AMBASADA SAD

Američka ambasada u Libiji apelovala je danas da se odmah nastave naftne operacije u toj zemlji blokirane od subote od strane snaga i plemena vernih komandantu Kalifi Haftaru na istoku.

“Operacije libijske Nacionalne naftne kompanije (NOC) treba odmah ponovo da počnu”, napisala je ambasada SAD na svom Tviter nalogu.

Ona je istakla duboku zabrinutost posle prekida izvoza i proizvodnje na većini naftnih polja.

Prekid operacija može da “pogorša humanitarnu situaciju i Libiji i nanese nove nepotrebne patnje libijskom narodu”, dodao je isti izvor.

Snage vjerne Haftaru u subotu su blokirale glavne naftne terminale na istoku Libije, uoči međunarodnog samita u Berlinu u nedjelju na kome je pozvano da se prekine sa spoljnim miješanjem i ponovo pokretanje mirovnog procesa u zemlji.

Stručnjaci navode da se Vašington jako protivi blokadi izvoza libijske nafte zato što to dovodi do porasta cijene nafte.

Haftar od 4. aprila prošle godine vodi ofanzivu na glavni grad Tripoli gdje je sjedište Vlade nacionalnog jedinstva (GNA) koju priznaju Ujedinjene nacije.

U SIJETLU

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdio je danas prvi slučaj obolijevanja od novog oblika kineskog koronavirusa u SAD.

Radi se o tridesetogodišnjem muškarcu koji je hospitalizovan u Everetu blizu Sijetla.

On se vratio u okolinu Sijetla sredinom prošle nedjelje poslije putovanja u oblast oko Vuhana u Kini gdje je počela epidemija. Ne smatra se da predstavlja prijetnju za medicinsko osoblje ili za javnost, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Kako su naveli, on nije pokazivao simptome kada je stigao na aerodrom u Sijetlu, ali se javio ljekarima u nedelju kada je počeo da se osjeća loše.

SAD je peta zemlja koja je prijavila ovu bolest, poslije Kine, Tajlanda, Japana i Južne Koreje. Od virusa je do sada zaraženo oko 300 ljudi, a šestoro je umrlo, svi u Kini.

Zaraženi muškarac nije posjetio ni jednu od pijaca u Vuhanu u Kini odakle potiču brojni slučajevi ove bolesti, ali je samo putovao u tu oblast, rekla je Nensi Mesonijer, direktorka centra za respiratorne bolesti u CDC-iju u telefonskom razgovoru sa novinarima, prenosi Frans pres.

Krajem prošle nedjelje američki zdravstveni zvaničnici počeli su da kontrolišu putnike iz centralne Kine na američkim aerodromima. Slične kontrole počele su da se primjenjuju na aerodromima širom svijeta u nastojanju da se spriječi širenje virusa.

Šef stručnog tima kineske vlade izjavio je juče da je u epidemiji novog koronavirusa potvrđen prenos sa čovjeka na čovjeka, što povećava mogućnost da bi zaraza mogla da se širi brže i na većem prostoru.

PAPA FRANJO

Papa Franjo poručio je učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu da u fokus stave ljude, a ne profit.

Franja je u pisanom obraćanju podsjetio moćnike okupljene u Davosu na “moralnu obavezu” da “čovjeka, umjesto puke težnje za moći ili profitom, stave u sam centar javnih politika”.

On je naveo da je Forum arena u kojoj se “politička volja i međusobna saradnja mogu voditi i ojačati u prevazilaženju izolacionizma, individualizma i ideološke kolonizacije koji nažalost karakterišu savremene rasprave”.

Ohrabrio je učesnike da se solidarišu sa onima koji trpe “socijalnu i ekonomsku nepravdu i čiji je život čak ugrožen”.

Papu na Forumu koji je počeo sinoć, predstavlja vatikanski kardinal.

NAKON MJESEC ZATIŠJA

Zvaničnik islamskog ekstremističkog Hamasa Kalil al Haja izjavio je danas da su baloni sa zapaljivim materijalom pušteni iz pojasa Gaze u Izrael znak da bi ta zemlja trebalo da ubrza nezvanično razumijevanje čiji je cilj ublažavanje parališuće blokade te palestinske teritorije kojom vladaju hamasovci.

Nakon jednog mjeseca zatišja baloni i eskplozivne naprave ponovo lete preko granice.

Zatišje je trajalo jer je Hamas suspendovao proteste koji su se održavali jednom nedjeljno od kraja marta 2018.

Ono je imalo za cilj da da podsticaja neformalnom primirju između Izraela i Hamasa o kojem se pregovaralo preko međunarodnih posrednika.

Obraćajući se novinarima Kalil al Haja je rekao da su Izraelci isuviše spori i da balone puštaju nezadovoljni pojednici, a ne Hamas.

On je međutim dodao da je Hamas zadovoljan zbog toga i da je spreman da ih pošalje još više “ako okupator ne shvati poruku”.

Izrael i Egipat nametnuli su blokadu pojasu Gaze nakon što je Hamas, koji teži uništenju jevrejske države, 2017. godine preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, pobijedivši snage lojalne umjerenijem Fatahu.

BORISOV

Bugarska dosljedno podržava napore zemalja Zapadnog Balkana na njihovom putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), rekao je bugarski premijer Bojko Borisov.

On je, na panelu u okviru Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, kazao da čvrsto vjeruje da je budućnost zemalja zapadnog Balkana u EU, jer evropski projekat neće biti kompletan bez njih.

Borisov je dodao da je tokom hrvatskog predsjedavanja EU planiran samit EU i zapadnog Balkana, kako bi se fokus agende Unije zadržao na evropskoj perspektivi regiona, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, različite inicijative i formati regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi uzajamno se dopunjuju u procesu promovisanja političke, ekonomske i socijalne stabilnosti regiona.

“Regionalna saradnja, međutim, nije alternativa za evropske integracije Zapadnog Balkana”, naglasio je Borisov.

On je podsjetio da su ove godine Bugarska i Sjeverna Makedonija zajednički domaćini Berlinskog procesa i da je prioritet zajedničkog predsjedavanja povezivanje u svim aspektima.

Jedan od glavnih projekata koji treba da se implementira je napredak u izgradnji saobraćajnog koridora 8 koji će, kako je kazao Borisov, biti od ključnog značaja za region i poslužiti kao dobar primjer povezivanja zapadnog Balkana i susjednih članica EU.

Borisov je naveo da, pored Berlinskog procesa, postoje i drugi važni formati regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi, kao što je Proces Jugoistočno-evropske saradnje i Savjeta za regionalnu saradnju.

UVODNE RIJEČI

U Vašingtonu je danas počela sesija suđenja po osnovu opoziva predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa. Suđenje se odvija u Senatu čiji će poslanici donijeti i konačnu presudu.

Današnja sesija uključiće uvodne riječi, a ona predstavlja tek treći slučaj u istoriji Sjedinjenih Američkih Država gdje će se prvi čovjek zemlje naći pred pravdom zbog optužbi o nezakonitom korištenju uticaja na stranu silu kako bi uticao na ishod budućih predsjedničkih izbora.

Optužba o zloupotrebi moći uključuje Trampovo zadržavanje 391 milion dolara vojne pomoći Ukrajini, potez kojim se, smatraju demokrate, nastojalo pritisnuti Ukrajinu da istraži političkog protivnika Džo Bajdena, mogućeg suparnika na američkim predsjedničkim izborima 3. novembra.

Tramp je odbacio optužbe za njegov opoziv koje je Zastupnički dom izglasao krajem prošle godine.

Iako je naziv za proces prezentovanja dokaza i konačnog odlučivanja o budućnosti predsjednika Trampa nazvano “suđenje”, ono se razliku od građanskog suđenja u nekoliko važnih činjenica, piše CNN.

Naime, sudija ne donosi odluku već 100 članova odnosno poslanika Senata koji čine svojevrsnu porotu koja, opet, odluku ne mora donijeti jednoglasno nego dvotrećinskom većinom.

Očekuje se da će Senat osloboditi Trampa, budući da nijedan od 53 republikanska senatora nije javno rekao da je za opoziv. 

Sam Tramp neće prisustvovati ovom dijelu suđenja jer je trenutno na forumu u Davosu.

RUSIJA

Ruski predsjednik Vladim Putin odobrio je novu vladu nakon što je prethodna podnijela ostavku. Kako se navodi u obrazloženju, Putin je time otvorio put novim ustavnim amandmanima.

Bivši premijer Dmitrij Medvedev prošle je sedmice saopštio da raspušta aktuelnu vladu nakon izjave Vladimira Putina o stanju sindikata u zemlji.

Godišnji rutinski događaj pretvorio se u jedan od najznačajnijih trenutaka u modernoj političkoj istoriji Rusije jer je Putin neočekivano predložio velike izmjene nacionalnog ustava.

Putin je predložio promjenu poretka i davanje ovlasti Državnoj dumi (donji dom parlamenta Rusije), uključujući mogućnost da dom odabere premijera i formira Vladu.

On je takođe predložio da se Rusija treba pridržavati međunarodnog prava samo u mjeri u kojoj ono ne ograničava ruska prava i slobode.

U novoj vladi mjesto su zadržali ministri odbrane i finasnija, kao i Putinov dugogodišnji prijatelj – ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

NADA SE NAPRETKU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je danas prije sastanka u Davosu sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da je čuo da je ona težak pregovarač, ali da se nada da će SAD i EU postići napredak na novom trgovinskom sporazumu.”Sjajno je biti ovdje sa predsjednicom Evropske komisije i ženom koja je veoma poštovana, ali čuo sam da je težak pregovarač, što je za nas loša vijest”, rekao je Tramp u Davosu gdje učestvuje na 50. Svjetskom ekonomskom forumu i dodao da SAD žele da sklope trgovinski sporazum sa Evropom.

Ovo je prvi sastanak Trampa i predsjednice EK.

Tramp je u posljednje vrijeme imao dosta nesuglasica s Evropom oko poreske i trgovinske politike, a jedan od razloga je novi porez Francuske koji su američki tehnološki giganti poput Amazona i Gugla prinuđeni da plaćaju.

Predsjednik SAD najavio je zatim odmazdu u vidu poreza od 100 odsto na uvoz sira, vina, karmina i ostalih proizvoda iz Francuske.

Ursula fon der Lajen je rekla da su američki i evropski narodi prijatelji, te da na tome treba graditi budućnost.

“Mislim da nikada ne bi trebalo da zaboravimo da imamo dugu istoriju zajedničkih temelja, prijateljstva i puno poslovnih ugovora”, rekla je ona.

U MEKSIKU

U Meksiku se prošle godine dogodilo 34.582 ubistava, najviše od 1997. kada je počelo da se registruje to krivično djelo, objavile su danas vlasti.

To znači da se u prosjeku dnevno izvrši 95 ubistava, što je za 2,5 odsto više nego prethodne godine.

Meksiko koristi vojsku u borbi protiv narkokartela od 2006. godine.

Ali, uprkos hapšenju ili ubistvu vodećih kriminalaca, kampanja borbe protiv kriminala nije dovela do smanjenja nasilja povezanog sa drogom i doprinijela je većem broju međusobnih obračuna kriminalnih bandi, prenosi Rojters.

Od te godine, gotovo 275 hiljada ljudi ubijeno je u državi, objavio je sekretarijat nacionalne agencije za javnu bezbijednost.

KINA

Od novog tipa koronavirusa, koji se pojavio prošlog mjeseca u Kini, umrle su još dvije osobe, izjavio je danas gradonačelnik Vuhana, Džou Sijanvang.

On je za državnu televiziju CCTV rekao da je od novog virusa preminulo šestoro, da je dosad zaraženo 258 ljudi, a da je njih 227 na terapiji.

Kineske vlasti su jutros saopštile da je prema posljednjem bilansu bilo četvoro mrtvih.

U Vuhanu je zabilježen prvi slučaj novog tipa koronavirusa.

Juče je potvrđen prenos s čovjeka na čovjeka, što povećava mogućnost bržeg širenja zaraze.