NAFTNA MRLJA

Ekstremno desnicarski predsjednik Brazila Zair Bolsonaro, upozorio je da “najgore tek slijedi” u prici o misterioznoj naftnoj mrlji koja je u posljednja tri mjeseca kontaminirala vise od 200 plaza na sjeveroistoku Brazila.

“Ono sto se do sada dogodilo i sto je pokupljeno je mali dio onoga sto je iscurjelo. Najgore tek dolazi”, rekao je Bolsonaro u televizijskom intervjuu.

Prema njegovim rijecima, “sve upucuje” na grcki tanker “Bubulina” koji su brazilske vlasti u petak optuzile da je odgovoran za ekolosku katastrofu. Kompanija ciji je tanker je odbacila te navode.

Bolsonaro je naveo da se radi o “kriminalnom” cinu, kao i da se ocekuje “mnogo veca katastrofa”.

Brazilske vlasti su 29. jula otkrile izlivenu naftu na vise od 700 kilometara od obale savezne drzave Paraiba. Nafta se 30. avgusta pojavila na brazilskim plazama i do sada je stigla do drzave Baija.

Pogodeno je oko 2.000 kilometara obale, ukljucujuci i region Abroljos, utociste grbavih kitova i dom. u svijetu, jedinstvenih koralnih grebena.

IZRAEL POTVRDIO

Izrael je danas potvrdio da ce osloboditi dvojicu Jordanaca koje trenutno drzi u pritvoru, javljaju izraelski mediji.

Prethodno je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi rekao da ce dvoje pritvorenih biti pusteno da se vrate u svoju domovinu do vikenda, prenio je AP.

Heba al Labadi i Abdul Rahman Miri su drzani dva mjeseca u pritvoru bez podizanja optuznice.

Safadi je rekao da je odluka o njihovom oslobadanju donijeta nakon dugih i intenzivnih pregovora izmedu dvije zemlje i da je jordanski kralj Abdulah Drugi ucinio sve da se to dogodi.

Prosle sedmice Jordan je objavio da je pozvao na konsultacije svog ambasadora u Izraelu u znak protesta zbog pritvaranja dvoje Jordanaca.

U isto vrijeme jordansko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da su vlasti uhapsile jednog gradanina Izraela koji je nelegalno presao granicu.

Izrael je pritvorio Labadi 20. avgusta i Mirija 2. septembra kada su usli na Zapadnu obalu iz Jordana.

Labadi je strajkovala gladu i prosle sedmice je primljena u bolnicu jer joj se zdravstveno stanje pogorsalo.

IZRAEL POTVRDIO

Izrael je danas potvrdio da ce osloboditi dvojicu Jordanaca koje trenutno drzi u pritvoru, javljaju izraelski mediji.

Prethodno je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi rekao da ce dvoje pritvorenih biti pusteno da se vrate u svoju domovinu do vikenda, prenio je AP.

Heba al Labadi i Abdul Rahman Miri su drzani dva mjeseca u pritvoru bez podizanja optuznice.

Safadi je rekao da je odluka o njihovom oslobadanju donijeta nakon dugih i intenzivnih pregovora izmedu dvije zemlje i da je jordanski kralj Abdulah Drugi ucinio sve da se to dogodi.

Prosle sedmice Jordan je objavio da je pozvao na konsultacije svog ambasadora u Izraelu u znak protesta zbog pritvaranja dvoje Jordanaca.

U isto vrijeme jordansko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da su vlasti uhapsile jednog gradanina Izraela koji je nelegalno presao granicu.

Izrael je pritvorio Labadi 20. avgusta i Mirija 2. septembra kada su usli na Zapadnu obalu iz Jordana.

Labadi je strajkovala gladu i prosle sedmice je primljena u bolnicu jer joj se zdravstveno stanje pogorsalo.

ZATVORENICI

Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.

Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.

Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.

Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.

U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi

ZATVORENICI

Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.

Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.

Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.

Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.

U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

  • Proglašena epidemija leptospiroze u Kantonu Sarajevo
    on 23/05/2025 at 21:06

    Epidemija leptospiroze proglašena je u Kantonu Sarajevo, saopšteno je 23. maja iz Ministarstva zdravstva KS.

  • Napad nožem na željezničkoj stanici u Hamburgu, 12 povrijeđeno
    on 23/05/2025 at 20:47

    Dvanaest ljudi je povrijeđeno u napadu nožem na centralnoj željezničkoj stanici u Hamburgu na sjeveru Njemačke, saopštili su vatrogasci i policija.

  • Abazović: Crna Gora ne može biti taoc negatora državnosti, niti kriminalaca
    on 23/05/2025 at 20:32

    Lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović izjavio je da Crna Gora i njeni građani ne mogu biti taoci onih koji negiraju njenu državnost, ali ni onih kojima je organizovani kriminal prihvatljivo sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva.

  • Rekonstrukcija serpentina nemoguća bez dozvole UNESCO-a
    on 23/05/2025 at 20:17

    Kolone i višesatna čekanja česta su slika na putu Njeguši–Kotor, a sve zbog uske ceste na kojoj se teško mimoilaze i mala auta, a situaciju komplikuju veliki autobusi. Osim na vozače, to utiče i na ugostitelje s Njeguša koji se nadaju rekonstrukciji. No, to je nemoguće bez dozvole UNESCO-a, jer su serpentine zaštićeno kulturno dobro, poručuju iz Uprave za saobraćaj.

  • Najmanje 60 ljudi poginulo u izraelskim napadima u Gazi
    on 23/05/2025 at 20:05

    Najmanje 60 ljudi poginulo je u izraelskim napadima širom Gaze u poslednjih 24 sata, saopštilo je Ministarstvo zdravlja te palestinske enklave.

  • Slano jezero sve privlačnije turistima
    on 23/05/2025 at 19:46

    Za uživanje posjetilaca i turista, polako se priprema i lokacija Slano jezero, koje se više od pola vijeka nalazi u Nikšićkom polju. Ljepote i potencijalnu ponudu prepoznaju u lokalnoj turističkoj organizaciji i nevladinom sektoru, organizujući čišćenje i sređivanje obale, i posipanje pristupnih puteva...

  • Sjutra moguća slabija kiša
    on 23/05/2025 at 19:22

    Na sjeveru Crne Gore pretežno oblačno uz uslove za mjestimično kratkotrajnu kišu. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljiv. Najviša dnevna temperatura od 9 do 19 stepeni.

  • Autoput najvažniji infrastrukturni projekat: Izvođač radova poznat do kraja godine
    on 23/05/2025 at 19:11

    U emisiji "Okvir" bilo je riječi o ključnim infrastrukturnim projektima koje sprovodi Ministarstvo saobraćaja, uključujući izgradnju autoputa, obilaznice oko Budve i rekonstrukciju puta Tivat–Jaz. Razgovaralo se o finansiranju, izboru izvođača i rokovima, kao i izazovima u realizaciji na terenu.

  • Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora
    on 23/05/2025 at 18:51

    Glavni grad razmatra novu lokaciju za izgradnju kolektora, a finansiranje projekta biće osigurano i bez dodatnih troškova, poručio je gradonačelnik Saša Mujović. Najavljuje dolazak delegacije KFV banke, kod koje su obezbijeđena kreditna sredstva za projekat. Mujović očekuje da će Prostorno-urbanistički plan biti usvojen. Kada - to u nadležnosti resornog ministarstva, ali Mujovic kaže da je Glavni grad dao predloge za zeleniju Podgoricu.

  • Drakić: Stalno raspisivanje konkursa paralisalo bi rad ASK-a
    on 23/05/2025 at 18:37

    Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije danas izabrao direktora te institucije, jer kandidati, Milica Milutinović i aktuelni i v.d. direktora Dušan Drakić, nijesu dobili dovoljan broj glasova. Drakić je za TVCG kazao da još ne zna da li će se ponovo kandidovati za direktorsku funkciju, ali i da Agencija ne smije da se uhvati u kolo raspisivanja konkursa, jer bi to paralisalo njen rad.

  • Abazović: Crna Gora ne može biti taoc negatora državnosti, niti kriminalaca
    on 23/05/2025 at 20:32

    Lider Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović izjavio je da Crna Gora i njeni građani ne mogu biti taoci onih koji negiraju njenu državnost, ali ni onih kojima je organizovani kriminal prihvatljivo sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva.

  • Drakić: Stalno raspisivanje konkursa paralisalo bi rad ASK-a
    on 23/05/2025 at 18:37

    Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije danas izabrao direktora te institucije, jer kandidati, Milica Milutinović i aktuelni i v.d. direktora Dušan Drakić, nijesu dobili dovoljan broj glasova. Drakić je za TVCG kazao da još ne zna da li će se ponovo kandidovati za direktorsku funkciju, ali i da Agencija ne smije da se uhvati u kolo raspisivanja konkursa, jer bi to paralisalo njen rad.

  • Spajić: Crna Gora će dobiti organizaciju EU-Western Balkans samita za 2026.
    on 23/05/2025 at 16:07

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić napisao je na mreži X da će Crna Gora dobiti organizaciju EU-Western Balkans samita za 2026.

  • Stjepović: Odlazak funkcionera DPS-a u „Grahovac" više od sramote
    on 23/05/2025 at 16:05

    Dok građani Crne Gore nakon više decenija mogu da vide obrise pristojne, uređene i moćne države u kojoj vladaju zakon i red, dok se institucije jedna po jedna oslobađaju od mraka u kojem su bile utamničene, dok bezbjednosni sektor čisti svoje redove, funkcioneri DPS-a slave, ali ne slobodu, ne nezavisnost, ne evropske vrijednosti, ne Crnu Goru, već simbole tame, korupcije i kriminala kojima je Crna Gora dugo bila okovana, ocijenio je poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore Duško Stjepović.

  • Mandić - Kaklamanis: Odnosi Crne Gore i Grčke imaju potencijal za dalji razvoj
    on 23/05/2025 at 15:40

    Odnosi Crne Gore i Grčke imaju veliki potencijal za dalji razvoj i prijateljstvo dva naroda čvrst je temelj za buduću saradnju na bilateralnom i evropskom nivou, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sa predsjednikom Parlamenta Grčke Nikitasom Kaklamanisom.

  • DPS: Čelnici beranske lokalne uprave ignorišu državne praznike
    on 23/05/2025 at 15:28

    Očigledan primjer neodgovornog odnosa lokalne vlasti u Beranama prema državnom prazniku ogleda se u potpunom ignorisanju 21. maja – Dana nezavisnosti, najsvjetlijeg datuma novije crnogorske istorije, poručili su iz tamošnje Demokratske partije socijalista (DPS).

  • Milatović u SAD, razgovaraće sa zamjenikom Marka Rubia
    on 23/05/2025 at 13:39

    Na poziv šefa američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmena Majka Tarnera, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u posjeti je Sjedinjenim Američkim Državama od 23. do 26. maja.

  • Spajić u radnoj posjeti Japanu, sastanak sa premijerom Išibom 28. maja
    on 23/05/2025 at 13:14

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju koja će od 25. maja do 1. juna boraviti u radnoj posjeti Japanu tokom koje će se (28. maja) sastati sa japanskim premjerom Šigeru Išibom u Tokiju, te učestvovati na obilježavanju Nacionalnog dana Crne Gore na EXPO 2025 u Osaki, saopšteno je iz kabineta predsjednika Vlade.

  • Tužilaštvo Crne Gore pridruženi član evropske mreže tužilaca
    on 23/05/2025 at 13:01

    Na Generalnoj skupštini mreže tužilaca država članica Evropske unije (NADAL mreža) Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore dobilo je jednoglasnu podršku za pridruženo članstvo u ovoj mreži, što će doprinijeti unapređenju međunarodne saradnje, kao i usklađivanju tužilačke prakse sa standardima zemalja članica Evropske unije.

  • Došljak: Zar je toliki problem u Tivtu čestitati 21. maj?
    on 23/05/2025 at 11:17

    Šef kluba odbornika DPS-LP i potpredsjednik Opštinskog odbora DPS Tivat Nikola Došljak da nijedan politički subjekat koji je činilac trenutne vlasti u tom gradu nije uputio zvaničnu čestitku povodom Dana nezavisnosti.

  • Autoput najvažniji infrastrukturni projekat: Izvođač radova poznat do kraja godine
    on 23/05/2025 at 19:11

    U emisiji "Okvir" bilo je riječi o ključnim infrastrukturnim projektima koje sprovodi Ministarstvo saobraćaja, uključujući izgradnju autoputa, obilaznice oko Budve i rekonstrukciju puta Tivat–Jaz. Razgovaralo se o finansiranju, izboru izvođača i rokovima, kao i izazovima u realizaciji na terenu.

  • Objavljen konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG
    on 23/05/2025 at 15:56

    Centralna banka (CBCG) objavila je konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG za ovu godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.

  • UPCG: Skraćenje radnog vremena može dovesti do pada ekonomske aktivnosti
    on 23/05/2025 at 15:10

    Jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broja radnih sati, bez povećanja produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće za posljedicu pad ekonomske aktivnosti i dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca i javnih finansija, saopštili su iz Unije poslodavaca (UPCG).

  • "Kotor" i "21. maj" plove ka Barskoj plovidbi
    on 23/05/2025 at 14:34

    Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe, održane 19. maja, podržale su privremeno rješenje koje je predložilo Ministarstvo pomorstva, da barska kompanija preuzme upravljanje brodovima „21. maj“ i „Kotor“ od kotorske kompanije.

  • Sedmočasovno radno vrijeme: Šta kažu sindikati i UPCG?
    on 23/05/2025 at 14:18

    Još od izbora 2023. formiranje vlade iste godine, glasno najavljivano sedmočasovno radno vrijeme ostalo je gdje je i počelo, na riječima. Zašto nije usvojeno do kraja prošle godine, rok koji su upravo iz Vlade postavili, objašnjava ministarka rada i socijalnog staranja, Naida Nišić.

  • Spajić - Nišić: Blizu smo rješenja za sedmočasnovno radno vrijeme
    on 23/05/2025 at 06:38

    Predsjednik Vlade Milojko Spajić poručio je da će ministarka Naida Nišić naredne sedmice započeti razgovore sa predstavnicima sindikata i poslodavaca gdje će se, kako je istakao, iskristalisati finalna verzija reforme uvođenja sedmočasovnog radnog vremena.

  • Javne finansije u prvom kvartalu: Prihodi budžeta preko 580 miliona
    on 23/05/2025 at 05:55

    Prema najnovijoj analizi Ministarstva finansija Crne Gore, u prvom kvartalu 2025. godine ostvaren je deficit konsolidovanih javnih finansija u iznosu od 81,1 miliona eura, odnosno 1,0% procijenjenog BDP-a. Ukupni javni prihodi iznosili su 666,2 miliona eura (8,4% BDP-a), što je 2,8% ispod plana, dok je javna potrošnja iznosila 747,3 miliona eura (9,4% BDP-a), što je 7,4% manje od planiranog, ali 13,5% više nego u istom periodu prethodne godine.

  • "Ponovna prodaja imovine Vektra Boke pravno nemoguća"
    on 22/05/2025 at 18:47

    Predsjednik NVO Radnici "Vektra Boke" Đorđe Rajak kazao je da je Osnovni sud u Herceg Novom donio rješenje da nije smjelo doći do prodaje imovine Vektra Boke, te da se čitav postupak mora ponoviti. Punomoćnik povjerilaca Vukašin Šimrak kaže da se ne može na takav način preinačiti pravosnažno rješenje o izvršenju.

  • Neto plate u Evropi: Crna Gora pretekla region i neke članice Unije
    on 22/05/2025 at 13:02

    Najnoviji podaci o prosječnim godišnjim neto zaradama u Evropi za 2024. godinu, predstavljeni kroz grafikon, još jednom otkrivaju duboke razlike u standardu građana evropskih zemalja.

  • Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa Alabarovom kompanijom
    on 22/05/2025 at 12:33

    Bivši zakupci plaža u Ulcinju pregovaraju sa kompanijom „Eagle Hills“ biznismena iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Mohameda Alabara, nakon što je on izjavio da će im ustupiti devet dobijenih kupališta. Očekuju da će to biti riješeno do kraja mjeseca, budući da već kasne sa pripremama za sezonu.