EK UPOZORAVA

Evropska komisija (EK) pozvala je u srijedu države članice Evropske unije (EU) da se bore protiv nezaposlenosti među mladima, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci zbog pandemije koronavirusa značajno porasla.

EK je, u cilju borbe protiv nezaposlenosti među mladima, predložila širenje postojećeg programa Garancija za mlade, koji je uveden 2013. godine.

Program predviđa da se mladima u dobi od 15 do 25 godina u roku od najviše četiri mjeseca po završetku obrazovanja ili početka nezaposlenosti osigura ponuda za posao, ponuda za pripravnički ili ponuda za povratak u obrazovanje.

EK želi da se ta starosna granica povisi na 29 godina, prenosi SEEbiz.

Potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis, upozorio je na činjenicu da je tokom pandemije koronavirusa nezaposlenost među mladima rasla dvostruko brže od opšte stope nezaposlenosti.

Sada iznosi 15,4 odsto, iz EK upozoravaju da bi mogla porasti na nivo iz 2008. godine, kada je u nekim članicama zabilježena stopa od 50 odsto.

Predlozi EK neobavezujuće su preporuke koje države članice EU mogu prihvatiti.

NA METI KRITIKA

Otac britanskog premijera Borisa Džonsona suočen je s kritikama zbog putovanja u Grčku, uprkos preporuci Vlade Velike Britanije da njeni građani ne putuju u inostranstvo i grčke zabrane letova iz Britanije.

Stenli Džonson je juče na Instagramu objavio vidio snimak iz aviona sa riječima: “Dolazak u Atinu večeras!”, kao i fotografiju sa aerodroma na kojoj nosi masku.

Stariji Džonson (79) ima vilu u Grčkoj.

Grčka je zabranila letove iz Velike Britanije do 15. jula.

Dejli Mejl je objavio da je Stenli Džonson do Atine letio preko Bugarske, a on je za novine izjavio da je u posjeti Grčkoj zbog obaveza koje ima s obzirom na predstojeću sezonu iznajmljivanja.

“Moram da odredim mjere distanciranja na imanju jer ovdje to shvataju veoma ozbiljno”, rekao je Džonson.

PROPUSTI U TOKU PANDEMIJE

Novozelandski ministar zdravlja Dejvid Klark podnio je danas ostavku poslije niza ličnih propusta tokom pandemije korona virusa.

On je ranije sebe nazvao “idiotom” zbog kršenja mjera koje su u toj zemlji uvedene za suzbijanje zaraze.

Prošle nedjelje on je dozvolio da neki ljudi uđu u državu bez karantina i bez testiranja, a da se prethodno nije konsultovao sa vodećim stručnjakom i istaknutom zdravstvenom zvaničnicom Ešli Blumfild što je izazvalo oštru reakciju javnosti.

Najavljujući ostavku, Klark je rekao da će svu svoju energiju uložiti u posao.

“Ali mi je postalo jasno da je moje dalje učestvovanje u odgovoru vlade na Kovid-19 nemoguće”, rekao je.

On namjerava da ostane u parlamentu kao niže rangirani poslanik.

Odgovor vlade Novog Zelanda na pandemiju hvaljen je širom svijeta, jer su u jednom trenutku uspjeli da suzbiju zarazu, ali je Klark ismijevan, piše AP.

PROMIJENIO PRIČU

Američki predsjednik objasnio, nakon duževremenskog odbijanja da nosi masku zbog koronavirusa, zašto je to tako.

Naime, Donald Tramp je rekao da kada stavi masku sam sebi izgleda kao lik iz filma i stripa „Usamljeni Rendžer“ i da mu se to dopada, prenosi Tanjug.

Dan nakon što je jedan republikanski zakonodavac komentarisao da predsjednik sada nosi masku u javnosti kako bi dao dobar primjer Amerikancima, Tramp je izajavio da misli da su maske dobre i da je on „sav za njih“.

Tramp je naglasio da bi svakako nosio masku kada bi se našao u velikoj gužvi, prenosi agencija AP.

Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) još je početkom aprila preporučvao građanima da nose maske u javnosti, pogotovo na mjestima na kojima nije moguće održavati fizičku distancu.

Tramp se dugo opirao fotografisanju s maskom, čak je ismijevao smjernice CDC-a, navodi AP, govoreći da je smiješno da se kao glavni čovek sastaje sa šefovima država noseći masku.

Međutim, sada je promijenio priču i izjavio kako mu se sviđa da nosi masku i kako mu stoji.

„Nosim crnu masku i mislim da to izgleda OK,“ izjavio je Tramp i dodao da izgleda kao Usamljeni Rendžer, izmišljeni lik junaka sa Divljeg Zapada koji je nosio crnu masku oko očiju.

„Nemam problem s tim (nošenjem maske) i ako se ljudi dobro osjećaju s maskom, treba da je nose,“ rekao je Tramp.

POMPEO REAGOVAO

Američki državni sekretar Majk Pompeo pozvao je Tursku da svjetski poznatu Aja Sofiju, koja je danas muzej, ne pretvori ponovo u džamiju, što je nedavno najavio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

Middle East Eye piše da je Pompeo pozvao tursku vladu da dozvoli da Aja Sofija ostane muzej, a nadležni u Turskoj će danas razmatrati zahtjev udruženja koja traže pretvaranje Aja Sofije u džamiju, a koja je nekada bila i crkva, prije nego je postala muzej.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aja Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenosti poštovanju kulturnih tradicija i bogate istorije koja je oblikovala tursku republiku i da garantuju da će ostati otvorena za sve. SAD smatraju da bi svaka promjena statusa Aja Sofije predstavljala ograničenje nasljeđa te izuzetne građevine”, kazao je Pompeo.

Zamjenik predsjednika Erdoganove stranke AK, Numan Kurtulmus odmah je reagovao na ove zahtjeve.

“Donošenje odluke o statusu Aja Sofije pripada samo Turskoj. Ne trebaju nam ničiji savjeti ili preporuke o našim ličnim stvarima”, kazao je Kurtulmus.

Aja Sofija, istanbulska crkva iz 6. vijeka, upisana je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Crkvu je Osmansko carstvo pretvorilo u džamiju, da bi 1934. postala muzej.

Erdogan je prošle godine pretvaranje Aja Sofije u muzej nazvao “velikom greškom”.

NEJASNA BUDUĆNOST

Pretposljednjeg dana cjelonedeljnog glasanja o jednom od najvećih projekata 20-godišnje vladavine Vladimira Putina – promjeni Ustava koja mu donosi mogućnost da se kandiduje za još dva mandata u Kremlju, ruski lider se direktno obratio glasačima preko televizijskih ekrana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

“Glasamo ne samo za ustavne promjene”, rekao je on ispred novootkrivenog spomenika sovjetskim vojnicima koji su poginuli u Drugom svetskom ratu. “Glasamo za zemlju u kojoj želimo da živimo”.

U trominutnom govoru Putin je dva puta ponovio da će promjene biti validne samo ako većina glasa za njih. Propustio da spomene klauzulu koja mu omogućava da zaobiđe ograničenje broja mandata i potencijalno ostane predsjednik do 2036. godine.

Govor 30. juna bio je prvi od mnogih nedavnih Putinovih televizijskih obraćanja u kojem se potpuno fokusirao na ustavne promjene i možda njegova posljednja prilika da poveća izlaznost pred posljednji dana glasanja 1. jula. Glasanje koje su kritičari napali kao besramno grabljenje vlasti, bojkotovao je veliki dio opozicije, dok su promjene stručnjaci za ustav kritikovali kao protivrječne.

“Ustavni amandmani služe Putinovim kratkoročnim političkim ciljevima, omogućavajući mu da izbjegne status hromog patka”, rekao je za RSE Vilijam Pomeranc, stručnjak za rusko pravo i zamjenik direktora Kenan instituta u Vilson centru. “Čini se da je pokretačka snaga zadržavanje vlasti, nasuprot nekom dalekosežnom istorijskom nasljeđu”.

Gurajući svoju verziju ustava, Putin – koji je na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999. godine – slijedi dugu tradiciju. Rusija i SSSR su prošli kroz sedam ustava u 20. vijeku. Izmjene osnovnog zakonskog akta pravljenje su pod sovjetskim liderima Vladimirom Lenjinom, Josifom Staljinom i Leonidom Brežnjevim, i opet pod Borisom Jeljcinom, prvim predsjednikom Rusije posle kolapsa Sovjetskog Saveza 1991.

“Stvaranjem u suštini novog Ustava on će postati neka vrsta oca osnivača”, rekla je politikološkinja iz Moskve Jekaterina Šulman za Putina, koji je još 2018. godine ponosno isticao da nikada nije mijenjao Ustav.

Ideje unijete u Putinovu reformu Ustava, međutim, predstavljaju konzervativni zaokret u odnosu na prvi ruski postsovjetski Ustav iz 1993. godine. Od početka svog trećeg predsjedničkog mandata 2012. godine, Putin je prikazivao sebe kao čvrstog branitelja, kako on kaže, ruskih “tradicionalnih vrijednosti”, uključujući protivljenje gej brakovima, zastupanje ruskih pravoslavnih vjerovanja i odbacivanje zapadnog liberalizma i kao političkog modela i kao društvene osnove.

“Očuvanje neizvesnosti”

Ti stavovi su odraženi u paketu amandmana koji obuhvataju više od 200 promjena – u rasponu od klauzula koje u suštini onemogućavaju legalizaciju istopolnih brakova do odredbe koja obavezuje Rusiju da se usprotivi svim pokušajima “falsifikovanja” svoje istorije. Vjeru u Boga čuvaju kao središnju vrijednost koju su današnjim Rusima zavještali njihovi preci i podižu status etničke ruske većine time što se ruski označava kao “jezik državotvornog naroda” u, kako je sam Putin ranije isticao, ogromnoj multietničkoj zemlji s mnogo jezika.

Te i druge predložene promjene isticane su u besomučnoj kampanji državne televizije i prokremaljskih društvenih medija za promovisanje plebiscita, od izrazito homofobičnog spota do uličnih bilborda s nasmijanim slavenskim parovima s decom i sloganima o odbrani “porodičnih vrijednosti”.

“Priličan broj ideja koje su krajem 90-ih i početkom 2000-ih djelovale kao marginalne i čak ekstremističke, sada su zvanično mejnstrim”, rekla je Šulman.

Mimo naznačavanja konzervativnog kursa Rusije, amandmani Putinu pružaju priliku da se nastave nagađanja o njegovim političkim planovima, dok mu istovremeno otvaraju sasvim direktan put ka produžetku ostanka na vlasti koji je inače bio blokiran postojećem Ustavom. Promjene mu omogućavaju da se kandiduje za još dva mandata, a ograničavaju ovlašćenja njegovog eventualnog nasljednika. One daju Putinu imunitet od krivičnog gonjenja kada se povuče i ostavljaju otvoreno mjesto, ako to želi, u nedavno rekonstruisanom Državnom savjetu – tijelu koje može biti oblikovano budućim zakonima da mu se pruži nastavak uticaja.

“Ideja nije bila da se stvori izvjesnost, već da se očuva neizvjesnost”, rekla je Šulman.

OTVARANJE GRANICA

Turska je danas saopštila da je “razočarana” što nije na listi zemalja čijim državljanima je dozvoljen ulazak u Evropsku uniju i pozvala na “ispravljanje te greške”.

“Razočarani smo što nismo na listi”, rekao je portparol turske diplomatije Hami Aksoj u izjavi. “Očekujemo da se ta greška što prije ispravi”, dodao je on.

Savjet EU je juče usvojio preporuke o postepenom otvaranju granica EU za državljane 14 zemalja od 1. jula, a na toj listi nisu Turska i SAD. Ta lista će se revidirati svake dvije nedjelje.

Ankara navodi da se uspješno borila protiv pandemije korona virusa i da ima relativno nisku stopu smrtnosti. Prema zvaničnim podacima, u Turskoj je umrlo 5.100 osoba, a zaraženih je gotovo 200.000.

Broj novozaraženih je posljednjih nedjelja blago povećan pošto su prošlog mjeseca ublažene restriktivne mjere.

DA ZADRŽI IMENA BAZA

Američki predsjednik Donald Tramp obećao da će uložiti veto na ogroman budžet za odbranu radi zadržavanja imena vojnih baza, poput Fort Brag, koje nose imena oficira Konfederacije, suprotstavljajući se stavovima u svojoj stranci i sprečavajući povećanje trupa od 3 odsto.

Tramp je kasno sinoć na Tviteru zaprijetio vetom na 741 milijardu dolara godišnji budžet Pentagona, ako prihvati bilo koji akt i sprovede odluku o preimenovanju vojnih baza i ukidanje imena oficira Konfederacije koja je bila zagovornik ropstva i koja je poražena u američkom građanskom ratu 1861-1865.

Trampova suparnica, demokratska senatorka Elizabet Voren, predložila je amandman koji će dovesti do preimenovanja Fort Braga, Fort Robert Li i drugih vojnih baza, uz pomoć kojih su SAD, kako je istakao Tramp, pobijedile u dva svjetska rata.

Trampova prijetnja vetom dolazi u trenutku kada u anketama za predsjedničke izbore zaostaje za bivšim potpredsjednikom Džoom Bajdenom.

ZAVRŠENO GLASANJE

Većina građana Rusije glasala je za izmjene Ustava koje će omogućiti predsjedniku Vladimiru Putinu da ostane na vlasti do 2036. godine, ali jednonedjeljni referendum, koji je završen danas, obilježili su mnogobrojni izvještaji o pritiscima na birače i drugim nepravilnostima.

Sa zatvaranjem većine birališta u državi i u prebrojanim 20 odsto oblasti, 72 odsto je glasalo za ustavne amandmane, prema podacima Centralne izborne komisije.

Prvi put u Rusiji, glasanje je trajalo nedjelju dana kako bi se povećala izlaznost građana ali i smanjile gužve na glasačkim mjestima zbog pandemije korona virusa.

Do zatvaranja birališta u Moskvi i većini drugih djelova Zapadne Rusije, ukupna izlaznost je iznosila 65 odsto prema izbornim zvaničnicima. U nekim regionima glasalo je čak 90 odsto birača sa pravom glasa.

Na najistočnijoj tački Rusije poluostrvu Čukotska, koje je devet sati ispred Moskve, zvaničnici su brzo objavili potpune preliminarne rezultate koji pokazuju da je 80 odsto birača podržalo amandmane, a u ostalim djelovima Dalekog Istoka kažu da je više od 70 odsto podržalo izmjene Ustava.

Kritičari Kremlja i nezavisni posmatrači izbora preispitivali su zvanične cifre.

“Posmatramo susjedne regione i nepravilnosti su očigledne, postoje regioni u kojima je izlaznost vještački (pojačana), postoje regioni gdje je to manje-više stvarno”, izjavio je Grigorij Melkonijants, kopredsjednik nezavisne grupe za praćenje izbora Golos za Asošijeted pres.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin glasao je danas u Moskvi na glasačkom mjestu u Ruskoj akademiji nauka.

Njegovo lice je bilo otkriveno, za razliku od većine ostalih glasača kojima su na ulazu bile ponuđene besplatne maske.

Kremlj smatra da su amandmani neophodni za stabilnost i sigurnost zemlje, dok Putinovi kritičari smatraju da izmjene predstavljaju potez koji bi mu obezbijedio da ostane još dugo na vlasti.

Putin je juče pozvao građane da glasaju o amandmanima i napomenuo da je svaki glas važan.

“Ne glasamo samo za amandmane. Glasamo za zemlju u kojoj želimo da živimo, za zemlju koju želimo da ostavimo našoj djeci i unucima”, rekao je Putin.

ULAŽU NAPORE

Lideri Rusije, Turske i Irana razgovarali su danas na video sastanku o naporima za stabilizaciju Sirije ističući potrebu za promovisanjem političkog rješenja za devetogodišnji rat u toj zemlji.

Rusija i Iran podržavaju sirijske vlasti predsjednika Bašara el Asada, dok Turska podržava pobunjenike. Međutim, sve tri zemlje ulažu napore da se okončaju sukobi u Siriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na smanjenje nasilja ali je naglasio potrebu sa suočavanjem sa nekoliko pobunjeničkih grupa u zabačenim područjima.

“Treba da razmislimo o narednim koracima i kako da neutrališemo terorističke grupe koje su dalje aktivne”, rekao je Putin na sastanku na kojem su učestvovali predsjednici Turske Redžep Tajip Erdogan i Irana Hasan Rohani.

Najmanje 384.000 ljudi, od kojih 116.000 civila, stradalo je u Siriji od početka konflikta u martu 2011.