TRAMP S ERDOGANOM

Turska i SAD ce nastaviti trgovinsku saradnju, kazao je predsjednik SAD Donald Tramp na sastanku s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom u Vasingtonu, u trenutku kada su odnosi te dvije saveznice iz NATO na najnizem nivou posljednih decenija.

Tramp i Erdogan su razgovarali o teskim temama – o odluci Ankare da kupi ruski odbrambeni sistem S-400 uprkos clanstvu u NATO i turskom napadu na kurdske borce na sjeveru Sirije, americke saveznike u borbi protiv Islamske drzave.

Uprkos tim sporenjima, Tramp je rekao da su dvije zemlje spremne da povecaju trgovinsku razmjenu koja je u 2017. godini iznosila 24 milijarde dolara.

“Nastavicemo da sirimo (saradnju). Mislimo da veoma brzo mozemo da dovedemo trgovinsku razmjenu do oko 100 milijardi dolara”, kazao je Tramp.

On je branio odluku da pozove Erdogana u posjetu, uprkos siroko kritikovanoj turskoj ofanzivi u Siriji.

Tramp je rekao da su on i Erdogan dugo vremena “veoma dobri prijatelji” i da obojica razumiju probleme s kojima se druga zemlja suocava.

“Razumijem probleme koje su imali, ukljucujuci ubijanje velikog broja ljudi iz Turske u oblasti o kojoj govorimo i on mora nesto da ucini povodom toga”, naveo je americki predsjednik.

Predstavnicki dom Kongresa SAD u oktobru je ubjedljivom vecinom usvojio zakon o uvodenju sankcija visokim turskim zvanicnicima i njenoj vojsci zbog invazije na Siriju.

Ankara je 9. oktobra zapocela ofanzivu prodiv sirijskih Kurda u Siriji koje smatra teroristima zbog njihove povezanosti s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Vise desetina Kurda i njihovih pristalica protestovale su danas ispred Bijele kuce zbog Trampovog sastanka s Erdoganom, masuci kurdskim i americkim zastavama.

Demonstranti su uzvikivali slogane zahtijevajuci povlacenje snaga koje imaju podrsku Turske iz sjeverne Sirije.

KATALONSKI SEPARATISTI

Katalonski separatisti nastavili su blokadu auto-puta kod grada Dirone i ostavili zaglavljene hiljade automobila i kamiona.

Demonstracije su pocele u utorak kada su demonstranti sjeli na auto-put i blokirali ga, a zatim su u srijedu ujutru postavili barikade.

Nakon nekoliko sati stigla je policija koja je rastjerala demonstrante, koji su u meduvremenu zapalili neke barikade.

Lokalne civilne sluzbe su u toku noci brinule o ljudima koji su ostali zaglavljeni u svojim automobilima. Oko 80 ljudi odvedeno je u obliznji sportski centar kako bi se odmorili nekoliko sati.

Protest je prouzrokovan bijesom separatista zbog presuda katalonskim politicarima koji su osudeni zbog pokusaja proglasavanja nezavisnosti Katalonije 2017.

Nezadovoljstvo je podstaknuto i nacionalnim izborima koji su u nedjelju odrzani u Spaniji.

POPLAVLJENA I BAZILIKA

Grdonacelnik Venecije Luidi Burunjaro rekao je danas nakon novog talasa poplava da ce steta u ovom istorijskom gradu nakon najgore poplave u posljednjih 50 godina biti nekoliko stotina miliona eura.

“Ne govorimo samo o izracunavanju stete, vec o buducnosti grada. Zbog ovoga gubimo stanovnistvo”, rekao je Brunjaro novinarima i pozvao Rim da proglasi vanredno stanje.

Premijer Duzepe Konte trebalo bi da posjeti grad danas.

Nivo vode juce je dostigao 187 santimetara, sto je najvisi nivo zabiljezen u Veneciji, a samo sedam centimetara manje od najviseg zabiljezenog nivoa u istoriji.

“Venecija je na koljenima. Bazilika svetog Marka je pretrpjela ozbiljnu stetu, kao i cijeli grad i njegova ostrva”, napisao je na Tviteru gradonacelnik Luidi Burunjaro.

U Veneciji je kripta ispod bazilike Svetog Marka poplavljena drugi put u istoriji, a voda je ulazila kroz prozore i probijala sve odbrane. Koferi turista plutali su po Trgu svetog Marka.

Turisti koji su boravili u prizemlju hotela bili su prinudeni da preko noci predu na vise spratove.

Poplava je prouzrokovana obilnom kisom koja se poklopila sa punim mjesecom koji je donio visoku plimu, a vjetar ju je nanio na Veneciju.

Takode, grad isprepletan kanalima u opasnosti je i zbog porasta nivoa mora usled klimatskih promjena.

Najmanje 60 camaca je osteceno, kako navode organi civilne zastite.

Brunjaro je za “dramaticnu situaciju” takode okrivio klimatske promene i pozvao da se ubrza izgradnja barijera na moru.

Pokretne barijere nazvane “Mojsije” imaju za cilj da sprijece poplave.

Medutim, projekat usporavaju kritike ekologa koji smatraju da ce time biti unisten ekosistem lagune, kao i prekoracenje troskova i skandal sa korupcijom.

SLOVACKA

U sudaru autobusa sa srednjoskolcima i kamiona u Slovackoj danas je poginulo 12 ljudi, kazu zvanicnici koji su najprije rekli da je taj broj veci.

Policija i vatrogasci kazu da se nesreca dogodila u gradu Nitranske Hrnciarovce, 100 kilometara istocno od glavnog grada, Bratislave.

Povrijedeno je oko 20 ljudi.

Vatrogasci kazu da broj poginulih i povrijedenih nije konacan.

Saucesce roditeljima koji su izgubili djecu u toj nesreci su izjavili slovacka predsjednica Zuzana Caputova i premijer Peter Pelegrini koji je prekinuo posjetu Kipru.

Na fotografijama koje je objavila policija se vidi prevrnut kamion iz koga je ispao kamen koji je prevozio, i autobus prevrnut na bok, u jarku.

Kompanija “Ariva” je saopstila da je to njen autobus koji je putovao iz mjesta Nitre, u blizini mjesta nesrece, ka gradu Jelenecu. Nije receno koliko je putnika bilo u autobusu.

U AUSTRALIJI ALARMANTNO

Australijski zvanicnici naredili su hitnu evakuaciju nekoliko oblasti, ukljucujuci glavnu turisticku destinaciju, dok se vatrogasci bore sa vise od 150 pozara.

Upozorenje “hitna evakuacija” najviseg sedmog nivoa, izdato je za sedam podrucja, medu kojima je priobalno odmaraliste Nusa, 150 kilometara sjeverno od glavnog grada drzave Kvinslend, Brizbejna.

Vatrogasna sluzba te drzave saopstila je da su uslovi veoma opasni i da vatrogasci mozda uskoro nece moci za zaustave sirenje pozara, zbog cega bi zivoti mogli da budu ugrozeni, prenosi Rojters.

Sirenju pozara pogoduju ekstremno susni vremenski uslovi u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu, gdje u nekim djelovima kisa nije pala tri godine.

U Sidneju gdje zivi pet miliona ljudi, nadlezni apeluju na gradane da ne izlaze napolje, jer je grad prekrio “rizican” dim.

Oko 600 skola i koledza sirom zemlje je zatvoreno.

NAJVECE U 5 DECENIJA

Usljed najvece plime koja je pogodila Veneciju u posljednjih 50 godina, djelovi tog italijanskog grada potpuno su potopljeni, a u poplavama je zivot izgubila jedna osoba.

Voda je dostigla visinu od 1.87 metara, kazu podaci centra za pracenje plime. Od kako su mjerenja zapoceta 1923. godine, plima je samo jednom bila visa kada je dostigla visinu od 1.94 metara 1966.

Fotografije prikazuju potpuno poplavljene popularne turisticke lokacije i ljude koji se probijaju kroz ulice poslije oluje koja je pogodila Veneciju.

Trg Svetog Marka – jedan od najnizih djelova grada – bio je jedan od najteze pogodenih podrucja. Crkva Svetog Marka je, prema podacima, poplavljena sesti put u prethodnih 1.200 godina.

Dvije osobe su poginule na ostrvu Pelestrina, uskom pojasu zemlje koji razdvaja Venecijanski zaliv od Jadranskog mora. Jednog covjeka je udarila struja dok je pokusavao da upali pumpu u svojoj kuci, a druga osoba je pronadena mrtva na drugoj lokaciji.

Gradonacelnik Venecije Luidi Brugnaro je rekao da ce proglasiti stanje katastrofe i upozorio da ce poplave ostaviti “neizbrisiv trag”.

“Situacija je dramaticna. Trazimo od vlade da nam pomogne. Troskovi ce biti veliki. Ovo je posljedica klimatskih promjena”, napisao je na Tviteru.

Italiju su u utorak pogodile velike padavine, a nevrijeme se ocekuje i u narednih dana.

DANAS U BIJELOJ KUCI

Americki predsjednik Donald Tramp naci ce se danas u Bijeloj kuci s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini dzihadistickih zatvorenika.

Tramp za sebe kaze da zna da pregovara sa autoritarnim zvanicnicima, medutim, njegovi traktati o Erdoganu tokom proteklih sedmica bili su haoticni, sto je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugorocna politika u Siriji.

Nakon najave o povlacenju americkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. oktobra pokrenula vojnu ofenzivu cija su meta kurdski saveznici medunarodne koalicije koja se bori protiv dzihadista.

Tramp je zaostrio ton, zaprijetio da ce unistiti tursku ekonomiju i uvesti nove sankcije Turskoj.

Medutim, napustanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate, ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo lose izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, trazimo da povucete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji. Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvatiti kao nagradu, vec kao sredstvo diplomatije”,
rekao je zvanicnik Stejt departmenta koji je zelio da ostane anoniman.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a, cija je Turska clanica, koji se boji obnove Islamske drzave.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak dzihadista u njihove zemlje nakon sto je Turska zaprijetila, pa zatim i pocela program njihove repatrijacije.

Trampova i Erdoganova konferencija za novinare podudarice se sa drugim vaznim danasnjim dogadajem za Trampa u Vasingtonu – prvim javnim saslusanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventualnom opozivu.

ELON MASK POTVRDIO

Sef americkog proizvodaca elektricnih automobila Tesla Elon Mask potvrdio je da ce ta kompanija svoju drugu fabriku izvan Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD), i prvu u Evropi, otvoriti u glavnom gradu Njemacke Berlinu.

Mask je gostovao u Berlinu na dodjeli 43. dodjeli nagrada “Zlatni volan”, a tom prilikom je otkrio da ce kompanija Tesla nadomak Berlina graditi svoju prvu fabriku u Evropi.

“U fabrici koju cemo nazvati ‘Giga Berlin’ proizvodicemo baterije, elementi za prijenos snage i same automobile. Prvi automobil koji cemo ovdje proizvesti ce biti Model Y”, rekao je Mask.

Kompanija Tesla posjeduje dvije fabrike “Gigafactory” na podrucju Sjedjenih Americkih Drzava (SAD). Prosle godine je odluceno da se prva fabrika izvan SAD-a otvori u Kini. Ocekuje se da ce Tesla proizvodnju u fabrici u Berlinu poceti 2021. godine, te da ce zaposliti oko 10.000 ljudi.

Teslin “Model 3” je na takmicenju u Berlinu dobio nagradu “Zlatni volan” za najbolji elektricni automobil srednje velicine. Cijene ovog automobila u Njemackoj pocinju od 44.000 eura.

POCINJU SASLUSANJA

Americki predsjednik Donald Tramp najavio je da ce ove nedjelje objaviti drugi transkript razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Istovremeno, demokrate u Predstavnickom domu Kongresa spremaju se da danas pocnu javna saslusanja svjedoka u istrazi o njegovom opozivu.

Tramp je na Tviteru najavio da ce “tokom nedjelje” vjerovatno objaviti “veoma vazan” transkript razgovora koji je voden 12. aprila. On je ponovo kritikovao istragu o opozivu i demokrate koje je sprovode i nazvao je “lovom na vjestice” i “farsom”.

Na pocetku javnih saslusanja u Kongresu danas ce svjedociti najvisi diplomatski predstavnik SAD-a u Ukrajini Vilijam Tejlor, koji je iza zatvorenih vrata vec rekao da je imao saznanja o tome da je Tramp od Zelenskog trazio “uslugu za uslugu”.

Kako prenosi Glas Amerike, danas ce svjedociti i zvanicnik Stejt departmenta Dzordz Kent.

U petak ce se pred kongresnim odborima ponovo pojaviti bivsa ambasadorka SAD-a u Ukrajini Mari Jovanovic, koju je Tramp smijenio sa te funkcije. Ona je ranije posvjedocila da se predsjednikov licni advokat Rudi Dulijani sastajao sa ukrajinskim zvanicnicima mimo zvanicnog protokola, te da joj je ambasador SAD u EU Gordon Sondlend savjetovao da “ude u igru ili da ode kuci”.

Sondlend je u prvom iskazu u Kongresu iza zatvorenih vrata rekao da nije bilo nikakvog trazenja “usluge za uslugu”, ali je kasnije promijenio iskaz koji su njegovi advokati dostavili Kongresu. On je u novom iskazu naveo da Tramp jeste trazio istragu o Bajdenu kako bi isplatio vojnu pomoc.

Neobavezujuci poziv za svjedocenje dobio je i Trampov bivsi savjetnik za nacionalnu bezbjednost Dzon Bolton, za koga je njegova bivsa koleginica Fiona Hil rekla da je bio zabrinut da Trampova administracija pokusava da vrsi prisak na ukrajinske vlasti.

Boltonovi advokati su ranije saopstili da se on nece odazvati neobavezujucem pozivu da svjedoci u Kongresu.

Istraga demokrata u Predstavnickom domu o opozivu Donalda Trampa pocela je 24. septembra. Demokrate smatraju da je Tramp zloupotrijebio polozaj jer je zaustavio isplatu vojne pomoci Ukrajini sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne otpocne istragu o Trampovom demokratskom rivalu Dzou Bajdenu.

Donald Tramp i republikanci konstantno kritikuju istragu o opozivu, dok demokrate smatraju da ce javna svjedocenja, koja su korak dalje u istrazi, ubijediti javnost da stane na njihovu stranu i podrzi opoziv.

Demokrate kazu da transkript razgovora Trampa i Zelenskog potvrduje da je americki predsjednik trazio “uslugu za uslugu”, a da o tome svjedoci i prijava anonimnog uzbunjivaca.

Tramp je od pocetka insistirao na tome da se objavi identitet uzbunjivaca i naziva ga “spijunom”, a cak i najavljivao da ce objaviti njegovo ime. O opozivu Donalda Trampa glasace Predstavnicki dom Kongresa.

Medutim, i ako bude opozvan, ne mora da znaci i da ce biti razrijesen duznosti jer o tome odlucuje Senat u kojem republikanci imaju vecinu.

UPRKOS NEDOSTATKU KVORUMA

Bolivijska senatorka Zanin Anjez juce se proglasila privremenom predsjednicom Bolivije, uprkos nedostatku kvoruma u Senatu tokom glasanja za njeno imenovanje, koje su bojkotovali zastupnici ljevicarske stranke bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Morales je prethodno napustio zemlju i juce doputovao u Meksiko, koji mu je dodijelio politicki azil.

Morales, kao i potpredsjednik Bolivije, podnijeli su ostavke prije tri dana suoceni s pritiscima i protestima zbog optuzbi za prevaru na izborima 20. oktobra, na kojima je Morales uvjerljivo pobijedio.

Nakon dolaska u Meksiko, Morales je porucio da nece odustati od politicke borbe.

Privremena predsjednica treba da raspise predsjednicke izbore u roku od 90 dana nakon ostavke predsjednika drzave, u skladu s ustavom.