s Turskom.

SUD U STRAZBURU

Evropski sud za ljudska prava danas je oslobodio Španiju odgovornosti iako je naložila “neposredni povratak” dva migranta, bez ikakve prethodne administrativne ili sudske procedure, iz njene enklave u Melilji, na sjeveru Maroka. Time je poništena prva odluka o tom slučaju donijeta 2017. godine.

Tom neočekivanom odlukom je izmijenjena praksa Suda čije je veće 3. oktobra 2017. godine dalo za pravo migrantima koji su podnijeli žalbu.

Po prvoj odluci, Španija je osuđena zbog kolektivnog vraćanja migranata.

U novoj odluci Sud navodi da “Španija ne može da bude odgovorna za odsustvo zakonskog postupka (migranata) u Melilji”.

“Podnosioci žalbe (migranti) su se sami stavili u nezakonitu situaciju kad su 13. avgusta 2014. godine namjerno pokušali da uđu u Španiju tako što su prešli zaštitnu ogradu u Melilji na nedozvoljenim mjestima usred grupe sa mnogo ljudi, koristeći efekat mase i silu”, piše u saopštenju Glavnog vijeća Suda u Strazburu, čije su odluke konačne. 

ANIMACIJA

Ledena santa površine veće od 300 kvadratnih kilometara odcijepila se nedavno od glečera ostrva Pine na Antarktiku. Ubrzo nakon toga raspala se na djelove.

Ovaj proces može se vidjeti na animaciji koja je nastala zahvaljujući slikama koje je napravio satelit Evropske svemirske agencije, piše CNN.

Na slikama se može vidjeti da su prije odcjepljenja ove sante pukotine na glečeru bile vidljive i da se moglo očekivati da do ovoga dođe.

Dva procjepa na glečeru uočena su početkom 2019. godine, a animacija prikazuje veličinu pukotina poredi s Parizom i Menhetnom.

U TOKU REKONSTRUCIJA VLADE

Britanski ministar finansija Sadžid Džavit podnio je danas ostavku, u neočekivanom potezu na dan kada premijer Boris Džonson rekonstruiše svoju konzervativnu vladu.

Uveliko se očekivalo se da će Džavid zadržati svoje mjesto u rekonstruisanom kabinetu, ali jedan portparol je potvrdio da je podnio ostavku.

Džonson je imenovao Džavida, prethodno ministra unutrašnjih poslova, na mjesto ministra finansija u julu kada je postao premijer.

Džavidova ostavka dolazi u nezgodno vrijeme pošto je za četiri nedjelje predviđeno da se predstavi godišnji budžet, što će sada čekati novog ministra.

Ubrzo poslije objave o Džavidovoj ostavci za novog ministra finansija je imenovan Riši Sunak. On je bio glavni sekretar u ministarstvu finansija od kada je Boris Džonson stupio na dužnost u julu 2019. godine.

Džavidova ostavka je uslijedila poslije izvještaja da se sukobio sa moćnim Džonsonovim savjetnikom Dominikom Kamingsom.

Politička urednica Bi-Bi-Sija (BBC) navodi da je Džavidu ponuđeno da ostane ministar finansija pod uslovom da otpusti sve svoje savjetnike, što je on odbio i otišao je sa tog mjesta.

INDIJA

Najmanje 14 osoba je poginulo, a 35 povrijeđeno u sudaru autobusa i kamiona na sjeveru Indije, saopštila je danas policija.

Zvaničnik policije Radžeš Sing je izjavio da je 10 osoba umrlo na licu mjesta, a četiri su preminule u bolnici.

U sudaru je uništen prednji dio autobusa, dodao je on.

Ovakve nesreće su česte u Indiji, gdje svake godine na putevima život izgubi oko 15.000 ljudi, uglavnom zbog nepažnje, loših puteva i prenatrpanih vozila, napominje AP.