TRAMP

Predsednik SAD Donald Tramp ocijenio je sinoc da Izrael nikada nije imao boljeg prijatelja u Bijeloj kuci od njega, jer je on, za razliku od svojih prethodnika, “ispunjavao svoja obecanja”.

Tramp je to rekao pred stotinama okupljenih na Nacionalnom samitu izraelsko americkog savjeta u Floridi, govoreci o svom odnosu prema onome sto je vazno za Jevreje, ukljucujuci ispunjenje obecanja da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela i premjesti tamo Ambasadu SAD iz Tel Aviva.

Palestinci namjeravaju da istocni Jerusalim osvojen u ratu 1967. godine i kasnije anektiran proglase svojim glavnim gradom, dok izraelski lideri tvrde da ce ujedinjeni Jerusalim ostati vjecna prijestonica Izraela.

Americki lider je podsjetio da su njegovi prethodnici obecali da ce premjestiti ambasadu, ali su to bila samo prazna obecanja.

“Oni nikada nijesu imali nikakvu namjeru da to ucine, po mom misljenju. Ali za razliku od drugih predsjednika ja sam ispunio svoja obecanja”, rekao je Tramp.

Preseljenje ambasade je jedna od uobicajenih tema kada se americki lider obraca i publici u kojoj nijesu Jevreji.

34 GODINE

Vladajuca Socijaldemokratska partija Finske izabrala je danas za novu premijerku 34-godisnju ministarku i poslanicu Sanu Marin, koja ce biti najmlada predsjednica finske vlade u istoriji.

Marin, treca zena na celu finske vlade, pobijedila je veceras tijesnom vecinom protivkandidatkinju Anti Lindman, i naslijedice na mjestu premijera Anti Rinea koji je u utorak podnio ostavku zbog krize izazvane strajkom u posti.

Za Marin su glasala 32 clana Savjeta Socijaldemokratske partije Finske, a za Lindman 29.

Marin je do sada bila potpredsjednica socijaldemokrata i ministarka saobracaja i komunikacija.

Rine je podnio ostavku posto je Stranka centra uskratila podrsku njegovoj vladi, navodeci kao razlog nedostatak povjerenja.

Stranka centra je kritikovala Rineovo upravljanje zemljom uoci dvonedjeljnog strajka radnika drzavne poste koji se prosirio na druge industrije.

NJEMACKA

Njemacka policija uhapsila je 6 osoba, nakon sto je vatrogasac ubijen tokom sukoba dva para i grupe mladica u Augzburgu, na jugu zemlje, saopstili su zvanicnici.

Incident se dogodio u petak uvece, kada su dva para napustila bozicnu pijacu i naletjela na grupu od sedam mladica, sa kojima su se upustila u zucnu raspravu.

Jedan od mladica udario je u glavu 49-godisnju zrtvu, vatrogasca koji je bio van duznosti, i on je odmah preminuo. Povreden je i drugi muskarac, a AP prenosi da mladici nijesu napali njihove supruge.

Poslije napada, grupa mladica je pobjegla.

Desetine vatrogasaca Augzburga odrzali su bdijenje za svog kolegu, cije je ubistvo osudio ministar unutrasnjih poslova Horst Zehofer.

Ministarstvo unutrasnjih poslova Bavarske je prvo saopstilo da su uhapsene dve osobe, a potom je policija navela da su uhapsene jos cetiri osobe, osumnjicene za ovaj napad.

PROCJENA FBI

FBI tretira fatalnu pucnjavu u mornarickoj bazi na Floridi, koju je izveo student vazduhoplovstva iz Saudijske Arabije, kao teroristicki akt, saopstila je ta agencija.

Utvrdeno je gdje se nalaze svi medunarodni studenti u bazi Pensakola, nije bilo hapsenja, a zajednica se ne nalazi pod neposrednom prijetnjom, rekla je specijalna agentkinja Rejcel L. Rohas na konferenciji za novinare.

Saudijski zapovjednik naredio je svim studentima iz zemlje da ostanu na jednoj lokaciji u bazi, dodali su zvanicnici na konferenciji za novinare.

Vlasti vjeruju da je napadac na drustvenim medijima pisao objave u kojima je govorio o americkoj podrsci Izraelu i optuzio Amerikance da su anti-muslimani, rekao je americki zvanicnik za AP.

Istrazitelji takode vjeruju da je napadac posjetio Njujork Siti, ukljucujuci Rokfeler Centar, nekoliko dana prije pucnjave i sada rade na utvrdivanju svrhe putovanja, rekao je zvanicnik koji je zelio da ostane anoniman.

FBI i drugi zvanicnici, rekli su da pokusavaju da utvrde da li je napadac, potporucnik Mohamed Alsamrani (21) iz Kraljevskog Saudijskog ratnog vazduhoplovstva, djelovao sam. Alsamrani je bio student vazduhoplovstva u Pensakoli, gdje se strani vojnici redovno obucavaju SAD-u.

Sjedinjene Drzave zatrazile su pomoc saudijskih zvanicnika, dok pokusavaju da prikupe podatke o napadacu i njegovom motivu.

Podsjetimo, Alsamrani je otvorio vatru u ucionici u bazi, ubivsi tri osobe i ranivsi dva serifova zamenika, jednog u ruku, a drugog u koljeno, pre nego sto ga je jedan od njih ubio. Jos osam osoba je povredeno.

OCJENA DZONSONA

Britanski premijer Boris Dzonson rekao je svojim pristalicama da ne slave prije opstih izbora 12. decembra na kojima ce, kako se ocekuje, pobijediti.

Rekao je da trka jos nije gotova.

“Sada smo u zavrsnoj fazi ove trke i tada naravno konji jos uvijek mogu da promijene mjesta”, rekao je on u govoru u kampanji.

“Jos uvijek nijesmo stigli na cilj i ne zaboravimo sta se dogodilo 2017. Ovi izbori su napeta borba”, prenio je Rojters premijerove reci.

Ankete pokazuju da je Dzonson ispred suparnicke Laburisticke stranke. U 2017. godini, konzervativci, na celu sa tadasnjom premijerkom Terezom Mej, prognozirali su da ce osvojiti veliku vecinu, ali na kraju su izgubili parlamentarnu vecinu kada je kampanja posustala.

STRAH OD RUSA

Nekoliko stotina demonstranata i danas je u Minsku protestovalo protiv produbljavanja veza Belorusije s Rusijom.

Protest oko 500 ljudi bio je drugi uzastopni za dva dana.

Demonstracije su izazvane sastankom predsednika Belorusije i Rusije, Aleksandra Lukasenka i Vladimira Putina u ruskom ljetovalistu Sociju.

Bjelorusija se oslanja na jeftinu rusku energiju i kredite za odrzavanje svoje ekonomije sovjetskog tipa.

Rusija vrsi pritisak na susjednu Belorusiju da se cvrsce poveze s njom.

Poslije jucerasnjag sastanka nije objavljeno o cemu su se dogovorili Putin i Lukasenko, ali je jedan visoki ruski zvanicnik rekao da su se “priblizili sporazumu”.

Demonstranti strahuju da bi Rusija mogla preuzeti njihovu zemlju, slicno kao sto je 2014. godine anektirala Krimsko poluostrvo Ukrajine.

“SPIGL” PREDVIDA

Apelacioni organ Svjetske trgovinske organizacije ce u srijedu prestati da funkcionise, zbog cega ce pasti cio sistem Svjetske trgovinske organizacije (STO).

Pravila trgovine defakto ce prestati da vaze, pise nedjeljnik “Spigl”.

Predstojeci krah globalnog trgovinskog sistema njemacki list povezuje sa politikom americkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi Sputnjik.

Naime, vec dvije godine SAD blokiraju proces izbora novih clanova Apelacionog tijela STO, pise autor teksta.

U Apelacionom tijelu organizacije postoji sedam mjesta, od kojih su samo tri popunjena. U utorak se dvojici od trojice sudija zavrsava mandat.

“Apelacionom tijelu ce time doci kraj, a zajedno s njim i glavnom nadzornom organu STO”, konstatuje list.

U Briselu smatraju da Donald Tramp ocekuje da, u svijetu bez STO, dobije povoljnije uslove za SAD.

Cim rad Apelacionog organa bude paralizovan, STO ce biti paralizovana, a svjetska trgovina se moze vratiti “pravu jaceg”, pa se EU “vec naoruzava za takav slucaj”, zakljucuje “Spigl”.

NOVI PROTEST

Hiljade demonstranata odjevenih u crno prosetale su ulicama Hong Konga danas, sto je znak siroke podrske protivladinim protestima koji traju vec sest mjeseci.

Uz uzvike “Borite se za slobodu, stanite uz Hong Kong”, anti-vladini aktivisti, mladi i stari, krenuli su iz Viktorija Parka u uzurbanoj trgovackoj cetvrti Kausvej Bej, prema ulici Cater u blizini sredista finansijske cetvrti.

Vlasti su dale zeleno svjetlo Gradanskom frontu za ljudska prava (CHRF) – organizatoru uglavnom mirnih milionskih povorki u aprilu – za odrzavanje skupa, te je prvi put ta organizacija dobila dozvolu za protest od 18. avgusta.

“Pet zahtjeva, ni jedan manje”, odzvanjalo je ulicama Hong Konga, sto se, izmedu ostalog, odnosi na zahtjev za biranjem celnika Hong Konga na opstim izborima, dok sada premijerku bira odbor od 1.200 clanova.

Policija je rekla ranije jutros da je uhapsila 11 osoba, koje imaju od 20 do 63 godine, te da su zaplijenili razna oruzja, ukljucujuci vojne nozeve, petarde, 105 metaka i prvi zaplijenjeni pistolj za vrijeme sestomjesecnih protesta.

Novi direktor policije u Hong Kongu Crist Tang kazao je da ce njegove snage demonstrantima pristupiti fleksibilno, koristeci “i tvrdi i meki pristup”.

Protesti su pokrenuti zbog najave donosenja zakona o ekstradiciji koji bi omogucio izrucenje osumnjicenika u ostale dijelove Kine.

Stanovnici Hong Konga koji, po formuli “jedna zemlja, dva sistema”, ima znacajnu autonomiju i uziva vise politickih sloboda od ostatka Kine, strahuju od pokusaja Pekinga da umanji autonomiju tog grada.

Peking to odbacuje, a za proteste krivi SAD i Veliku Britaniju, cija je kolonija bio Hong Kong.

SASTANAK U PARIZU

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaju se sjutra u Parizu pod francusko-njemackim pokroviteljstvom, kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istocnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oruzani sukob u Evropi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvisem nivou, Putin ce se prvi put rukovati sa Zelenskim, bivsim glumcem koji je na vlast dosao u maju.

Niko ne ocekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom, s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emanuel Makron, zajedno s njemackom kancelarkom Angelom Merkel, borio za sprovodenje mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To ce biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Makronove ambicije da ponovno ozivi rusko-evropske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014, nakon cega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoce li biti uspjesan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopste odrzava”, ocijenio je Zelenski.

Rat izmedu Kijeva i proruskih separatista odnio je u vise od pet godina vise od 13.000 zivota. Zapad i Ukrajina optuzuju Moskvu da finansira i naoruzava pobunjenike, sto Rusija porice, tvrdeci da ima politicko-humanitarnu ulogu i da zeli zastititi mjesno stanovnistvo.

Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porosenko bili u losim odnosima, a od dolaska Zelenskog osjeca se popustanje, ocjenjuju analiticari.

Razmijenjeno je 70 zatvorenika, medu kojima i simbolicki vazne osobe, a vraceni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatican”.

Zelenski zeli da se pregovori fokusiraju na tri tacke: novu razmjenu zatvorenika, sprovodenje trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oruzanih grupa koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju, ukljucujuci proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je rijec o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i odrzavanje izbora u regijama Donjecku i Lugansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Evropi kako bi se izbjegao prekid u snabdijevanju za Novu godinu.

GLOBALNA AKCIJA

Hiljade ljudi u vise svjetskih gradova spavalo je na otvorenom u okviru globalnih napora da se prikupe sredstva za rjesavanje pitanja beskucnistva.

Medu aktivistima, koji su noc proveli na otvorenom u Njujorku, Londonu, Edinburgu i Kardifu, bio je veliki broj slavnih licnosti.

U centru Londona temperatura je bila oko 10 stepeni, padala je jaka kisa, sto su uslovi sa kojima se beskucnici suocavaju svaki dan.

Pricu za laku noc u Londonu svim spavacima procitala je glumica Helen Miren.

U Edinburgu se spavacima pridruzio glumac Brajan Koks, a u Njujorku glumac Vil Smit.

Luiza Kesej, bivsi sef Vladinog odjeljenja za pitanja beskucnika i jedan od organizatora ovog skupa, rekla je BBC da se nada da ce ovo poslati simbolicnu poruku.

Organizatori se nadaju da ce prikupiti oko 50 miliona dolara za humanitarna udruzenja koja se bave pitanjem beskucnika, prenosi Klix.

Nacionalna sluzba za statistiku saopsila je da se posljednjih godina povecao broj beskucnika u Engleskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

Spavanje na otvorenom planirano je i u Brizbejnu i Dablinu.