OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

U BOLIVIJI

Kandidat opozicije na predsjednickim izborima u Boliviji Karlos Mesa zatrazio je odrzavanje novih izbora da bi se izaslo iz krize izazvane reizborom socijaliste Eva Moralesa.

“Najbolje rjesenje za ovu krizu, u trenutnim okolnostima, jesu novi izbori koje bi nadgledao novi nepristrasni izborni organ i koje bi strogo pratila medunarodna zajednica”, rekao je juce Mesa na skupu svoje stranke, Gradanske zajednice, u La Pazu.

Mesa, centrista koji je na celu Bolivije bio od 2003. do 2005, proslomjesecne izbore je zavrsio na drugom mjestu, s osvojenih 36,5 odsto glasova u odnosu na Moralesovih 47 odsto.

Prednost od vise od 10 odsto u odnosu na prvog narednog rivala donijela je sefu drzave pobjedu u prvom krugu izbora. Medutim, opozicija je navela da su izbori pokradeni i izbio je talas demonstracija u kojima su najmanje dvije osobe izgubile zivot a 140 je povrijedeno.

“Smirivanje zemlje i demokratsko rjesavanje krize su u rukama Eva Moralesa”, rekao je Mesa koji je svoje pristalice pozvao da i dalje “mirno i nenasilno” protestuju.

Morales je osvoje protivnike optuzio da pokusavaju da izazovu oruzani sukob i da zele “zrtve koje bi ubile policija i vojska”. To je bio odgovor na izjavu Luisa Fernanda Kamaca, lidera opozicije koji je u subotu pozvao bolivijsku vojsku da “stane uz narod”.

Bolivijska vlada je zatrazila od Organizacije americkih drzava (OAS) da istrazi glasanje, ali je opozicija odbacila tu inicijativu. Izvjestaj OAS se ocekuje za dvije nedjelje.

U BOLIVIJI

Kandidat opozicije na predsjednickim izborima u Boliviji Karlos Mesa zatrazio je odrzavanje novih izbora da bi se izaslo iz krize izazvane reizborom socijaliste Eva Moralesa.

“Najbolje rjesenje za ovu krizu, u trenutnim okolnostima, jesu novi izbori koje bi nadgledao novi nepristrasni izborni organ i koje bi strogo pratila medunarodna zajednica”, rekao je juce Mesa na skupu svoje stranke, Gradanske zajednice, u La Pazu.

Mesa, centrista koji je na celu Bolivije bio od 2003. do 2005, proslomjesecne izbore je zavrsio na drugom mjestu, s osvojenih 36,5 odsto glasova u odnosu na Moralesovih 47 odsto.

Prednost od vise od 10 odsto u odnosu na prvog narednog rivala donijela je sefu drzave pobjedu u prvom krugu izbora. Medutim, opozicija je navela da su izbori pokradeni i izbio je talas demonstracija u kojima su najmanje dvije osobe izgubile zivot a 140 je povrijedeno.

“Smirivanje zemlje i demokratsko rjesavanje krize su u rukama Eva Moralesa”, rekao je Mesa koji je svoje pristalice pozvao da i dalje “mirno i nenasilno” protestuju.

Morales je osvoje protivnike optuzio da pokusavaju da izazovu oruzani sukob i da zele “zrtve koje bi ubile policija i vojska”. To je bio odgovor na izjavu Luisa Fernanda Kamaca, lidera opozicije koji je u subotu pozvao bolivijsku vojsku da “stane uz narod”.

Bolivijska vlada je zatrazila od Organizacije americkih drzava (OAS) da istrazi glasanje, ali je opozicija odbacila tu inicijativu. Izvjestaj OAS se ocekuje za dvije nedjelje.

IRACKI PREMIJER APELOVAO

Iracki premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je danas ucesnike protesta u zemlji da ponovo otvore puteve, isticuci da je “vrijeme da se zivot vrati u normalne tokove”.

Premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je da se fabrike, skole, univerziteti ponovo otvore poslije visednevnih protesta u Bagdadu i sirom, vecinski siitskog juga zemlje.

On je u saopstenju naveo da su prijetnje naftnim postrojenjima i zatvaranje puteva kostali zemlju “milijarde dolara” i dovele do rasta cijena, sto je pogodilo sve.

Desetine hiljada demonstranata okupljalo se prethodnih dana na centralnom trgu u Bagdadu i sirom juznog deijla Iraka, trazeci promjenu politickog sistema uspostavljenog poslije invazije predvodene SAD 2003. godine.

Na hiljade ucenika nije islo u skolu da bi ucestvovalo u protestima, optuzujuci politicku elitu za korupciju, visoku nezaposlenost i los rad javnih sluzbi, prenosi AP.

Ranije danas, demonstranti su blokirali puteve, paleci gume. Oni su razvili transparent na kojem je pisalo: “Putevi zatvoreni po nalogu naroda”.

IRACKI PREMIJER APELOVAO

Iracki premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je danas ucesnike protesta u zemlji da ponovo otvore puteve, isticuci da je “vrijeme da se zivot vrati u normalne tokove”.

Premijer Adel Abdul-Mahdi pozvao je da se fabrike, skole, univerziteti ponovo otvore poslije visednevnih protesta u Bagdadu i sirom, vecinski siitskog juga zemlje.

On je u saopstenju naveo da su prijetnje naftnim postrojenjima i zatvaranje puteva kostali zemlju “milijarde dolara” i dovele do rasta cijena, sto je pogodilo sve.

Desetine hiljada demonstranata okupljalo se prethodnih dana na centralnom trgu u Bagdadu i sirom juznog deijla Iraka, trazeci promjenu politickog sistema uspostavljenog poslije invazije predvodene SAD 2003. godine.

Na hiljade ucenika nije islo u skolu da bi ucestvovalo u protestima, optuzujuci politicku elitu za korupciju, visoku nezaposlenost i los rad javnih sluzbi, prenosi AP.

Ranije danas, demonstranti su blokirali puteve, paleci gume. Oni su razvili transparent na kojem je pisalo: “Putevi zatvoreni po nalogu naroda”.

FRANCUSKA MINISTARKA PORUCILA

Francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monsalen izjavila je danas da vise nema pregovora oko konacnog datuma izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 31. januara, i da i dalje postoji rizik od Bregizita bez dogovora.

Kako prenosi Asosiejted pres, ona je za Radio Evropa 1 rekla da savjetuje francuskim kompanijama da se pripreme za scenario da ce Velika Britanija iz EU izaci bez dogovora.

De Monsalenova je branila stav Francuske da se Velikoj Britaniji ne produzi rok za Bregzit, jer francuski poslovni svijet i porodice zahtijevaju “jasnost” po tom pitanju.

EU je, ipak, rok za Bregzit produzila do 31. januara iduce godine.

Britanski premijer Boris Dzonson obecao je da ce izvesti Britaniju iz EU 31. oktobra sa dogovorom ili bez njega, ali je parlament odbacio taj njegov plan.

Vanredni izbori u Britaniji zakazani su za 12. decembar.

FRANCUSKA MINISTARKA PORUCILA

Francuska ministarka za evropske poslove Ameli de Monsalen izjavila je danas da vise nema pregovora oko konacnog datuma izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, 31. januara, i da i dalje postoji rizik od Bregizita bez dogovora.

Kako prenosi Asosiejted pres, ona je za Radio Evropa 1 rekla da savjetuje francuskim kompanijama da se pripreme za scenario da ce Velika Britanija iz EU izaci bez dogovora.

De Monsalenova je branila stav Francuske da se Velikoj Britaniji ne produzi rok za Bregzit, jer francuski poslovni svijet i porodice zahtijevaju “jasnost” po tom pitanju.

EU je, ipak, rok za Bregzit produzila do 31. januara iduce godine.

Britanski premijer Boris Dzonson obecao je da ce izvesti Britaniju iz EU 31. oktobra sa dogovorom ili bez njega, ali je parlament odbacio taj njegov plan.

Vanredni izbori u Britaniji zakazani su za 12. decembar.

  • Slučaj „Zmajević“ u dokumentima: Od ratnog zločina do presuđene krivice
    on 25/05/2025 at 10:07

    Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je danas da je u okviru aktivnosti usmjerenih na pružanje detaljnog uvida u činjenice koje se odnose na procesuiranih slučajeva ratnih zločitna, objavio novu publikaciju sa sudskim spisima iz predmeta poznatog kao "Zmajević".

  • U masovnom ruskom napadu na Ukrajinu 13 poginulih
    on 25/05/2025 at 10:00

    Ruske snage ispalile su tokom noći 367 dronova i raketa na ukrajinske gradove, uključujući glavni grad Kijev, u najvećem vazdušnom napadu od početka rata, usmrtivši 13 ljudi i desetine ranivši, saopštili su zvaničnici.

  • Nestle ulaže još 89 miliona USD u Brazil
    on 25/05/2025 at 09:29

    Švajcarski prehrambeni div Nestle objavio je da planira da do 2028. uloži dodatnih 500 miliona reala ili 88,7 miliona USD u proizvodne kapacitete u Brazilu, u segmentu napitaka od kafe iz linije Nescafea.

  • Ibrahimović: Samit EU u Crnoj Gori snažna poruka podrške
    on 25/05/2025 at 09:10

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović oglasio se putem društvene mreže X povodom potvrde da će naredni Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana biti održan u Crnoj Gori.

  • Milatović sa američkim kongresmenima: Dodatno osnažiti strateško partnerstvo Crne Gore i SAD
    on 25/05/2025 at 09:04

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se sastao sa Majkom Tarnerom, šefom američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmenima Lindom Sančez i Džoom Vilsonom.

  • Rakčević: Turizmu treba ozbiljna politika
    on 25/05/2025 at 08:02

    Crna Gora deklarativno postavlja turizam kao razvojni stub, dok praksa pokazuje drugačiju stvarnost, u kojoj nepovezane politike, nepredvidive fiskalne odluke i infrastrukturna zapuštenost guraju i najotpornije investitore ka ivici izdržljivosti.

  • Sječa šume u NP Prokletije
    on 25/05/2025 at 07:30

    Služba zaštite NP Prokletije evidentirala je bespravnu sječu šume na području parka.

  • Vučić optužio profesore i nastavnike za 'razaranje obrazovnog sistema'
    on 25/05/2025 at 07:23

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je profesore i nastavnike koji su podržali studentske blokade za "razaranja obrazovnog sistema" tokom blokada, kako se ne bi dozvolile promjene u njemu.

  • Od Vardara pa do Triglava – kako se slavio Dan mladosti
    on 25/05/2025 at 07:16

    Svakog 25. maja – od 1945. do 1987. godine – u bivšoj Jugoslaviji obilježavan je Dan mladosti. Doživotnom predsjedniku Josipu Brozu Titu tog dana je predavana i štafeta, koja je mjesecima ranije kružila zemljom. Kako je izgledala proslava, koja je njena simbolika i kako je povezana sa štafetama iz perioda Kraljevine Jugoslavije?

  • Manje rada, više novca - ekonomska tajna bogatih zemalja
    on 25/05/2025 at 06:48

    Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi. Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.

  • Ibrahimović: Samit EU u Crnoj Gori snažna poruka podrške
    on 25/05/2025 at 09:10

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović oglasio se putem društvene mreže X povodom potvrde da će naredni Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana biti održan u Crnoj Gori.

  • Milatović sa američkim kongresmenima: Dodatno osnažiti strateško partnerstvo Crne Gore i SAD
    on 25/05/2025 at 09:04

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se sastao sa Majkom Tarnerom, šefom američke delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i kongresmenima Lindom Sančez i Džoom Vilsonom.

  • Košta zahvalan Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin samita EU-Zapadni Balkan, Milatović: Radujem se
    on 24/05/2025 at 17:21

    Predsjednik Evropskog savjeta Antonija Košte zahvalio je predsjedniku države Jakovu Milatoviću što je pristao da Crna Gora bude domaćin sljedećeg samita EU-Zapadni Balkan u Crnoj Gori na jesen 2026. godine. Predsjednik Milatović je saopštio da se raduje događaju na kojem će, u godini obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti, zajedno promovisati evropsku budućnost Crne Gore.

  • Gorčević: Crna Gora pozicionirana kao izvorište novog evrooptimizma
    on 24/05/2025 at 17:15

    Odluka o zatvaranju pregovaračkih poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji zavisi od konsenzusa zemalja članica, što će, vjerujem, biti postignuto ove godine tokom najmanje dvije međuvladine konferencije, prve u junu i najmanje još jedne do kraja godine, kazala je u intervjuu za Pobjedu ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

  • Golubović: Zirojevića boli što sam kazao istinu
    on 24/05/2025 at 17:11

    Nosilac liste Evropskog saveza u Beranama, Radoslav Rade Golubović, oglasio se na svom Facebook profilu povodom, kako navodi, negativnih reakcija partijskog kolege Nikole Zirojevića na njegovu nedavnu objavu o sugrađanki i prijateljici Sanji Kovačević.

  • Jokić: Građane Berana interesuje zašto nijeste uputili čestitku, ne kao Đole Lutovac, već kao predsjednik Opštine Berane
    on 24/05/2025 at 15:41

    Sopstvenu neodgovornost i ignosanje državnog praznika, predsjednik opštine Đole Lutovac (PES) pokušava da zamaskira napadima i neosnovanim optužbama na račun Demokratske partije socijalista. Umjesto da se izvini građanima zbog izostanka zvanične čestitke povodom Dana nezavisnosti Crne Gore – praznika koji simbolizuje obnovu državnosti – Lutovac pokušava da pričama koje nemaju nikakve veze sa njegovim skandaloznim propustom ili, čak, namjerom, relativizuje sopstveni propust ispraznim floskulama o „politikama podjela“, rekao je šef Kluba odbornika DPS-a u SO Berane Branislav Jokić

  • Zakone o Vladi i Skupštini donijeti istovremeno
    on 24/05/2025 at 15:08

    Crna Gora je jedina država u regionu koja nema usvojen Zakon o Vladi, a na njega, kao i na Zakon o Skupštini, čeka se već pet godina. Dok čekamo mišljenje Evropske i Venecijanske komisije o nacrtu Zakona o vladi, analitičar Miloš Perović za TVCG poručuje da bi ta dva zakonska rješenja trebalo donijeti istovremeno, jer bi se na taj način dobio kvalitetan pravni okvir rada dvije institucije.

  • Mandić: Crna Gora duboko privržena evropskoj perspektivi
    on 24/05/2025 at 14:37

    Imamo jasnu viziju da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je učestvovao u Janjini (Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative.

  • Vujović: Prije će Mandić čestitati nezavisnost Kosovu nego Crnoj Gori
    on 24/05/2025 at 14:07

    Prije će Mandić čestitati nezavisnost Kosovu nego Crnoj Gori, naveo je na mreži X predsjednik SDP i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.

  • Od uvođenja novih krivičnih djela važnija primjena zakona u praksi
    on 24/05/2025 at 12:49

    Crna Gora ima dovoljno mehanizama za efikasnu borbu protiv govora mržnje i propisivanjem novih krvičnih djela taj problem se ne može riješiti, ukoliko institucije budu nefunkcionalne, a zakoni se ne budu pravilno primjenjivali, smatraju sagovornici agencije MINA.

  • Manje rada, više novca - ekonomska tajna bogatih zemalja
    on 25/05/2025 at 06:48

    Popularna izreka kaže da čovjek ne bi trebalo da živi da bi radio, već da radi da bi živio. Osim što je za većinu ljudi u moderno vrijeme egzistencijalna, mnogi psiholozi smatraju da je potreba za radom svojstvena ljudskoj prirodi. Društvo počiva na radu jer je to temelj za ostvarivanje materijalnog napretka i rasta kvaliteta života. Najbogatije države su one koje su oplemenile ljudski rad ili, ekonomskim rečnikom, povećale kvalitet ljudskog kapitala, što im često omogućuje da i bez obilja prirodnih sirovina na svojoj teritoriji stvaraju i održavaju najbogatije ekonomije na svijetu.

  • "Zakonito upravljanje imovinom ne ugrožava suverenitet"
    on 25/05/2025 at 06:17

    Poslanici bi u četvrtak trebalo ponovo da glasaju o sporazumu sa Ujedinjenim Arabskim Emiratima. Iz civilnog sektora i dalje upozoravaju da bi tako koncipirani ugovor mogao ugroziti državni suverenitet i integritet ekonomije, naročito sada kada nemamo donesen prostorni plan Crne Gore. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa naše države, Bojana Ćirović, napominje da imamo ustanovljene zakonske procedure koje predviđaju krivičnu i svaku drugu odgovornost u slučaju zloupotreba.

  • Više od 50 odsto porastao broj onih koji koriste mobilna plaćanja
    on 24/05/2025 at 12:24

    Bezgotovinsko plaćanje kod nas regulisano je zakonom o platnom prometu i pratećim podzakonskim aktima. I naš zakonski okvir, kaže za naš Radio direktor sektora za platni promet, Andrija Jovović, usklađen je sa evropskom regulativom, a Centralna banka kao nadzorni organ obezbjeđuje efikasnost i sigurnost platnog sistema.

  • ASP: Bemax, Štrabag i drugi diktirali smjernice, država olakšana za milione
    on 24/05/2025 at 11:25

    U očiglednom konfliktu interesa menadžeri građevinskih kompanija, poput Bemaxa, Štrabaga, Tehnoputa Mne, koji su prethodno od države dobili milionske poslove za kapitalne projekte, učestvovali su u izradi smjernica za obračun razlike cijena zbog rasta inflacije, što je rezultiralo dodatnim milionskim isplatama iz državne kase, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Prosječna neto zarada u Sloveniji iznad 1,5 hiljada eura
    on 24/05/2025 at 08:37

    Prosječna bruto zarada za mart u Sloveniji je iznosila 2,49 hiljada eura, što je nominalno 2,7 odsto više nego u februaru, a realno 2,1 odsto više.

  • Koliko smo daleko od skraćenja radnog vremena?
    on 24/05/2025 at 05:57

    Sindikati i poslodavci različito tumače jučerašnju najavu premijera Milojka Spajića da će naredne sedmice biti započeti razgovori o uvođenju sedmočasovnog radniog vremena. Dok sindikalci kažu da je to uspjeh za koji su se borili godinama, poslodavci pitaju odakle će biti obezbijeđen novac.

  • Autoput najvažniji infrastrukturni projekat: Izvođač radova poznat do kraja godine
    on 23/05/2025 at 19:11

    U emisiji "Okvir" bilo je riječi o ključnim infrastrukturnim projektima koje sprovodi Ministarstvo saobraćaja, uključujući izgradnju autoputa, obilaznice oko Budve i rekonstrukciju puta Tivat–Jaz. Razgovaralo se o finansiranju, izboru izvođača i rokovima, kao i izazovima u realizaciji na terenu.

  • Objavljen konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG
    on 23/05/2025 at 15:56

    Centralna banka (CBCG) objavila je konkurs za dodjelu Zelene nagrade CBCG za ovu godinu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.

  • UPCG: Skraćenje radnog vremena može dovesti do pada ekonomske aktivnosti
    on 23/05/2025 at 15:10

    Jednostrana i izolovana mjera poput smanjenja broja radnih sati, bez povećanja produktivnosti, efikasnosti i tehnološke modernizacije poslovnih procesa, imaće za posljedicu pad ekonomske aktivnosti i dodatno finansijsko opterećenje poslodavaca i javnih finansija, saopštili su iz Unije poslodavaca (UPCG).

  • "Kotor" i "21. maj" plove ka Barskoj plovidbi
    on 23/05/2025 at 14:34

    Skupštine akcionara Crnogorske i Barske plovidbe, održane 19. maja, podržale su privremeno rješenje koje je predložilo Ministarstvo pomorstva, da barska kompanija preuzme upravljanje brodovima „21. maj“ i „Kotor“ od kotorske kompanije.