EPIDEMIJA HVATA ZALET

Broj umrlih od posljedica koronavirusa u kineskoj provinciji Hubei porastao je za 64 i iznosi 414 zaključno s ponedjeljkom, objavila je kineska državna televizija.

Takođe, u ponedjeljak je registrovano 2.345 novih slučajeva tako da ukupan broj zaraženih u toj provinciji, gdje je izbila epidemija sada iznosi 13.552.

Samo u Vuhanu, prestonici Hubeija, dosad je od virusa umrlo 313 ljudi, prenosi Rojters.

Broj umrlih od epidemije koronavirusa u Kini porastao je na 425 zaključno s ponedjeljkom, saopštila je u utorak Nacionalna zdravstvena komisija te zemlje.

Od novih smrti, svi su bili u centralnoj provinciji Hubej, epicentru epidemije virusa.

U glavnom gradu provincije Vuhan umrlo je 48 ljudi, javlja Rojters. Širom Kine u ponedjeljak je bilo 3.235 novih potvrđenih infekcija, čime je ukupan broj do sada dostigao 20.438.

U provinciji Guizhou koronavirus je dijagnostifikovan kod jednomjesečne bebe. Beba je u Guizhou došla iz druge provincije. Koronavirus joj je dijagnostifikovan juče i trenutno je u izolaciji u bolnici. Za sada je njezino stanje stabilno.

Virus potvrđen u više od 25 zemalja 

Virus se nastavlja širiti van Kine i potvrđen je u više od 25 zemalja.

Makao, koji se ponekad opisuje i kao Las Vegas Azije, zatvara sve kockarnice i poslove povezane s njima, na period od pola mjeseca zbog koronavirusa.

Makao je rano jutros potvrdio deseti slučaj zaraze koronavirusom.

Kako javlja Rojters, Tajvan će zabraniti ulazak u zemlju svim strancima koji su u posljednjih 14 dana bili u Kini. Mjera će se primjenjivati od petka.

Južna Koreja je potvrdila 16. slučaj zaraze koronavirusom.

Ministarstvo zdravstva Singapura javlja kako je svih 18 osoba kojima je potvrđen koronavirus stabilno, te kako se većini stanje popravlja.

Van Kine, najviše slučajeva zaraze potvrđeno je u Japanu, s 20 zaraženih, Tajlandu s 19 zaraženih, te Singapuru s 18 zaraženih.

Hong Kong je zabilježio prvi smrtni slučaj zbog koronavirusa, što je druga žrtva izvan Kine.

ODLUKA PAPE FRANJA

Palatu Miljori, veličanstveno zdanje iz 19. vijeka koja je vlasništvo Rimokatoličke crkve, umjesto u hotel, Papa Franjo je pretvorio u dom za beskućnike.

Luksuzna palata nalazi se blizu Trga Svetog Petra u Vatikanu, a prije godinu dana su ga napustile časne sestre, koje su tamo obitavale 70 godina. Palata je poslije toga renovirana, pa se postavilo pitanje što će Crkva učiniti s ovom popularnom turističkom atrakcijom.

Zbog svoje blizine ključnim tačkama u Vatikanu, bilo je predloga da se palata pretvori u hotel, koji bi bez svake sumnje dobro zarađivao, jer je ogromnom broju svakodnevnih posjetitelja Rima i Vatikana uvijek potreban kvalitetan smještaj.

Ipak, papa Franjo je čvrsto odlučio da palata Miljori odsad bude siguran dom za beskućnike, prenosi NBC News.

Prilikom svečanog otvaranja renoviranog zdanja, Papa je poručio da ljepota zacjeljuje. On je blagoslovio palatu 31. januara, uoči Svjetskog dana siromaštva.

Palata, koja nosi neslužbeni naziv Palata siromaha, trenutno je dom za oko 50 beskućnika, koji nastanjuju 16 spavaćih soba, dok im tople obroke pripremaju volonteri.

“Ovo mjesto je za mene dom. Imam svoj krevet, svoju sobu i kupaonicu. U potpunosti se razlikuje od spavaonica koje sam do sada posjećivao. Ta mjesta su sličila staji punoj stoke”, kaže 53-godišnji Mario Breza, novi stanar Papinog skloništa.

Povrh toga što je živio na ulici, amputirana mu je noga zbog ozbiljne bolesti, a živi od državne invalidnine u iznosu od 270 eura mjesečno.

Karlo Santoro, pripadnik katoličkog dobrotvornog udruženja Zajednice Sv. Egidija, koja je bila uključena u ovaj projekt, smatra da je palata Miljori pravi spoj krajnosti.

“Riječ je o raskošnom zdanju, tik pored Trga i Bazilike svetog Petra, koje nastanjuju oni koji donedavno nijesu ni imali krov nad glavom”, ističe Santoro.

Ovakvo zanimanje pape Franje za materijalno ugrožene nije novost. On je 2016. pozvao sve ljude koji nemaju dom da prisustvuju služenju mise u Vatikanu, koja je bila posvećena isključivo njima, a tokom tog događaja je oštro osudio način na koji se čitav svijet ophodi prema najsiromašnijim pripadnicima svog društva.

BARNIJE

Glavni pregovarač Evropske unije o Bregzitu Mišel Barnije rekao je danas da su Evropljani poslije Bregzita spremni da dogovore sa Velikom Britanijom “vrlo ambiciozan trgovinski sporazum”.

Taj sporazum će predstavljati “centrlani stub partnerstva” sa Londonom sa ciljem da se eliminišu sve carine i kvote na trgovinsku razmjenu sa evropskim kontinentom, rekao je Barnije danas predstavljajući poziciju Brisela o budućim odnosima EU sa Velikom Britanijom, koja je zvanično istupila iz Unije 31. januara.

Barnije je predstavio u Briselu stav EU o pregovorima o novim odnosima sa Britanijom.

Barnije je takođe upozorio da EU neće prihvatiti da na njenim vratima nastane deregulisana privreda, koja bi profitirala od “prednosti nelojalne konkurencije”.

Sporazum treba da bude zaključen na osnovu “mehanizama koji dozvoljavaju da se održe visoke norme koje imamo po socijalnim, ekološkim, klimatskim, fiskalnim pitanjima i pitanjima državne pomoći”, rekao je Barnije.

Evropska komisija danas je izdala preporuke Evropskom savjetu za otvaranje pregovora o novom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koji uključuju sveobuhvatni predlog pregovaračkih direktiva.

RAZGOVARAO SA ZELENSKIM

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas u Kijevu rusko pripajanje ukrajinskog poluostrva Krim i obećao da će podržati teritorijalni integritet Ukrajine.

Erdogan je rekao i da će Turska pomoći izgradnju smještaja za 500 porodica krimskih Tatara koji su se preselili u druge djelove Ukrajine poslije aneksije Krima.

Krimski Tatari su turkijska etnička grupa čiji su se mnogi pripadnici protivili ruskom pripajanju tog crnomorskog poluostrva.

Rusija je pripojila Krim 2014. godine, što najveći broj država ne priznaje, dok su zapadne zemlje zbog tog poteza uvele sankcije Moskvi.

Na konferenciji za medije posle razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Erdogan je rekao da “Turska ne priznaje nelegitimnu aneksiju Krima” i da “podržava teritorijalni integritet Ukrajine”.

Zelenski je kazao da Ukrajina računa na pomoć Turske po pitanju oslobađanja Krimskih Tatara uhapšenih na Krimu.
Ruske bezbednosne snage na Krimu uhapsile su desetine Krimskih Tatara, optuženih za pripadnost radikalnim islamističkim grupama. Aktivisti za ljudska prava te optužbe odbacuju kao lažne.

Zelenski je rekao da je s Erdoganom razgovarao i o mogućnosti isporuke prirodnog gasa u Ukrajinu preko Turske.

KINESKI DRŽAVNI VRH

Kineski državni vrh priznao je da je uočio “mane i nedostatke” u odgovoru zemlje na smrtonosnu epidemiju koronavirusa.

Stalni odbor Politbiroa naveo je da se nacionalni sistem upravljanja vanrednim situacijama mora poboljšati, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Naručeno je suzbijanje tržišta divljih životinja na kojem se virus pojavio.

U Kini je evidentirano više od 17.000 potvrđenih slučajeva koronavirusa, 361 smrtni slučaj i više od 150 u drugim državama, a na Filipinima prvi smrtni slučaj.

Broj smrtnih slučajeva u Kini, izuzev Hong Konga, sada prelazi 349 žrtava teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) koji je tu zemlju zadesio 2002-2003. godine.

Novi koronavirus uzrokuje tešku akutnu respiratornu infekciju, a simptomi obično počinju sa vrućicom, praćenom suhim kašljem.

Epidemija je uticala i na kineske dionice kada su finansijska tržišta ponovo otvorena 3. februara, nakon Kineske nove godine. Indeks Shanghai Composite bio je gotovo osam posto niži, što je njegov najveći dnevni pad tokom više od četiri godine.

KENIJA

Najmanje 13 učenika poginulo je danas na zapadu Kenije, u stampedu koji je nastao nakon što su djeca puštena da idu kući.

Šef policije oblasti Kakemega David Kabena kazao je da je više od 20 učenika povrijeđeno.

Tragedija se dogodila u poslijepodnevnim satima, prenosi AP.

Za sada nije poznato šta je dovelo do meteža.

Kenijski list Dejli nejšon (The daily nation) objavio je da su neka djeca pala s drugog sprata zgrade dok su trčala.

Svi povrijeđeni đaci smješteni su u bolnicu, a neki su pušteni poslije ukazivanja pomoći.

HANS KLUGE

Doktor Hans Kluge, belgijski državljanin, biće direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu u narednih pet godina, objavio je danas Izvršni odbor te organizacije.

Kluge će usmjeravati međunarodni zdravstveni rad širom 53 zemlje evropskog regiona SZO, opslužujući 900 miliona ljudi, navodi se u saopštenju Regionalne kancelarije SZO za Evropu.

“Zajedno moramo izgraditi panevropsku kulturu zdravlja u kojoj ciljevi zdravlja i blagostanja usmjeravaju donošenje javnog i privatnog odlučivanja i svako može da donosi zdrave odluke”, rekao je Kluge, prenosi Tanjug.

On je istakao da svako dijete, žena i muškarac „iz našeg lijepog i raznovrsnog regiona“ ima pravo na zdravlje.

„Ja sam posvećen pružanju ujedinjene akcije za bolje zdravlje“, poručio je Kluge.

To, kako je naveo, zahtijeva povećanje ulaganja u zdravstvo, jačanje zdravstvenih sistema u skladu sa potrebama ljudi i proširivanje inkluzivnog i nediskriminatorskog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve.

„Radeći na taj način, stvaramo poštena, srećna, održiva društva za sebe i generacije koje dolaze”, istakao je Kluge.

BREGZIT

Evropska unija je danas objavila nacrt mandata za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom s ključnom porukom da njena dojučerašnja članica ne smije biti nelojalni konkurent ako želi pristup bez carina tržištu Unije, a britanski premijer Boris Džonson je na to uzvratio dvosmislenom porukom.

Neki mediji i analitičari u EU su odmah zaključili da će pregovori o ekonomskim i sveukupnim vezama Unije i Londona biti “oštri, pa i nemilosrdni, oko za oko, zub za zub”, budući da je Džonson najprije predočio da Velika Britanija ne stremi nepoštenoj konkurenciji u ekonomiji ili ekologiji, ali je odbacio mogućnost da se London potpuno povinuje propisima EU.

Štaviše Džonson je precizirao da budući sporazum o slobodnoj trgovini uopšte ne nalaže usaglašavanje propisa o konkurenciji, državnim subvencijama, socijalnoj zaštiti, prirodnoj sredini i drugim područjima.

Britanski premijer je predočio da London želi “trgovinske odnose poput sporazuma EU-Kanada”, skoro bez carina ili kao što je sporazum EU-Australija, “u svakom slučaju će Velika Britanija, poručio je on, napredovati i osloboditi sve svoje potencijale”.

“Ja uopšte ne vidim potrebu da se mi zagradimo nekim sporazumom s EU”, objasnio je britanski premijer, “i obnovićemo puni suverenitet na granicama, na polju imigracije, konkurencije, pravila o subvencijama, nabavkama, zaštiti podataka”.

Džonson je naveo da jedino u odbrani i spoljnoj politici ne vidi nikakve smetnje za saradnju, a to je još više pothranilo strepnje evropskih partnera da bi vlada u Londonu mogla suštinski da se okrene ponudi američkog predsjednika Donalda Trampa za sklapanje “najpovoljnijeg mogućeg sporazuma o trgovini SAD-Velika Britanija”, čime bi neminovno bili zakinuti budući britanski odnosi s EU.

“To je pravi zid protiv zida za buduće odnose i partnerstvo EU-Velika Britanija”, napominje list italijanskih poslovnih krugova “Il sole 24 ore”, a dnevnik francuskih industrijalaca “Lezeko” zaključuje da će pregovori Brisel-London biti “vrlo oštri”.

Džonson je, kako zaključuju komentatori u EU, čak i zaprijetio da sporazuma i ne mora biti, jer je takođe neuvijeno stavio do znanja da “mi nećemo kleknuti pred Evropskom unijom i spremni smo da 2021. izađemo iz članstva onako kako mi želimo”.

Pregovarač EU Mišel Barnije je, dajući na uvid nacrt mandata, izjavio da cilj EU jeste da se s Velikom Britanijom održi trgovina bez carina i kvota, ali je upozorio da je za Uniju neprihvatljivo da se s one strane La Manša pojavi “deregulisana ekonomija koja bi izvlačila korist zahvaljujući nelojalnoj konkurenciji”.

Mandat je uobličen na osnovu prethodno usvojenih smjernica članica EU i Barnije je takođe predočio da se u sporazumu s Londonom moraju očuvati EU norme o socijalnim pitanjima, klimi, očuvanju prirodne sredine, pomoći iz državne blagajne.

U mandatu se u stavki “Spoljna politika, bezbjednost i odbrana” nigdje više ne spominje politika EU o prijemu novih članica, jer London već sad u prelaznom razdoblju do kraja godine, o tome više ne odlučuje.

Kaže se da “predviđeno partnerstvo na tom polju treba da zajamči ambicioznu, tijesnu i trajnu saradnju u djelovanju u svijetu s ciljem da se zaštite građani od spoljnih opasnosti, spriječe sukobi, ojača međunarodni mir i bezbjednost i uhvati u koštac s uzrocima svjetskih izazova”.

Nacrt mandata treba da usvoje članice Unije do kraja ovog mjeseca, a pregovori bi morali da se okončaju do kraja godine, na čemu istrajava Džonson, iako u Briselu misle da je taj rok prekratak.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je istakla da vrijeme jeste kratko, mi ćemo pregovarati pošteno i otvoreno, ali ćemo braniti interese EU, interese naših građana, i to bez uvijanja i do kraja”.

Bez sumnje je važnu poruku uputila i njemačka kancelarka Angela Merkel, upozorivši da će “cjelovitost jedinstvenog tržišta EU biti odbranjena i što se Britanci više budu udaljavali od normi i uslova unutrašnjeg tržišta, to će se i naši odnosi mijenjati”.

Izlazak Velike Britanije iz članstva je “stvorio duboki razdor unutar Unije”, zaključila je ona.

PRINUDNO SLETIO

Avion Boing 767 sa 128 putnika bezbjedno je prinudno sletio večeras na aerodrom u Madridu.

Avion kompanije Er Kanada poleteo je danas posle podne iz Madrida ka Torontu, ali je morao da zatraži dozvolu za prinudno slijetanje zbog oštećenja jednog od dva motora i pucanja gume na jednom od 10 točkova.

Za sada nema informacija o tome šta je izazvalo kvar motora.

Avion je nešto manje od četiri sata kružio blizu Madrida kako bi potrošio gorivo prije prinudnog slijetanja.

BORBA SA KORONAVIRUSOM

Ruski premijer Mihail Mišustin odlučio je danas da će Rusija obezbijediti humanitarnu pomoć Kini u borbi protiv koronavirusa.

On je to rekao nakon sastanka sa zamjenicima premijera, a objavila je zamjenica premijera Tatjana Golikova i dodala da je dokument o toj odluci već spreman, prenosi Tas s.

“Ruski regioni su spremni, zdravstvene ustanove imaju zalihe zaštitne i odjeće za dezinfekciju, kao i potrebnu količinu ljekova”, rekla je ona.

Mišustin je na sastanku sa svojim zamjenicima rekao i da je u Rusiji situacija sa koronavirusom pod kontrolom i da se preduzimaju sve neophodne mjere za sprečavanje širenja bolesti.

“Formiran je tim za brzi odgovor i sprečavanje širenja bolesti u našoj zemlji”, rekao je on i dodao da je koronavirus dodat na listu veoma opasnih bolesti.

“To će nam omogućiti da deportujemo strance ukoliko se utvrdi da imaju bolest i uvedemo posebne restrikcije poput izolacije i karantina”, rekao je Mišustin.