PROCJENE

Razorni požari u Australiji bi mogli do kraja godine da koštaju turistički sektor najmanje 4,5 milijarde australijskih dolara (AUD), ili 3,1 milijardu američkih dolara, pokazao je najnoviji izvještaj turističkog udruženja.

Australijski savjet za turistički izvoz (ATEC) sa sjedištem u Sidneju, glavno tijelo koje predstavlja 45 milijardi AUD vrijedan tamošnji sektor izvoza turizma, sprovelo je istraživanje u sektoru dolazaka stranih posjetioca.

Istraživanje je pokazalo da se ukupna situacija po pitanju rezervacija značajno pogoršala u odnosu na isti period prošle godine, s mogućim štetama za sektor u iznosu 4,5 milijardi AUD, prenosi SEEbiz.

Izvršni direktor ATEC-a, Peter Shelley, rekao je da je najmanje 70 odsto od ukupno 850 članova tog udruženja zabilježilo značajan broj otkazanih dolazaka stranih gostiju u Australiju.

“Vrijednost otkazanih putovanja kreće se u rasponu od pet hiljada do 500 hiljada AUD, a među najvećim su područjima s kojih su ona otkazana Sjedinjene Američke Države (SAD), Velika Britanija i evropska tržišta”, dodao je Shelley.

Australijski turistički sektor ‘težak’ je ukupno 130 milijardi AUD od čega približno 45 milijardi otpada na strane goste.

Sektor turizma čini oko šest odsto australijske privrede. To je četvrti najveći australijski izvozni sektor, nakon onih željezne rude, ugljenika i prirodnog gasa. U 2018/2019. njegov je doprinos australijskoj ekonomiji iznosio 39,1 milijardu USD.

DRŽAVA JUTA

Četiri osobe su ubijene, a jedna ranjena u pucnjavi koja se dogodila u američkoj državi Juti, saopštila je policija.

Pucnjava se dogodila u gradu Grantsvilu, a osumnjičeni napadač je uhapšen.

Kako se navodi, ranjena osoba je zbrinuta u bolnici, prenosi CNN.

Policija je saopštila da je bio jedan napadač, ali njegov identitet, kao ni imena žrtava nisu objavljeni.

Nije poznato ni da li su na neki način povezani, kao ni koji je motiv napada.

Grantsvil je grad u kojem živi oko 11 hiljada osoba i nalazi se oko 60 kilometara od Solt Lejk Sitija.

ZBOG TOPLE VODE

Čak milion morskih ptica uginulo je iznad Tihog okeana za manje od 12 mjeseci, a stručnjaci navode da je za to kriva topla voda.

U periodu od ljeta 2015. do proljeća 2016. uginulo je od gladi skoro milion tankokljunih njoraka, a njihova beživotna tijela more je izbacilo duž zapadne obale Sjeverne Amerike, od Kalifornije do Aljaske, prenosi Tanjug.

Naučnici kažu da znaju šta je uzrok – ogromna struja tople okeanske vode koja se pojavila na sjeveroistoku Tihog okeana, a koja se naziva mrlja, prenio je CNN.

Višegodišnji jaki morski toplotni talas krenuo je 2013. godine, a intenzivirao se tokom ljeta 2015. zbog snažnog vremenskog fenomena nazvanog El Ninjo, koji je trajao do 2016. godine.

Taj toplotni talas stvorio je mrlju, odnosno područje okeana veliko 1.600 kilometara koje je bilo toplije za tri do šest stepeni Celzijusovih.

Greben visokog pritiska umirio je okeanske vode – što znači da je voda ostala topla, bez oluja koje bi pomogle da se ohladi.

Tih nekoliko stepeni više prouzrokovalo je pustoš u morskom ekosistemu.

Došlo je do velikog smanjenja količine mikroskopskih algi kojima se hrani niz životinja, od škampi do kitova.

S druge strane, došlo je do masovnog cvetanja štetnih algi koje su prouzrokovale smrt mnogih morskih organizama.

Još jedna mrlja tople vode pojavila se na istočnoj obali Novog Zelanda.

Mrlja je toliko velika da se može uočiti iz svemira.

Prostire se na milion kvadratnih kilometara, što je područje veće od Teksasa.

SVE VIŠE DOSELJENIKA

Broj stanovnika u Španiji prvi put u istoriji premašio je 47 miliona, objavio je španski Nacionalni institut za statistiku (INE).

Prema najnovijim podacima iz 2019. godine, u Španiji živi 47,1 milion stanovnika.

Iako je u prvih šest mjeseci prošle godine broj umrlih premašio broj novorođenih, populacija je porasla zahvaljujući useljavanju. U prvom tromjesečju su se iz inostranstva doselile 183.073 osobe, čime je broj stranaca porastao na nešto više od PET miliona, prenijeli su lokalni mediji.

Najviše stranaca je iz susjednog Maroka, Rumunije i Ujedinjenog Kraljevstva, a zatim Italije i Kolumbije.

PROŠLE GODINE

Kina je u prošloj godini zabilježila najmanji ekonomski rast u više decenija, poslije izbijanja trgovinskog rata Pekinga i Vašingtona, ali analitičari predviđaju da bi potpisani privremeni trgovinski sporazum dvije sile mogao da doprinese oživljavanju kineske privredne akivnosti.

Druga po veličini ekonomija u svijetu imala je prošle godine rast od 6,1 odsto, dok je njen rast od 6,6 odsto u 2018. već bio najmanji od 1990. godine, pokazuju danas objavljeni podaci kineske vlade.

Očekuje se da će doći do jačanja kineske privredne aktivnosti pošto su Kina i SAD u sredu potpisale privremeni trgovinski sporazum koji je označio primirje u skupom ratu dvije sile zbog tehnoloških ambicija i trgovinskog suficita Pekinga.

Administracija predsednika SAD Donalda Trampa pristala je da otkaže planirano podizanje carina na dodatnu kinesku robu, dok je Peking obećao da će kupovati više američkih proizvoda, prije svega poljoprivrednih, iako su obje zemlje zadržale kaznene carine.

BURNO U PARIZU

Protivnici reforme penzionog sistema u Francuskoj upali su danas u pariske prostorije najvećeg sindikata CFDT, što su predstavnici te organizacije ocijenili kao nasilje.

“Nekoliko desetina ljudi nasilno je ušlo u prostorije konfederacije” CFDT u Parizu i “verbalno i fizički napalo zaposlene”, naveo je na Tviteru generalni sekretar CFDT-a Loran Berže koji se inače ne protivi reformi penzionog sistema.

Policijski izvori su prenijeli da su u prostorije CFTD ušli simpatizeri drugog sindikata, CGT koji se protivi reformi.

U Francuskoj je danas 44. dan mobilizacije protiv te reforme i štrajk željeznice.

Prethodno je danas stotinak demonstranata blokiralo glavni ulaz u muzej Luvr uz parolu “Idemo do povlačenja!” reforme penzija.

Taj skup je izazvao nelagodnost i negodovanje turista.

Pariska Opera otkazuje predstave još od 5. decembra kad su počeli protesti i štrajk željeznice.

Željeznički saobraćaj će za vikend ponovo biti poremećen, ali manje nego na početku štrajka.

Sindikati su pozvali građane da ponovo protestuju 24. januara.

Francuska vlast želi da uvede univerzalni penzioni sistem, ujednači penzije među kojima sada postoje velike razlike, i ukine posebne, cehovske penzione fondove koji, na primjer, željezničarima omogućavaju ranije penzionisanje.

NAKON BREGZITA

Britanija neće automatski deportovati građane Evropske unije koji nijesu zatražili pravo na ostanak u zemlji nakon Bregzita, rekao je danas koordinator za Bregzit Evropskog parlamenta Gi Verhofstat.

Verhofstat, koji se u četvrtak sastao s britanskim ministrima, uključujući ministra za Bregzit Stivena Barklija, rekao je da mu je potvrđeno da će postojati „grejs period“ za one koji se ne prijave za rješavanje statusa boravka do krajnjeg roka, odnosno juna 2021. godine, prenosi Rojters.

“Šta će se desiti sa tim ljudima čak i nakon grejs perioda? Pa, neće biti automatske deportacije”, rekao je Verhofstat za BBC Radio.

“Nakon grejs perioda, oni će imati mogućnost da se prijave, navodeći razloge zašto to nije bilo moguće u okviru uobičajenih postupaka”, objasnio je.

Verhofstatov stav potvrdio je i portparol premijera Borisa Džonsona.

Rojters je u novembru izvestio da Velika Britanija preti da će deportovati državljane EU ako se ne prijave na vreme i da će odobriti odlaganje samo u izuzetnim okolnostima.

Do kraja prošle godine prijavilo se više od 2,7 miliona od procijenjenih 3,5 miliona državljana EU koji žive u Britaniji. Ranije ove nedjelje EU je izrazila zabrinutost zbog različitih signala o tome šta će se desiti onima koji to ne urade na vrijeme.

Velika Britanija treba da napusti EU 31. januara, nakon što je dogovorila sporazum o Bregzitu krajem prošle godine, ali ostaće vezana svim pravilima bloka do kraja 2020. u okviru dogovorene prelazne faze koja treba da olakša izlazak iz Unije.

SLUČAJ MEGZIT

Kraljica Elizabeta Druga saopštila je da je razgovor o budućnosti princa Harija i njegove porodice bio konstruktivan i da će nastupiti prelazni period u kome će bračni par od Saseksa vrijeme provoditi sa obje strane Atlantika, tj. u Kanadi i Velikoj Britaniji.

Kraljica je sazvala porodični sastanak na privatnom imanju “Sandringam” da bi se riješilo pitanje statusa najmlađeg kraljevskog bračnog para, koji se prošle sedmice izjasnio da se povlači iz kraljevskih obaveza, da bi bio finansijski nezavisan i živio samostalno u Kanadi.

Britanski mediji pišu da je kraljica Elizabeta Druga pokazala svoju veličinu i da ide u korak sa vremenom, odnosno modernizacijom monarhije.

I dok je svijet očekivao njen oštar odgovor, ona ih je pustila da idu svojim putem – u Kanadu.

Ostaje da dvije države riješe imigracione formalnosti. Kao običan građanin, Hari će vjerovatno morati da prođe kroz konvencionalne imigracione procedure, smatra profesor Filip Lagas, stručnjak za autorska prava sa Univerziteta Karlton u Otavi.

Javnost je ogorčena na odluku mladog bračnog para, dok je premijer Boris Džonson apsolutno uvjeren da će se to pitanje srediti.

HAMNEI PORUČIO

Zapadne zemlje su previše slabe da bi “Irance bacile na koljena”, rekao je iranski vrhovni vjerski vođa Ali Hamnei dodajući da je zvanični Teheran voljan da pregovara, ali ne i sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Iranski vrhovni vođa, koji je u Teheranu vodio glavnu molitvu petkom prvi put od 2012. godine, nazvao je američkog predsjednika Donalda Trampa “klovnom”, koji se, kako je rekao, samo pretvara da podržava iranski narod, ali će mu “gurnuti otrovni bodež” u leđa.

Kako je naveo, iskazivanje tuge na sahrani iranskog generala Kasima Sulejmanija koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu, pokazuje da Iranci podržavaju Islamsku Republiku, prenosi AP.

Hamnei je ocijenio da je Amerika “kukavički” ubila najefikasnijeg borca protiv Islamske države kad je ubila generala Sulejmanija, a Iran je potom lansirao niz balističkih raketa na američke trupe u Iraku, bez nanošenja ozbiljnih povreda.

Obaranje ukrajinskog putničkog aviona u blizini Teherana, kada je stradalo 176 ljudi, Hamnei je nazvao “gorkom nesrećom koja je rastužila Iran isto koliko je usrećila njegove neprijatelje”.

ODLUKA GONČARUKA

Predsjednik Vlade Ukrajine Oleksij Gončaruk, podnio je ostavku na tu funkciju, a predsjednik Volodimir Zelenski je odgovorio da će je razmotriti.

“Došao sam u poziciju da ispunim program predsjednika. On je za mene uzor otvorenosti i pristojnosti”, rekao je Hončaruk na Fejsbuk nalogu.

Kako je naveo, da bi otklonio sumnje u poštovanje i povjerenje koje Vlada ima u predsjednika podnio je ostavku, prenosi Rojters.

“Napisao sam ostavku i predao je predsjedniku sa pravom da ga podnese parlamentu”, dodao je Hončaruk.

Iz kabineta Zelenskog su naveli da će on razmotriti ponuđenu ostavku.

Nesuglasice između Gončaruka i Zelenskog nastale su pošto je na društvenim mrežama objavljen snimak ukrajinskog premijera u kojem negativno ocjenjuje rad ukrajinskog predsjednika, podsjeća Sputnjik.