RUSIJA

Rusija je danas saopštila da će biti potrebno osam do deset mjeseci da se razvije vakcina protiv koronavirusa.

“Danas se vakcina ne može razviti u kratkom vremenskom periodu”, kazao je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško, prenose agencije.

Prema njegovim riječima, vakcina se razvija najmanje osam do deset mjeseci i to podrazumijeva samo inicijalnu fazu bez kliničkih proba.

Rusija i Kina zajednički rade na razvoju vakcine protiv koronavirusa, a Peking je predao genom virusa Moskvi, saopštio je prošle sedmice ruski konzulat u kineskom gradu Guangžou.

“Ruski i kineski eksperti počeli su da razvijaju vakcinu”, navedeno je u saopštenju na zvaničnom sajtu konzulata.

ISTOK TURSKE

Najmanje 33 osobe stradale su poslije lavine koja je pogodila istočnu Tursku, rekao je turski ministar unutrašnjih poslova.

Vjeruje se da ima još ljudi pod snijegom, dok je potvrđeno da je najmanje osam spasilaca poginulo u provinciji Van. 

Hitne službe pozvane su na auto-put u blizini gradića okruženog planinama u provinciji Van koja graniči sa Iranom, nakon što se lavina srušila na ljude. 

Prva lavina zakopala je vozilo za raščišćavanje snijega i minibus, pri čemu je poginulo pet ljudi, a dvije osobe su nestale. Vozač i sedmoro putnika su se spasli.

Druga lavina desila se dok je 300 radnika hitne pomoći tragalo za nestalim ljudima, javila je televizija NTV.

HITNA SJEDNICA

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi sjutra da održi hitnu sjednicu zbog situacije na sjeverozapadu Sirije, na zahtjev Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država i Francuske.

Specijalni izaslanik UN za Siriju Gir Pedersen najavio je da će sjednica, najvjerovatnije, biti održana u četvrtak, prenosi Tas s.

Idlib je jedina sirijska regija u kojoj se još vode borbe. U 2017. godini u ovoj provinciji je otvorena zona u kojoj su preostale snage pobunjenika i djelovi terorističkih grupa koji su odbili da se predaju.

U Siriju je 2. februara ušlo 195 turskih vozila, uključujući tenkove, kamione i oklopna vozila. Dan kasnije, u ponedeljak, još jedan turski konvoj je ušao na sirijsku teritoriju.

Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu slanje dodatnih trupa obrazložio je potrebom za pojačanjem svih 12 posmatračkih tačaka koje kontroliše turska vojska.

ZBOG EPIDEMIJE

Honkong uvodi obavezan dvonedjeljni karantin za sve posjetioce koji dolaze iz kontinentalne Kine u nastojanju da zaustavi širenje epidemije novog koronavirusa, izjavila je danas šefica lokalne vlade Keri Lam.

“Mjera je oštra. Međutim poslije ove objave vjerujem da će broj dolazaka da se smanji sam po sebi”, rekla je Keri Lam koja je navela da će mjera početi da se primjenjuje od subote.

Ta poluautonomna kineska teritorija juče je prijavila prvi smrtni slučaj od koronavirusa i zatvorila je takoreći sve granične prelaze sa kontinentalnom Kinom. U Hongkongu je prijavljeno 17 slučajeva zaraženih.

Bolničko osoblje štrajkuje u Hongkongu tražeći da se u potpunosti zatvori granica sa kontinentalnom Kinom da se zaustavi virus.

Više od 24.500 ljudi zaraženo je globalno od novog virusa, od toga je 24.323 potvrđenih slučajeva u kontinentalnom delu Kine. U Kini je do sada umrlo 490 ljudi od ovog virusa.

ZADRŽAO TITULU

Međunarodni aerodrom Dubai saopštio je danas da je zadržao svoju titulu kao aerodrom sa najvećim brojem putnika u međunarodnom saobraćaju, iako je prošle godine bila zatvorena jedna od njegovih pista za renoviranje i bili su prizemljeni avioni Boing 737 Maks.

Aerodrom, dom dugolinijske aviokompanije Emirejts u vlasništvu vlade Dubaija, je imao 86,4 miliona putnika 2019. godine, šest miliona više nego londonski Hitrou koji je na drugom mjestu. To je tri odsto manje nego 2018, kada je bilo 89,1 milion putnika na tom ogromnom aerodromu.

Aerodromska uprava je kao dio razloga za slabije pokazatelje navela 45-odnevno zatvaranje aerodromske južne piste, bankrot indijskog Džet Ervejsa i prizemljenje aviona Boing 737 Maks.

Niskobudžetna kompanija Emirejtsa Flaj Dubai (FlyDuby) je koristila više Boinga Maks u svojoj floti.

Ovo je šesta godina da je međunarodni aerodrom Dubai na prvom mjestu po broju putnika u međunarodnom saobraćaju. Aerodrom sa ukupno najvećim brojem putnika je Aerodrom Hartsfild-Džekson u Atlanti, u SAD.

ODGOVOR NA REKETIRANJE

Izraelski borbeni avion napao je Gazu pred zoru u znak odmazde za tri rakete ispaljene na Izrael sa te palestinske teritorije, saopštila je vojska.

Palestinski mediji su izvijestili da je napadnuto nekoliko ciljeva kraj Kan Junisa na jugu pojasa Gaze.

U vojnom saopštenju je navedeno da mete, mjesto za proizvodnju oružja, pripadaju Hamasu koji vlada Gazom.

Najmanje tri rakete ispaljene su iz pojasa Gaze u Izrael ubrzo poslije ponoći i aktivirane su sirene za protivraketnu uzbunu na jugu te zemlje.

Dvoje ljudi je lakše povrijeđeno dok je žurilo u skloništa, javio je izraelski vojni radio.

Nije bilo izvještaja o aktiviranju protivraketnog sistema “Gvozdena kupola”.

Najmanje 13 raketa ispaljeno je u Izrael u posljednjoj sedmici, saopštila je izraelska vojska.

Pojačano nasilje zabilježeno je u posljednjim danima i skoro svakodnevno se ispaljuju rakete i puštaju baloni sa eksplozivom preko granice, na šta Izrael odgovara uglavnom udarima iz vazduha.

Napetost između Izraela i Gaze raste postepeneo u posljednje dvije nedjelje nakon nekoliko mjeseci relativnog zatišja.

Strah od eksalacije nasilja posebno je pojačan otkako je 28.januara objavljen mirovni plan SAD za koji se smatra da je u korist Izraela.

U nedjelju je izraelsko Ministarstvo odbrane zamrznulo uvoz cementa i smanjilo broj poslovnih dozvola za ulazak u Izrael iz Gaze u odgovoru na skoro svakodnevne napade iz pojasa.

Islamski ekstremistički Hamas je rekao da izraelska “agresija” neće odvratiti tu organizaciju od novih napada.

KINA

Sveopšta panika zbog koronavirusa pomogla je jednoj ženi iz Kine da izbjegne silovanje.

Žrtva je napadaču, koji je upao u njenu kuću i pokušao da je siluje, rekla da je iz Vuhana i da ima koronavirus, nakon čega je on pobjegao, ali ne prije nego što joj je uzeo oko 400 eura.

Kineskinja, koju je policija imenovala samo kao Ji, pretvarala se tokom napada da kašlje i uzvikivala da se upravo vratila iz Vuhana i da je u karantinu jer ima koronavirus, prenosi londonski Dejli mejl.

Osumnjičeni, koga je policija označila samo kao 25-godišnjeg Sijaoa, provalio je u spavaću sobu žrtve prošlog petka u gradu Jingšan, nedaleko od Vuhana, epicentra epidemije koronavirusa.

Ji je pokušala da odgurne napadača koji je namjeravao da joj stegne vrat i rukom prekrije usta, a nakon toga počela da se pretvara da kašlje i da uzvikuje: “Upravo sam se vratila iz Vuhana. Imam koronavirus. U karantinu sam”.

Nakon što je Sijao pobjegao, Ji je odmah pozvala policiju, koja je krenula u potjeru.

Policajci su rekli da je pretraga grada bila teška jer su svi stanovnici nosili maske.

Policja je navela da je Sijao te večeri napustio porodicu i nije imao novca, pa je zato riješio da izvede pljačku.

PLAN GRČKE VLADE

Grčka planira da postavi plutajuću ogradu na Egejskom moru kako bi spriječila dolazak sve većeg broja migranata koji s obližnjih turskih obala stižu na njena ostrva.

Dok se Grčka bori s naizgled beskrajnim prilivom migranata iz susjedne Turske, kao odgovor na problem konzervativna vlada najavljuje postavljanje plutajuće mrežaste ograde za sprečavanje krijumčarskih brodica što je, pišu svjetski mediji, naišlo na široku kritiku oganizacija za zaštitu prava, kao i grčke opozicije koja ovu ideju naziva “uvredom za čovječanstvo”.

Ministarstvo odbrane Grčke pozvalo je privatne izvođače da pošalju ponude u roku od tri mjeseca za nabavku plutajuće barijere dužine 2,7 kilometara, koja bi se dizala 50 centimetara iznad vode. Vladin opis kaže da “plutajući sistem barijera” treba biti izgrađen “s nevojnim specifikacijama” i “specifičnim oznakama za obavljanje misije (pomorskih agencija) upravljanja izbjegličkom krizom”.

Grčka vlada desnog centra, koja je na vlasti posljednjih šest mjeseci, obećala je da će oštrije riješiti migrantsku krizu i planira da uspostaviti prihvatne objekte za migrante kojima je odbijen azil i ubrza deportacije natrag u Tursku, ukazuje Vašington post.

Na osnovu sporazuma o migracijiama između Evropske unije i Turske iz 2016. godine, turskoj vladi obećano je do šest milijardi eura kako bi se zaustavilo masovno kretanje migranata u Evropu. No, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, prošle godine je na grčka osrtva stiglo gotovo 60.000 migranata i izbjeglica što je, ističe Vašington post, gotovo dvostruko više od broja dolazaka u 2018. godini.

Veće opasnosti za tražioce azila

Grupe za zaštitu prava osudile su plan grčke vlade, upozoravajući kako će se time povećati opasnosti s kojima se susreću tražoci azila koji su zaštićeni zakonom Evropske unije, piše Njujork tajms.

Direktor istraživanja za Evropu organizacije Amnesti internešenal, Masimo Morati osudio je predlog kao “alarmantnu eskalaciju u stalnim naporima grčke vlade da se azilantima i izbjeglicama što više oteža dolazak na njene obale” i da bi to moglo dovesti do veće opasnosti “za one koji očajnički traže sigurnost”.

Grčka je više puta apelovala na veću podršku evropskog bloka u borbi s migracijskim tokovima, rekavši da se sama ne može nositi s teretom i optužujući Tursku da iskorištava izbjegličku krizu kako bi dobila pomoć od EU. List ocjenjuje da su rastuće napetosti između Grčke i Turske zbog energetskih resursa na Istočnom Sredozemlju i oživljeni sporovi oko suvereniteta u Egeju dodatno potkopali saradnju dva tradicionalna neprijatelja na suzbijanju trgovine ljudima.

Grčka “pravila igre” 

Odbacujući kritike, državni ministar za migracije i azil Notis Mitarakis rekao je da će predložena barijera u Egejskom moru poslati snažnu poruku krijumčarima ljudi da su se “pravila igre promijenila” dodajući kako je oko 72.000 muškaraca, žena i djece stiglo u Grčku u 2019. godini.

Mitarakis, koji je tu funkciju preuzeo prije samo dvije sedmice, rekao je da će Grčka takođe krenuti dalje s postavljanjem zatvorenih, pred-deportacijskih centara na egejskim ispostavama. Grupe za ljudska prava izrazile su bojazan da bi centri, koji će zamijeniti kampove na otvorenom, mogli postati nalik zatvorima.

“Svaki četvrti migrant koji je u Evropu ušao u 2019. godinu prošao je kroz jedan od pet [egejskih] ostrva”, rekao je Mitarakis okrivljujući Tursku za povećani priliv u proteklih godinu dana.

Gradonačelnici na Lezbosu, Samosu, Chiosu, Lerosu i Kosu, ostrvima na kojima je broj migranata povećan, strahuju da će se dolasci drastično povećati na proljeće.

Ideju plutajuće ograde grčka ljevičarska opozicija Siriza naziva “uvredom za čovječanstvo” opisujući je kao “odvratnu” mjeru od koje bi vlada trebala odmah odustati.

Plutajuća ograda vrijedna 500.000 eura 

Grčka je služila kao ulaz u Evropsku uniju za više od milion sirijskih izbjeglica i drugih migranata posljednjih godina i
uprkos smanjenom broju pokušaja plovidbe nakon sporzuma s Turskom 2016. godine, grčka ostrva se i dalje bore s prebukiranim kampovima koji, poput kampa Moria, djeluju daleko iznad svojih kapaciteta, ukazuje Rojters (Reuters).

Govoreći o planu vlade da postavi plutajuću ogradu grčki ministar odbrane Nikos Panagiotopulos je za Skai Radio izjavio da će to biti “prirodna prepreka”.

Ukoliko plutajuća ograda u vrijednosti od 500.000 eura bude učinkovita, vlada bi mogla na nju dodati više dijelova i ona može doseći i do 15 kilometara, rekao je Rojtersu neimenovani zvaničnik ministarstva odbrane Grčke.

UNUTARPARTIJSKI IZBORI

Pit Butidžidž i Berni Sanders vode na unutarpartijskom glasanju američke Demokratske stranke za budućeg predsjedničkog kandidata te partije održanog u Ajovi, na osnovu nepotpunih rezultata objavljenih sa zakašnjenjem poslije haosa zbog tehničke greške u prebrojavanju glasova.

Demokratska partija američke države Ajove, po tradiciji prve države gdje počinje unutarpartijsko glasanje za biranje predsjedničkog kandidata, pokazuje na osnovu 71 odsto prebrojanih glasačkih mjesta da Butidžidž, bivši gradonačelnik Saut Benda u Indijani ima 26,8 odsto glasova, a senator iz Vermonta Sanders 25,2 odsto, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Elizabet Voren, senatorka iz Masačusetsa je treća sa 18,4 odsto dok je bivši potpredsjednik SAD-a Džo Bajden četvrti sa 15,4 odsto.

Izabrani kandidat stranke će se suprotstaviti Donaldu Trampu, republikancu, na američkim predsjedničkim izborima u novembru.

Međutim Demokratska partija u Ajovi još nije proglasila pobjednika izbora održanim u ponedjeljak, poremećenim zbog tehničkih problema.

Preliminiarni rezulati objavljeni su skoro 21 sat pošto su građani Ajove izašli na glasanje, na više od 1.600 biračkih mjesta, i tako označili početak petomjesečnog procesa, tokom kojeg će Demokratska stranka izabrati protivkandidata Trampu.

Ajova je prva država gdje se održavaju unutarpartijski izbori koji će biti održani redom u svim državama, a kulminiraće imenovanjem predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na konvenciji partije u Milvokiju u državi Viskonsin u julu.

U trci demokrata je ostalo ukupno 11 pretendenta za predsjedničku nominaciju – Majkl Benet, Džo Bajden, Majkl Blumberg, Pit Butidžidž, Tulsi Gabard, Ejmi Klobučar, Deval Patrik, Berni Sanders, Tom Stejer, Elizabet Voren i Endrju Jeng.

TRAMP

Predsjednik SAD-a Donald Tramp pozdravio je veliki američki povratak u govoru o stanju nacije u Kongresu održanom uoči glasanja u gornjem domu tog tijela gdje će kako se očekuje biti oslobođen krivice u procesu opoziva. U svom sinoćnjem godišnjem obraćanju o stanju nacije Tramp je govorio snažno u prilog svog reizbora za novi četvorogodišnji mandat.

Govorio je u Donjem domu Kongresa gdje većinu imaju demokrate, u kome je u decembru pokrenut proces njegovog opoziva, ali on nije ni pomenuo riječ opoziv.

“Stanje nacije je bolje nego ikada ranije. Čim sam preuzeo funkciju, riješio sam da pod hitno oživim američku privredu – izmijenio sam rekordan broj regulativa, koje ‘ubijaju’ radna mjesta, uveo sam istorijske i rekordne poreske olakšice i borio se za poštene i recipročne sporazume o ekonomiji”, rekao je Tramp, prenosi Glas Amerike.

On se uzdržao od otvorenog napada na članove Donjeg doma Kongresa, koji su protiv njega pokrenuli proces opoziva po optužbama za zloupotrebu vlasti i opstrukciju Kongresa, mada je ipak imao neke zajedljive opaske na demokrate.

Prije tri godine počeli smo povratak Amerike, broj radnih mjesta raste, opada broj zločina, smanjuje se siromaštvo, a naša zemlja je ponovo jako cijenjena, rekao je Tramp u obraćanju naciji koje je trajalo sat i 18 minuta prenošenom preko televizije, prenosi Radio slobodna Evropa.

“Neprijatelji Amerike beže, budućnost Amerike je svijetla. Godine ekonomskog opadanja su prošlost. Godine kada su druge nacije iskorištavale našu zemlju su iza nas”, naveo je Tramp u obraćanju članovima Kongresa, odbijajući na samom početku skupa da se rukuje sa predsjedavajućom Predstavničkog doma Nensi Pelosi.

Pelosi je, kako su primijetili kritičari, preskočila tradicionalnu dobrodošlicu predsjedniku kada se obično kaže da je njegov dolazak izrazita čast.

Ona je na kraju njegovog obraćanja pred kamerama pocijepala Trampov govor. Rekla je novinarima da je to “bilo ljubazno s obzirom na alternativu”, dok su republikanci osudili njen čin kao znak nepoštovanja.

Tramp je zauzeo pozitivnu notu u govoru koji se drastično razlikovao od njegovog žaljenja za “raskomadanom Amerikom” kako je zemlju nazvao prije tri godine u svom prvom govoru o stanju nacije kada je preuzeo dužnost.

“Idemo napred tempom koji je do nedavno bio nezamisliv, i nikad nećemo ići nazad”, rekao je on. Više puta je potkačio demokrate, uključujući ljevičare kao što je Berni Sanders koji nastoje da postanu demokratski kandidati za predsjednika i suprotstave mu se na izborima u novembru.

“Nikad nećemo dozvoliti da socijalizam uništi američko zdravstvo”, rekao je predsjednik SAD-a, čiji kritičari ukazuju na to da nikad nije predstavio svoj plan za zdravstvo.

Tokom govora Pelosi nije ustajala da aplaudira, pa ni kada je Tramp promovisao omiljeni projekat, investicije u infrastrukturu, što je moguća oblast gdje bi demokrate i republikanci mogli da sarađuju. Dok je govorio, nekoliko puta se moglo raspoznati kako Pelosi govori da to “nije istina”.

Predsjednik je pozvao nekoliko gostiju na svoje obraćanje, uključujući venecuelanskog opozicionog vođu Huana Gvaida, kao i vojne veterane i brata čovjeka koga je ubio nelegalni imigrant.

“Podržavamo Kubance, Venecuelance, Nikaragvu na putu prema demokratiji,” rekao je Tramp. Naglasio je i da je osporavani predsjednik Venecuele Nicolas Maduro “nezakoniti vladar, tiranin” koji će biti slomljen, a da je u Kongresu “hrabri čovjek, istiniti i pravi predsjednik Venecuele, Huan Gvaido”.

Tramp je dodijelio predsjedničku medalju slobode, najviše civilno priznanje u zemlji, koznervativnom radio voditelju Rašu Limbagu koji je nedavno objavio da ima rak grla u odmakloj fazi. Medalju je Libagu uručila presjednikova supruga Melanija Tramp.