OSTAR KOMENTAR

Brazilski predsjednik Zair Bolsonaro nazvao je 16-godisnju svedsku aktivistkinju Gretu Tunberg “malim deristem”.

Tunberg je u svom govoru govorila kako je zabrinuta zbog krcenja sume u Amazonu, a spomenula i ubistva domorodackih stanovnika u prasumi, prenosi klix.ba

“Greta je rekla da su Indijanci umrli jer su branili Amazon. Impresivno je kako mediji daju prostor takvom deristu”, izjavio je Bolsonaro koristeci rijec “pirralha”.

Svedska tinejdzerka komentarisala je smrt autohtonog stanovnistva u vrijeme UN-ove medunarodne konferencije o klimatskim promjenama na kojoj je brazilska politika zastite okolisa bila predmet kritika.

Krcenje suma Amazona poraslo je do jula za gotovo 30 odsto.

“Autohtono stanovnistvo doslovno ubijaju zbog pokusaja zastite suma od ilegalnog krcenja”, porucila je. “Sramotno je da svijet o tome suti”.

NOVI SISTEM

Penziona reforma francuskog predsjednika Emanuela Makrona u potpunosti ce se primjenjivati na nove zaposlene od 2022. godine, ali prelazak na univerzalan sistem za penzionisanje za one koji vec rade mogao bi da se odlozi do 2035. godine, pisu francuski mediji.

Premijer Eduar Filip danas ce iznijeti nacrt reforme penzionog sistema, koji trenutno sadrzi neke od najvecih beneficija u idustrijalizovanom svijetu.

Zbog reforme radnici u javnom sektoru strajkuju vec sedam dana. Mnogi gradani jutros su izrazili negodovanje zbog neredovnog zeljeznickog i metro prevoza. I skole su zatvorene zbog masovnih protesta.

Filip je juce rekao poslanicima vladajuce stranke da ne postoje magicna saopstenja koja bi mogla da ubijede “natvrdoglavije” sindikate da odustanu od svojih zahtjeva.

Radio “Frans Inter” izvijestio je da ce novi sistem uticati na mlade ljude koji zapocinju novi posao od 1. januara 2022. i da ce od tog datuma biti odredena minimalna penzija od 1.000 eura mjesecno za one koji su odradili pun radni staz.

Makron je odlucan da pojednostavi sistem koji obuhvata vise od 40 posebnih penzijskih planova, isticuci da bi jedinstveni sistem koji se zasniva na bodovima bio pravedniji, dajuci svakom penzioneru ista prava za svaki euro doprinosa.
j
Najvece protivljenje predlogu novog penzionog sistema dolazi od zaposlenih koji imaju posebne beneficije, ukljucujuci radnike u zeljeznici, lucke radnike i pjevace iz Pariske opere koji imaju pravo na punu penziju prije prosjecne starosne dobi od 62 godine.

“NEPRIJATELJI DRZAVE”

Najmanje 250 novinara je iza resetaka u svijetu, a po tome je na prvom mjestu Kina, jedan od autoritarnih rezima koji ne tolerisu nezavisnost medija, saopstila je americka nevladina organizacija za slobodu stampe “Komitet za zastitu novinara” (CPJ).

Mnogi od ovih novinara optuzeni su da su “neprijatelji drzave” ili da su objavljivali “lazne vesti”, primetio je CPJ sa sedistem u Njujorku.

Naveo je Tursku, Saudijsku Arabiju, Eritreju, Vijetnam i Iran kao zemlje u kojima je to zanimanje takode posebno rizicno.

CPJ je identifikovao najmanje 48 novinara zatvorenih u Kini, jedan vise nego 2018. godine.

Turska slijedi sa 47 sto jeste manje nego 2018. godine (68), ali nije i stvarno poboljsanje, jer je vlada u Ankari uspjela da zatvori vise od stotinu medija i pokrene krivicno gonjenje zbog “opravdavanja terorizma”, te su mnogi novinari izgubili posao ili su zastraseni.

“Desetine novinara u Turskoj cekaju sudenje, dok su drugi osudeni u odsustvu i prijeti im hapsenje ako se vrate u svoju zemlju”, naglasio je Komitet.

Na neslavnom podijumu su i Saudijska Arabija i Egipat, sa po 26 novinara u zatvorima.

U Saudijskom kraljevstvu je zatvoreno 18, a da ne znaju za sta su okrivljeni, a CPJ je zabrinut i zbog tamosnjih slucajeva “premlacivanja, paljenja i nedovoljne ishrane politickih zatvorenika, ukljucujuci cetiri novinara”.

Ukupno 250 novinara u svijetu i dalje je preveliki broj, smatra CPJ, cak i ako je manji nego 2018. (255) i 2016. godine (273).

Medu karakteristicnim slucajevima, ta NVO je navela Kineskinju Huang Secin, uhapsenu u oktobru posle reportaze o svom ucescu u pro-demokratskim povorkama u Hongkongu, i Egipcanina Mohamada Mosaeda, kaznjenog jer je poslao jedan “tvit” tokom zabrane koriscenja interneta kojom je vlast ogranicila sirenje vijesti o demonstracijama zbog poskupljenja cijena goriva.

TAJM

Americki casopis Tajm proglasio je svedsku aktivistkinju, tinejdzerku Gretu Tunberg za licnost godine. Ona je za licnost 2019. godine proglasena zbog svog zalaganja u borbi protiv klimatskih promjena.

Svedanka se istakla svojom borbom za zastitu zivotne sredine i pozivima svjetskim liderima da se bore protiv klimatskih promjena.

Zato je ove godine ugledni magazin “Tajm” Gretu proglasio za licnost godine. “Greta Tunberg – moc mladosti” pise na naslovnici lista.

Ona je ujedno i najmlada osoba koja je dobila to prestizno priznanje.

5,3 PO RIHTERU

Snazan zemljotres jacine 5,3 stepena registrovan je u moru u blizini ostrva Krit i Kasos. Za sada nema izvjestaja o eventualnoj steti ili povrijedenima, javila je grcka agencija ANA.

Zemljotres je registrovan nesto prije ponoci, na dubini od 27 kilometara.

Epicentar je zabiljezen na 75 kilometara istocno od mesta Agios Nikolaos, odnosno na 377 kilometara jugoistocno od Atine.

Zemljotres jacine 6,1 stepen zabiljezen je kod Krita 27. novembra.

NOVI ZELAND

Vulkan na Novom Zelandu u srijedu je izbacio jos pare i blata u porastu geotermalne aktivnosti.

To je ponovo odlozilo potragu za tijelima zrtava smrtonosne erupcije koja se dogodila prije dva dana.

Vulkanska podrhtavanja na Bijelom ostrvu porasla su jutros, pracena izbacivanjem jos pare i blata, kakva nijesu videna od erupcije 2016. godine, saopstila je agencija za nadzor seizmickog pracenja GeoNet.

“Mi tumacimo ove signale kao dokaz stalnog visokog pritisaka gasa unutar vulkana”, navela je agencija, dodajuci da je situacija i dalje neizvjesna u pogledu buducih aktivnosti i da je vjerovatno da ce u naredna 24 sata doci do jos erupcija.

Novozelandska agencija za seizmicko pracenja GeoNet podigla je nivo upozorenja za vulkan 18. novembra sa jedan na dva na skali od pet jer je primjetila porast sumpor-dioksida koji potice iz magme duboko u vulkanu.

U ponedjeljak nakon erupcije nivo upozorenja podignut je na cetiri, ali je smanjen na tri kako su se aktivnosti smanjivale.

Ardernova je rekla da je Bijelo ostrvo veoma nepredvidiv vulkan i da ce biti rijeci o tome da li turisti treba da ga posjecuju, medutim da je sada fokus na ljudima koji su pogodeni u tom, kako je navela, uzasnom dogadaju.

PRVI PUT NA BERZI

Naftna kompanija Saudijske Arabije “Aramko” je danas prvi put izasla na berzu i zapocela je trgovanje na saudijskoj berzi “Saudi Tadavul” uz mamutsku inicijalnu javnu ponudu dionica od 25,6 milijardi dolara koja je postavila rekord kao najveca u istoriji.

“Aramko” je u prvim trenucima na trzistu povecao vrijednost za 10 odsto i ona je premasila ukupno tesko zamislivih 1.880 milijardi dolara, sto ga cini najvrjednijom kompanijom na svijetu.

Naftni gigant u drzavnom vlasnistvu zapoceo je trgovanje na saudijskoj berzi Tadavul poslije pocetne javne ponude od 25,6 milijardi dolara, rekordno velike u istoriji.

Kompanija je najavila prodaju 1,5 odsto svojih akcija za 32 saudijska rijala po akciji, odnosno 8,53 dolara.

Vrijednost akcija “Saudi Aramka” koja je odmah dostigla maksimalni rast od 10 odsto, odnosno 35,2 rijala (9,39 dolara) po akciji, cini “Aramko” vrijednijim od najvecih pet naftnih kompanija svijeta zajedno: “Ekson Mobil”, “Total”, “Rojal Dac Sel”, “Sevron” i BP.

“Aramko” prodaje 0,5 odsto svojih dionica pojedinacnim investitorima – od kojih su vecina saudijski drzavljani, i 1,0 odsto institucionalnim investitorima, od kojih su vecina Saudijci ili imaju sjediste u Zalivu.

Ta kompanija ima ekskluzivna prava na proizvodnju i prodaju energetskih rezervi Saudijskog kraljevstva. Osnovana je 1933. godine sa americkom “Standard Oilom”, a Saudijska Arabija je u potpunosti postala vlasnica 1980. godine.

Saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman planira da novac prikupljen prodajom tog dragulja kraljevine upotrebi za diversifikaciju ekonomije svoje zemlje i finansiranje glavnih nacionalnih projekata kojima se stvaraju radna mjesta za milione mladih Saudijaca.

U SAD

U oruzanom obracunu na ulicama americkog grada Dzersi Sitija poginulo je sest osoba, medu kojima su policajac i troje prolaznika, saopstile su vlasti.

U jucerasnjoj razmjeni vatre u saveznoj drzavi Nju Dzersi stradala su i dva napadaca, navela je policija.

Ubijeni policajac Dzozef Sils predvodio je brojne operacije zapljene ilegalnog oruzja prethodnih godina, i moguce je da je pokusavao da sprijeci oruzani incident kada je pogoden u pucnjavi, navele su vlasti.

Oruzani obracun je potom nastavljen u prodavnici koser hrane udaljenoj oko 1,5 kilometara, gdje je pronadeno jos pet tijela.

Vlasti vjeruju da je na meti napadaca bila ta jevrejska prodavnica, napisao je sinoc na Tviteru gradonacelnik Dzersi Sitija Stiven Fulop, ne precizirajuci zasto vlasti vjeruju da je supermarket bio meta.

U incidentu su ranjena dva policajca koja su kasnije pustena iz bolnice.

IZGLASALI NEZAVISNOST

Pacificko ostrvo Bugenvil je na istorijskom, upravo okoncanom dvonedjeljnom referendumu izglasalo odluku o nezavisnosti od Papue Nove Gvineje.

Glasanje 250.000 stanovnika bilo je kljucni dio mirovnog sporazuma iz 2001. godine kojim je okoncan gradanski rat u kojem je poginulo 20.000 ljudi.

Posto odluka referenduma nije obavezujuca, konacna odluka zavisi od pregovora vlada Bugenvila i Papue Nove Gvineje.

Predstavnik UN u Papui Novoj Gvineji, Danluka Rampola, rekao je krajem novembra uoci referenduma da su Ujedinjene nacije naporno radile na tome da glasanje bude mirno, transparentno, inkluzivno i vjerodostojno.

Londonski “Gardijan” jutros pise da je vise od 180.000 ljudi Bugenvila, grupe ostrva 700 kilometara od obale Papue Nove Gvineje u Solomonskom moru, ucestvovalo na referendumu.

Skoro 98 odsto (176.928) glasalo je za nezavisnost, a manje od dva odsto (3.043) glasalo je da ostanu dio Papue Nove Gvineje, ali sa “vecom autonomijom”. Bilo je 1.096 nevazecih listica.

Gradani u mjestu Buki koji su se prosle noci okupili da cuju rezultat koji je objavila predsjednik Komisije za referendum Berti Ahern, aplaudirali su, pjevali i radovali se cemu se pridruzio i predsjednik tog autonomnog ostrvskog regiona Dzon Momis.

Postoje bojazni da bi vlada Papue Nove Gvineje, koja ne zeli da izgubi dio teritorije ili da otcjepljenje postane primjer drugim pokrajinama, mogla da ukine proces pregovora o tome, a neki posmatraci iz Bugenvila procjenjuju da bi mogla da protekne i decenija prije proglasenja nezavisnosti.

Postoje zabrinutosti da bi odlaganje tog procesa moglo izazvati frustraciju u Bugenvilu i na kraju dovesti do nemira, sto bi ugrozilo jedva postignut mir na ostrvima.

Medutim, predsjednik autonomne vlade Bugenvila, Dzon Momis, rekao je gradanima da vjeruje da je premijer Papune Nove Gvineje Dzejms Marape privrzen Bougainvilleu, rekavsi premijera: “Inteligentan je, obrazovan je i skroman, spreman da cuje”.

“Svi smo puni ocekivanja i nade”, rekao je Momis. “Ako radimo zajedno, ishod ce biti dobar i zvanican… i sto je najvaznije donijece trajan mir”, prenio je “Gardijan”.

STRUCNJACI STRAHUJU

Sumski pozari koji bjesne australijskim Novim Juznim Velsom unistili su mnoga stanista koala i usmrtili vise od dvije hiljada simpaticnih torbara, objavili su strucnjaci.

“Vjerojatno nikada necemo naci njihova tijela”, kazao je ekolog Dailan Pugh.

Dodaje da je u pozarima izgubljena trecina stanista koala na sjeveru Novog Juznog Velsa.

Koale su i ranije ostajale bez svojih stanista zbog krcenja suma i urbanog razvoja, ali zadnjih mjeseci zbog pozara u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu, kojih je jos 140 aktivnih, to je poprimilo razorne razmjere.

U pozarima je izgorjelo 2,7 miliona hektara

Strucnjaci smatraju da kriza sa sumskim pozarima povecava rizik za nestanka koala.

“Imali smo mnogo pozara ranijih godina, ali nista ovakvo. Ovo je Armagedon”, kazala je Cajni Flanagan, direktorica bolnice za koale u Port Makarieju.

“Ucinak pozara je katastrofalan, a cijelo je ljeto jos pred nama”, dodala je.

Koale su u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu na popisu ranjivih zivotinja.

U pozarima je izgorjelo vise od 2,7 miliona hektara, od cega 1,15 miliona u zoni nacionalnih parkova, kazao je Atikus Fleming, zamjenik ministra za nacionalne parkove i prirodu.

“Takve razmjere jos nijesmo dozivjeli”, rekao je.

Koale nijesu dovoljno brze da bi pobjegle

Ekolog Mark Graham kazao je da koale jednostavno nijesu dovoljno brze da pobjegnu od tzv. krunskih pozara, odnosno onih koji se cesto velikom brzinom sire krosnjama.

“Pozari su toliko brzi da je mortalitet zivotinja na stablima jako visok”, kazao je Graham.

“Izgubili smo veliko podrucje stanista koala i mislim da bez ikakve sumnje mozemo najaviti pad njihove populacije od sada nadalje”, rekao je.

Strucnjaci za zastitu zivota u prirodi zatrazili su hitnu akciju.

“Ove teske lekcije nam pokazuju koliko smo bili nepripremljeni”, kazala je Keli Lajt, izvrsna direktorica udruzenja “Science for Wildlife”.

“Nemamo protokole za spasavanje koala prije i nakon pozara. Nijesmo dovoljno opremljeni ni finansirani”, rekla je.

Vlada Kvinslenda objavila je da ce odvojiti 570.000 hektara drzavnog zemljista “kao prioritetnu zonu za koale” u svrhu njihovog oporavka.