IZBJEGNUT TRGOVINSKI SUKOB

Francuski ministar finansija izjavio je danas da će njegova zemlja odložiti porez na digitalne poslovo velikih tehnoloških firmi poput “Gugla” i “Fjesbuka” u zamjenu za obećanje Sjedinjenih Država da neće uvesti sankcije ako takvog poreza bude.

Taj dogovor Bruna Le Mera i američkog sekretara za finansije Stivena Mnučina mogao bi da spriječiti nov trgovinski spor Sjedinjenih Država i Evropske unije oko unosnog tržišta visokih tehnologija.

Le Mer je rekao da će Francuska odložiti naplatu digitalnog poreza do decembra – dok ne prođu izbori u SAD, ali da ga nikada neće u potpunosti ukinuti dok ne bude postignut međunarodni sporazum o tim porezima.

Le Mer je tvrdio: “Digitalne kompanije će pošteno platiti porez 2020. godine”.

Amerika bi, s druge strane, odložila nametanje carinskih tarifa kojima je prijetila Francuskoj: na vino, sir i ostale proizvode.

Le Mer i Mnučin su se dogovorili da razgovaraju o uspostavljanju globalnog okvira o oporezivanju poslovanja na internetu.

OPOZIV TRAMPA

Američki državni sekretar Majk Pompeo izjavio je da je spreman da svjedoči u procesu opoziva Donalda Trampa ukoliko bude imao zakonsku obavezu.

“Ukoliko po zakonu budem morao da svjedočim, kao što sam već rekao, rado ću to učiniti”, rekao je Pompeo.

On je dodao i da nije pratio proces dok je na turneji po zapadnoj hemisferi.

U američkom Senatu počelo je suđenje u procesu opoziva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa po dva osnova – da je iskoristio položaj kako bi izvršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da istraži Džoa Bajdena, bivšeg potpredsjednika SAD koji važi za jednog od njegovih ozbiljnijih protivkadnidata na novembarskim izborima, dok su drugi osnov navodne opstrukcije Kongresa u istraži koju je sprovelo to tijelo.

BRITANSKI PARLAMENT

Britanski parlament je večeras konačno odobrio sporazum o Bregzitu.

Time je otvoren put istorijskom izlasku Velike Britanije iz Evropske unije za devet dana, 31. januara.

Tekst koji reguliše uslove razlaza i o kojem je sa Briselom pregovarao konzervativni premijer Boris Džonson, kraljica Elizabeta Druga treba da potpiše vjerovatno već u četvrtak, čime će to postati zakon.

NAJAVE

Koka Kola neće izbaciti plastične boce za jednokratnu upotrebu, jer ih potrošači i dalje žele koristiti. Ipak, iz te kompanije poručuju da će do 2030. polovina plastične ambalaže biti reciklirana.

“Potrošači vole plastične boce zbog toga što su praktične, mogu se zatvoriti i lagane su”, izjavila je za BBC Bea Perez, šefica za ekološku održivost u kompaniji Koka Kola.

Ova kompanija, koja je jedan od najvećih proizvođača plastičnog otpada, obavezala se da će reciklirati sve plastične boce koje bude koristila do 2030. godine. Međutim, borci za zaštitu životne sredine tvrde da će mnogo boca i dalje završavati na odlagalištima otpada.

Ovaj gigant pića proizvodi oko tri miliona tona plastične ambalaže godišnje, što iznosi 200.000 boca u minuti. U 2019. godini humanitarna organizacija “Break Free from Plastic”, proglasila je Koka Kolu najvećim zagađivačem među brendovima.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, Bea Perez je rekla da je kompanija shvatila da od sada mora biti dio rješenja problema. Kompanija se obavezala da će do 2030. godine u svojim ambalažama koristiti najmanje 50 odsto recikliranog materijala. Takođe, najavila je saradnju s nevladinim organizacijama širom svijeta kako bi se unaprijedilo prikupljanje boca.

Međutim, Bea Perez ističe da kompanija ne može potpuno odustati od plastike – kao što neki aktivisti žele, jer bi to, prema njenim riječima, značajno smanjilo prodaju.

“Ne radimo dobro ako ne ugađamo potrošačima. Zato, kako budemo mijenjali našu infrastrukturu za proizvodnju boca i uvodili sistem recikliranja, tako moramo ukazati potrošačima koje su prednosti toga. Oni će se mijenjati s nama”, poručila je Perez.

Ona je rekla i da poštuje idealizam mladih aktivista, poput 19-godišnje Melati Vijsen koja je prošle godine uz pomoć svoje sestre Isabel uvjerila vlasti na ostrvu Bali da zabrani jednokratnu upotrebu plastičnih vrećica, plastičnih slamčica i stiropora. Zbog takve vrste plastike došlo je do začepljenja na okolnim morima i to je ozbiljno naštetilo morskom životu. Takođe je rekla da se slaže s apelima da kompanija dostigne svoje ciljeve i prije 2030. godine, iako nije rekla kakve će korake preduzeti ako to ne bude slučaj.

“Moramo dostići ovaj cilj i hoćemo, nema sumnje”, zaključila je Perez.

ŠPANIJA

Istočnu Španiju su pogodili obilna kiša, ali i snijeg, naleti vjetra brzine 100 kilonetara na sat, a na moru su talasi visoki i po 10 metara.

Oluja nazvana “Glorija” i bujice su usmrtili šest ljudi, a traga se za još četvoro.

Jedan 25-godišnji Britanac nestao je u utorak sa obale kada su talasi dostigli 13,68 metara u Kataloniji i 14,77 metara na Balearskim ostrvima, što je rekord u tom turističkom arhipelagu.

“Gloria” je teško oštetila plaže na istoku, posebno u okolini Barselone. Jedno od najugroženijih područja je delta rijeke Ebra, važan prirodni park na jugu Katalonije, u koji je more ušlo tri kilometra, navodi Evropska služba Kopernikus uz fotografije snimljene satelitom.

Po španskoj meteorološkoj agenciji AEMET, oluja je danas počela da se smiruje, a na snazi su žuta i narandžasta upozorenja u Kataloniji i na Balearima.

Španija je nedavno bila iznenađena bujicama poslije kiše rijetko jakog intenziteta: sedam osoba je u septembru poginulo zbog poplava na jugoistoku, a 2018. 13 je umrlo u nevremenu na Majorci.

MedECC, mreža od više od 600 naučnika iz mediteranskih zemalja, istakla je u studiji objavljenoj u oktobru da bi epizode ​​obilne kiše u regionu mogle da se povećaju za “10 do 20 odsto” zbog klimatskih promjena.

“Glorija” koja je u utorak stigla do Francuske, počela je da popušta uz jaku kišu što stvara strahovanje od poplave.

Sva skijališta na istoku Pireneja su zatvorena, a iz jednog su evakuisani posjetioci.

U KINI

Broj mrtvih od novog tipa koronavirusa od koga je zaraženo više stotina ljudi u Kini porastao je sa devet na 17, javile su danas kineske vlasti.

Ukupan broj zaraženih od ovog virusa porastao je na 444 u provinciji Hubej, epicentru epidemije, saopštili su zvaničnici te provincije u središtu Kine na konferenciji za novinare.

Virus iz porodice Sarsa (teški akutni respiratorni sindrom), pojavio se prošlog mjeseca u gradu Vuhanu u provinciji Hubej, i proširio se u više zemalja Azije, a prvi slučaj je zabilježen i u SAD.

Hongkong je danas prijavio prvi sumnjivi slučaj kod jednog 39-ogodišnjaka koji je stigao vozom iz Vuhana, ali će se definitivno znati sjutra da li se radi o tom virusu kada stignu rezultati testova.

Kineski predsjednik Si Đinping rekao je u telefonskom razgovoru sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Makronom da je Kina uvela stroge mjere prevencije i kontrole.Gotovo polovina provincija Kine je pogodjeno, uključujući velike gradove kao što su Šangaj i Peking.

Brojne zemlje sa direktnim i indirektnim avionskim vezama sa Vuhanom, pojačale su kontrole putnika pri dolasku, oslanjajući se na iskustvo za vrijeme epidemije Sarsa, između 2002-2003.

Kontrole su uvedene na pet aerodroma u SAD kao i u Velikoj Britaniji i Italiji gdje stižu letovi iz Vuhana.

U LIBANU

Protesti u Libanu nastavljeni su uprkos objavi novog premijera Hasana Diaba da je obrazovao vladu sa 20 ministara poslije mjesec dana političkog zastoja. Ta vlada suočava se sa teškim zadatkom spasavanja posrnule ekonomije.

Više od mjesec dana nakon što je imenovan 61-godišnji Diab, bivši ministar obrazovanja i profesor na Američkom univerzitetu u Bejrutu koji ima podršku moćnog šiitskog pokreta Hezbolah, je sinoć objavio da Liban sada ima vladu.

On je u svojim prvim izjavama naglasio da je vlada sastavljena od tehnokrata i da teži da udovolji zahtjevima demonstranata.

“Ovo je vlada koja predstavlja aspiracije demonstranata koji su bili mobilisani širom zemlje više od tri mjeseca”, rekao je on.

Diab koji nije bio jako poznat u Libanu do prije mjesec dana je najavio da će njegova vlada “težiti da ostvari zahtjeve za nezavisnim sudstvom, za oporavak pronevjerenih fondova i za borbu protiv nezakonitih dobiti”.

Grupe demonstranata su se okupile na ulicama Bejruta i prije nego što je objavljeno da je vlada obrazovana, blokirajući glavnu ulicu u centru tog grada, gdje je u sukobima sa policijom tokom vikenda ranjeno na desetine ljudi.

Blizu zgrade parlamenta demonstranti su pokušali da uklone žičanu ogradu i bacali su kamenice na policajce koji su ih rastjerivali suzavcem i vodenim topom, posvjedočio je novinar Frans presa.

Vlada koja će se danas sastati prvi put uključuje prvu ženu ministarku odbrane, Zeinu Akar i još pet žena.

Portfelj ministra spoljnih poslova dat je diplomati Nasifu Hitiju.

Njegov prethodnik je bio kontroverzni zet predsjednika Libana Mišela Auna, Gebran Bazil.

U novoj vladi su nepoznate osobe, mnogi su profesori i bivši savjetnici, ali su demonstranti počeli ubrzo da tvrde da su oni samo dimna zavjesa za dosadašnju političku elitu.

Jedan 37-godišnji farmer je izjavio da demonstranti žele novi Liban bez korupcije i da se libanski narod s ovom vladom ne shvata ozbiljno.

Novi premijer je priznao da se Liban suočava sa teškim vremenima i pozvao na stabilnost, ali su nekoliko minuta nakon njegov obraćanja demonstranti bili na ulicama i drugih gradova, uključujući Tripoli, Sidon i Biblos.

Profesor sa Američkog univerziteta u Bejrutu Hilal Kašan rekao je da se istinska tehnokratska vlada u Libanu može samo priželjkivati i da je iza svakog kandidata poltička partija koja podržava njegovu nominaciju.

Bivša novinarka, nezavisna poslanica, Pola Jakubian je rekla da Diab nije održao riječ da obrazuje vladu koju će činiti nezavisni eksperti.

Novi premijer, samoproglašeni tehnokrata, našao se pod pritiskom i političkog i ekonomskog fronta.

Svaki dan bez vlade podsticao je gnjev demonstranata i testirao strpljenje stranih donatora.

Politički analitičar Karim Mufti ocijenio je da je zadatak s kojim se suočava svaka vlada u ovom ozbiljnom trenutku Herkulovski, jer kriza ima više dimenzija.

U prethodnoj vladi bile su sve političke frakcije, a sada su Haririjev pokret u kome dominiraju suniti i neki njegovi saveznici odlučili da budu van nje.

To znači da i maloj zemlji od šest miliona stanovnika dominaraju pokret Hezbolah koji je pod sankcijama i njegovi saveznici, hrišćanski blok libanskog predsjednika i šiitska partija Amal predsjednika parlamenta Nabiha Berija.

Posmatrači prilika upozoravaju da bi takva vlada morala da se bori kako bi obezbijedila dovoljno dobre volje unutar zemlje i u inostranstvu da sprovede reforme.

JERUSALIM

Predsjednik Francuske Emanuel Makron tražio je danas od izraelskih policajaca da ga puste da uđe u Crkvu Svete Ane u Jerusalimu, što je bilo nalik na incident koji se dogodio 1996. prilikom posjete tadašnjeg francuskog predsjednika Žaka Širaka.

“Ne sviđa mi šta ste uradili ispred mene”, vikao je Makron na izraelskog policajca koji mu se prepriječio na ulazu u crkvu, francusku teritoriju u jerusalimskom Starom gradu.

“Izađite napolje molim vas, niko ne bi trebalo da provocira nikoga, jel to jasno?”, rekao je Makron na engleskom jeziku.

Uz to je pohvalio policajce za dobro obavljen posao tokom šetnje u gradu i rekao da to cijeni, ali je zamolio da se “poštuju pravila koja postoje vjekovima”.

“Ona se neće izmijeniti sa mnom, mogu vam reći. Ovdje je Francuska i svako zna pravila”, dodao je on, takođe na engleskom.

Baziliku Svete Ane podigli su krstaši u 12. vijeku i Otomanska imperija ju je ponudila Francuskoj 1856. kao jednu od četiri francuske teritorije u Jerusalimu.

U istom kraju istočnog Jerusalima razgnijevio se Širak na izraelske vojnike koji su ga okružili.

“Želite da se vratim nazad u avion?” upitao je on tada prije nego što je zatražio da vojnici odu iz crkve.

Nekoliko sati prije Makronovog dolaska sukobili su se članovi francuske grupe odgovorne za njegovu bezbjednost i pripadnici izraelskih snaga bezbjednosti koji su htjeli da uđu u bogomolju, rekli su novinari.

PARLAMENT IZABRAO

Grčki parlament danas je izabrao prvu predsjednicu u istoriji zemlje, Ekatarinu Sakelaropulu, stručnjakinju na polju ekologije.

Sakelaropulu (63) je dobila glasove 261 od 300 poslanika.

Nju su podržali poslanici vladajuće Nove demokratije, najveće opozicione stranke SIRIZA, kao i opozicionog Pokreta za promjene.

Stupiće na dužnost 13. marta kada se završava mandat aktualnog grčkog predsjednika Prokopisa Pavlopulosa.

Mandat predsjednika traje pet godina. U Grčkoj se predsjednik bira na posrednim izborima, u parlamentu.

AMERIČKI SENAT

Američki Senat je, posle 13 sati debate, usvojio pravila o vođenju postupka za opoziv predsednika države Donalda Trampa, uključujući odlaganje debate o pozivanju svjedoka sve do sredine suđenja.

Sa 53 glasa za i 47 protiv Senat je usvojio plan suđenja koji omogućuje senatorima tužiocima da započnu slučaj kasnije danas, prenosi Rojters.

Američki Senat, u kome većinu imaju republikanci, odbacio je prethodno tri pokušaja demokrata koje su nastojale da obavežu Bijelu kuću na dostavu dokumenta u vezi sa isplatom vojne pomoći Ukrajini.

Tu odluku Senat je donio tokom prvog dana suđenja u procesu opoziva Trampa, koji je obilježila rasprava o pravilima formulisanih u rezoluciju, čiji je predlagač Mič Mekonel, lider večinskih republikanaca u Senatu.

U trenutku početka suđenja u procesu opoziva američki predsjednik nalazio se na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu.

Prva obaveza Senata, koga predvode republikanci, bilo je izjašnjavanje o vremenskom okviru i pravilima čitavog procesa – koju je predložio Mič Mekonel, lider većinskih republikanaca u Senatu.

Po rezoluciji koju je predložio Mekonel – predstavnici demokrata, koji u procesu opoziva obavljaju funkciju tužioca kao i pravni tim predsjednika, imaju po dvadeset četiri sata u naredna tri dana da predstave svoje viđenje slučaja, prenosi VOA.

  • Veća vrijednost izvršenih građevinskih radova
    on 16/05/2025 at 21:50

    Vrijednost izvršenih građevinskih radova u prvom kvartalu ove godine veća je 1,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Slovenačka policija istražuje nestanak bronzane statue Melanije Tramp
    on 16/05/2025 at 21:19

    Policija u Sloveniji istražuje nestanak bronzane statue američke prve dame Melanije Tramp koja je odsječena i odnijeta iz njenog rodnog gada.

  • Tramp traži od Vrhovnog suda da dozvoli planove smanjenja broja zaposlenih u federalnoj vladi
    on 16/05/2025 at 21:05

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa danas je zatražila od Vrhovnog suda da mu dozvoli da nastavi sa smanjenjem broja zaposlenih u federalnoj vladi.

  • Anketni odbor za "crne trojke" radiće bez vremenskog ograničenja?
    on 16/05/2025 at 20:35

    Poslanici crnogorske Skupštine na sjednici 29. maja raspravljaće o inicijativi parlamentarne većine da se produži mandat Anketnom odboru za "crne trojke", saznaje Portal RTCG u parlamentu.

  • Milatović: Crna Gora ostaje posvećena sprovođenju reformi
    on 16/05/2025 at 20:22

    Crna Gora ostaje posvećena sprovođenju reformi s ciljem uspješnog završetka pregovaračkog procesa i članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine, naveo je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

  • Vučić: Izbori u narednih godinu i po dana, nadležne institucije se nisu obratile
    on 16/05/2025 at 20:08

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će izbori u Srbiji biti u narednih godinu i po dana, kada nadležne institucije donesu odluku o tome i dodao da od studenata u blokadi nije dobio ni u pismenoj, ni u usmenoj formi nikakav zahtjev.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Oblačno i sjutra, do 22 stepena
    on 16/05/2025 at 19:16

    Na sjeveru Crne Gore promjenljivo oblačno, ponegdje uslovi za kratkotrajno slabu kišu, u višim planinskim oblastima, ponegdje i po koja pahulja. Vjetar uglavnom slab do umjeren, zapadni. Temperatura u porastu, najviša dnevna do 16 stepeni. Na jugu promjenljivo oblačno s dužim sunčanim periodima, ali i uslovima za ponegdje slabu kišu, uglavnom popodne. Vjetar ujutru mjestimično umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana slab do umjeren, zapadni. Temperatura u porastu, najviša dnevna do 22 stepena.

  • Joković: Neka neko kaže kad je bilo bolje u poljoprivredi nego danas
    on 16/05/2025 at 19:01

    Poljoprivreda je temelj svake ekonomije, ali u Crnoj Gori ona još uvijek nosi više potencijala nego stvarne snage. Iako imamo bogate prirodne resurse, dosta zemljišta, naši poljoprivrednici se često suočavaju sa nizom problema – od nedostatka tržišta, skupe proizvodnje, neredovnih ili malih, kako oni kažu, subvencija, pa sve do klimatskih nepogoda. O ovim temama govorilo se u emisiji Okvir, koja se emituje na Prvom programu.

  • Eksplodirali troškovi stanovanja u EU
    on 16/05/2025 at 21:39

    Cijene nekretnina u EU su u peridou od 2015. do prošle godine porasle 53 odsto, a u nekim zemljama troškovi su čak utrostručeni.

  • Alabar: Ne želim da ulažem u Ulcinju, razmatram druge opcije
    on 16/05/2025 at 19:38

    Vlasnik kompanije “Eagle Hills” Mohamed Alabar kazao je u intervjuu za Newsmax Balkans televiziju da je nakon negodovanja lokalne zajednice u Crnoj Gori odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

  • Milatović: Sporazum sa UAE primjer vladavine dogovora, a ne prava
    on 16/05/2025 at 17:06

    Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) u turizmu nije primjer vladavine prava, to je primjer vladavine dogovora, kazao je danas crnogorski predsjednik Jakov Milatović.

  • Za realizaciju projekata neophodna politička stabilnost
    on 16/05/2025 at 14:51

    Investitori o realizaciji projekata u Crnoj Gori: Neophodna politička stabilnost, bolja infrastruktura i kvalitetna radna snaga Nedostatak kvalitetne infrastrukture, nestabilna vlast, manjak kvalifikovane radne snage i nedovoljna podrška države – glavni su izazovi koji usporavaju realizaciju brojnih investicionih projekata u Crnoj Gori.

  • RE:D konferencija: Iskustva Luštice Bay i Beograda na vodi
    on 16/05/2025 at 12:34

    Na drugom danu prve crnogorske RE:D konferencije, panel pod nazivom “Investicije u luksuzne stambene nekretnine” okupio je aktere regionalnog tržišta nekretnina koji su, kroz konkretne primjere velikih projekata, govorili o transformacionom uticaju luksuznih investicija na mikrolokacije, standarde upravljanja i profilisanje destinacija.

  • Ekonomsko državljanstvo doprinijelo bi razvoju i omogućilo nove investicije
    on 16/05/2025 at 11:27

    Crna Gora ima značajne investicione potencijale, naročito u turizmu, poljoprivredi i obnovljivim izvorima energije, poručila je Snežana Đurović, direktorica Agencije za investicije (MIA), na panelu o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji. Učesnici su ocijenili da je program ekonomskog državljanstva bio uspješan, donio brojne benefite i milijardu eura investicija, uz stroge kontrole i međunarodne standarde.

  • RE:D: Aviodostupnost ključ napretka, ugledajmo se na dobre prakse u regionu
    on 15/05/2025 at 18:18

    Budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena je aviodostupnošću. Ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj. Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno, ocijenjeno je na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.

  • Podržana zajednička izjava o radnim migracijama u cilju jačanja ekonomskog rasta
    on 15/05/2025 at 16:42

    Na Zapadnom Balkanu, gdje se tradicionalni migracioni tokovi prepliću sa savremenim globalnim trendovima, zajedničko i strateško djelovanje neophodno je da bi se zadržala radna snaga i osigurala održiva budućnost za sve građane, smatra ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Naida Nišić.

  • Usvojen plan restrukturiranja Instituta Igalo, manjiski akcionari će biti aktivno uključeni
    on 15/05/2025 at 15:44

    Vlada je danas usvojila Plan restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ Igalo. Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima.

  • Investicije bez infrastrukture ostaju nerealizovane ambicije
    on 15/05/2025 at 14:54

    U okviru prve crnogorske RE:D (Real Estate Development) konferencije, održan je panel pod nazivom „Razvoj infrastrukture u službi razvoja projekata“, koji je okupio predstavnike institucija, poslovne zajednice i međunarodnih investitora kako bi otvoreno razgovarali o ulozi infrastrukture u ekonomskom razvoju Crne Gore.