ECDC

Vrhunac početnog talasa koronavirusa prošao je u svim državama Evropske unije (EU) i Velikoj Britaniji, kazali su iz Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), upozoravajući da sprovedene studije pokazuju da je imunitet stanovništva i dalje nizak.

Iz ECDC-a su agenciji MINA kazali da od početka pandemije koronavirusa, njihov epidemiološki tim prikuplja broj slučajeva i smrti od Kovid-19 na osnovu izvještaja od nadležnih zdravstvenih organa širom svijeta.

Nadležnost ECDC-a, kako su pojasnili, ograničena je na Evropsku uniju (EU) i Evropski ekonomski prostor (EEA), ali kroz projekte tehničke saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana i Turskom, pružaju podršku nacionalnim organima javnog zdravstva u tim zemljama koje nijesu članice EU.

Na pitanje kada se može očekivati drugi talas koronavirusa, iz ECDC-a su odgovorili da u vezi sa mogućim porastom slučajeva, dostupne informacije iz sero-epidemioloških studija pokazuju da je imunitet stanovništva nizak, što znači da mogućnost da se podložna osoba zarazi i dalje postoji.

Kako su naveli, iako se u državama EU, EEA i Velikoj Britaniji bilježe opadajući trendovi u učestalosti bolesti, neke države članice još uvijek izvještavaju o širenju virusa unutar zajednica.

“Princip „Ostanite kod kuće“ zajedno sa fizičkim distanciranjem i drugim mjerama distanciranja unutar zajednice, kao što su otkazivanje masovnih okupljanja, zatvaranje obrazovnih ustanova i javnih prostora zajedno su smanjili prenošenje”, kazali su iz ECDC-a.

Prema njihovim riječima, vrhunac početnog talasa je prošao u svim zemljama EU, EEA i Velikoj Britaniji, osim Poljskoj i Švedskoj.

“Iako nije primijećeno bitno povećanje učestalosti bolesti u sedmicama od kada su počela postupna ukidanja mjera, porast se i dalje može očekivati”, poručili su iz ECDC-a.

Oni su naveli da u vremenu kada države članice opuštaju mjere neposredno prije ljetnjeg odmora, postoji rizik da se ljudi neće čvrsto pridržavati preostalih preporučenih mjera zbog „umora od izolacije“.

“Potrebni su kontinuirani napori kako bi se osiguralo da se kontinuirane mjere fizičkog distanciranja i kontrole sprječavanja infekcije i dalje sprovode kako bi se ograničilo širenje bolesti, jer pandemija nije gotova”, poručili su iz EDCD-a.

Na pitanje koja se država najbolje pokazala u borbi protiv koronavirusa, iz ECDC-a su odgovorili da je njihova procjena rizika, a ne komentarisanje mjera zemalja pojedinačno.

ZBOG KORONAVIRUSA

Mnogo Parade ponose otkazane su zbog epidemije korona virusa, ali je zajednica LGBT odlučila da današnju Global Pride 2020. ipak održi, ali onlajn.

Mnoge manifestacije biće virtuelne i dostupne na internetu tokom 24 sata. Organizatori očekuju učešće nekoliko stotina hiljada ljudi.

Manifestacija je počela jutros u 6.00 u Londonu emisijom koju vodi pevačica transvestit Todrik Hol (Todrick Hall), poznata kao voditeljka emisije “Američki idol” (American Idol).

U Parizu je od 12.00 predviđena onlajn emisija sa muzikom i okruglim stolom. U Francuskoj je Parada ponosa odložena za 7. novembar zbog epidemije korona virusa.

I druge zemlje će organizovati virtuelne manifestacije.

TEŠKA SITUACIJA

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) broj novih slučajeva koronavirusa blizu je rekorda, a iz američke vlade upozoravaju da je moguće da je više od 20 miliona ljudi zaraženo virusom.

Prema podacima lista “Vašington post”, američke države prijavile su 39.327 novih slučajeva u četvrtak, što je najveći broj u jednom danu od početka epidemije u decembru.

Podaci Univerziteta “Džons Hopkins” su nešto ispod rekorda 24. aprila kada je prijavljeno 36.400 slučajeva u jednom danu, prenosi Glas Amerike (VOA).

Ljekari širom zemlje oglašavaju uzbunu dok su Kalifornija, Florida i Teksas – tri najmnogoljudnije američke države – ponovo registrovale rekordan dnevni broj slučajeva Kovida 19.

Radna grupa Bijele kuće za korona virus se vraća i sprema da održi svoj prvi brifing u skoro dva mjeseca. Jedinice za intenzivnu njegu rade punim kapacitetom.

U Alabami, neki pacijenti se premještaju iz jedne u drugu bolnicu pošto jedinice intenzivne njege ostaju bez kreveta.

Teška je i situacija u Hjustonu, u Teksasu, četvrtom najvećem gradu u Americi, navodi VOA.

SAMO ONLINE

Microsoft je objavio da će zatvoriti sve svoje prodavnice i imati samo on-lajn prodaju kao dio svoje strateške promjene u području maloprodaje.

Microsoft, kako je objavljeno, neće otpuštati zaposlene tokom te promjene.

Umjesto toga, zaposleni u prodavnicama preći će na rad u korporativnim zgradama kompanije, prenosi SEEbiz.

Kompanija je navela da će povećati investicije u Microsoft.com kao i u prodaju Xboxa i Windowsa, za koje kaže da dolaze do više od 1,2 milijarde ljudi svakog mjeseca i to na 190 tržišta.

Tehnološki div je saopštio da su njegove prodavnice bile zatvorene od marta zbog pandemije koronavirusa, a da su radnici uspjeli da osiguraju on-lajn podršku klijentima.

JOHANESON FAVORIT

Na Islandu se danas održavaju predsjednički izborima na kojima je za novi četvorogodišnji mandat favorit odlazeći predsjednik Gudni Johaneson.

Predsjednik države na Islandu ima protokolarnu ulogu osim što ima ustavno pravo da blokira primjenu nekog zakona i da za taj zakon organizuje referendum.

Protivnički kandidat desnice je Gudmundur Frenklin Jonson, koji prema anketama nema nikakve šanse da pobijedi.

Johaneson (52) bi trebalo da osvoji više od 90 odsto glasova, navode istraživanja javnog mnjenja.

Iako je epidemija korona virusa praktično nestala na tom ostrvu sa oko 350.000 stanovnika, vlasti su naložile da se na birališta ide sa maskama i rukavicama, i da se poštuje fizičko odstojanje.

Johaneson, izabran je 2016. godine i bio je tada najmladji predsjednik Islanda od nezavisnosti 1944. godine.

“On se smatra čovjekom iz naroda, koji nije pompezan niti uvijek veoma zvaničan. Gradjani ga vole i žele da im ponovo bude predsjednik”, rekao je politikolog Olafur Hardarson.

Johaneson je tokom svog mandata insistirao na nacionalnoj solidarnosti i konsenzusu.

PUTIN I MAKRON

Predsjednici Rusije i Francuske Vladimir Putin i Emanuel Makron razgovarali su danas, preko video linka, o razvoju bilateralnih odnosa, mogućnostima za rješavanje sukoba u Libiji, Siriji i Ukrajini i mogućnostima za uspostavljanje nove arhitekture evropske bezbjednosti, prenosi Tas.

Oni su se saglasili da Rusija i Francuska, kao stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), imaju posebnu odgovornost za očuvanje mira i bezbjednosti u svijetu.

“U tom kontekstu, Putin i Makron su se saglasili da je veoma značajno da se realizuje inicijativa Rusije o organizovanju samita šefova država stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN”, navodi se u saopštenju Kremlja.

Oni su razmotrili i različite aspekte stanja strateške stabilnosti u svijetu i naglasili da je važno da se očuva međunarodni mehanizam za kontrolu naoružanja i dodatno ojača povjerenje i predvidivost u vojnoj sferi.

Kako se navodi, Putin i Makron su razmijenili gledišta o mogućnostima za uspostavljanje nove arhitekture evropske bezbjednosti.

“Dvojica lidera saglasili su se o ključnim pitanjima koja u tom domenu definišu rusko-francuske odnose”, navodi se u saopštenju Kremlja.

Makron je prihvatio poziv Putina da zvanično posjeti Rusiju.

UNICEF UPOZORAVA

Fond Ujedinjenih nacija za djecu (Unicef) je danas upozorio da bi u Jemenu do kraja 2020. godine 2,4 miliona djece moglo da pati od neuhranjenosti.

Pandemija korona virusa uticala je na pad u finansiranju humanitarne pomoći u ratom razorenom Jemenu.

U izvještaju Unicefa se navodi da bi do kraja godine u zemlji moglo da bude za 20 odsto više djece koja pate od neuhranjenosti.

“Dok se jemenski urušeni zdravstveni sistem i infrastruktura bore sa korona virusom, teško stanje djece se značajano pogoršava”, upozorio je Unicef.

Jemen zvanično ima više od 1.000 slučajeva zaraze korona virusom, a 275 osoba je umrlo od Kovid-19. Strahuje se da je bilans veći usljed nedostupnosti testova.

GASE U VIŠE OBLASTI

Vatrogasne jedinice u Ruskoj Federaciji gase šumske požare čija ukupna površina premašuje 93.000 hektara i za posljednja 24 časa se proširila za 23.000 hektara, saopštila je federalna vazduhoplovna služba za zaštitu šuma.

U Kamčatskom regionu u toku je gašenje 27 šumskih požara ukupne površine 46.173 hektara, devet požara na površini 24.541 hektara u autonomnoj oblasti Čukotka, kao i 74 požara na površini 18.396 hektara u Krasnojarskoj oblasti, saopštila je federalna služba.

Kako navodi Tas, šumski požari takođe su registrovani i u Magadanskoj oblasti, Jakutiji, Burjatiji, Irkutskoj i Murmanskoj oblasti, Kareliji i drugim oblastima.

U četvrtak su u cijeloj zemlji bili aktivni požari na površini više od 69.800 hektara, a tokom posljednja 24 časa ugašena su 70 žarišta vatre na 1.300 hektara.

Trenutno je na gašenju požara angažovano više od 2.900 ljudi i 446 jedinica opreme, a situacija se prati pomoću 59 vatrogasnih letjelica, dok 42 aktivno učestvuju u gašenju požara.

Zbog šumskih požara, vanredna situacija uvedena je na Kamčatki, u nekim djelovima Irkutske i Krasnojarske oblasti, Jakutije i Čukotke, podsjeća Tas.

VEĆINA DIONIČARA ODLUČILA

Više od 98 odsto dioničara, što predstavlja ukupno 39 odsto dionica Lufthanse, glasalo je za paket spašavanja. Država će sada preuzeti 20-postotni udio u kompaniji, što ljuti neke vlasnike koji će učestvovati u njihovoj investiciji. Konkurenti u avio industriji takođe su nezadovoljni, prenosi Indikator.ba.

Potvrda paketa za spašavanje nije bila očigledna, jer se najveći dioničar Lufthanze, bavarski biznismen Hanz Herman Tele, protivio tome sve do srijede, kada se očito predomislio.

Karsten Špor, izvršni direktor, ranije je upozoravao da će glasanje o državnoj pomoći biti “istorijski trenutak” i odlučiće sudbinu tog vazduhoplovnog giganta.

Desetine zaposlenih okupili su se ispred sjedišta tokom glasanja, zahtijevajući da uprava glasa za državnu pomoć.

Prema sporazumu o pomoći, Lufthanza će od države dobiti devet milijardi eura. Očekuje se da će državni fond za stabilizaciju WSF doprinijeti 5,7 milijardi eura imovini matične kompanije, uključujući i otplatna sredstva.

Osim toga, WSF će novim dokapitalizacijama platiti 300 miliona eura i steći 20 odsto vlasništva, što bi se moglo ubuduće povećati na 25 i jednu dionicu, čime bi i kompanija bila odbranjena od mogućih neprijateljskih preuzimanja.

Zajam od tri milijarde eura od državne razvojne banke KfW i privatnih banaka planiran je na period od tri godine.

Njemačka država vratiće se u vlasničku strukturu Lufthanse sa 20-odsto udijela prvi put od privatizacije 1997. Pored toga, biće joj dodijeljene dvije pozicije u nadzornom odboru kompanije.

Evropska komisija već je najavila zeleno svjetlo za državnu pomoć Lufthansi. Kako je u Briselu objašnjeno, ubrizgavanje je dozvoljeno, ali kao rezultat, kompanija će morati da osigura prostor za druge aviokompanije na aerodromima u Frankfurtu i Minhenu kako bi osigurala fer konkurenciju.

Međutim, finansijska pomoć već je naljutila neke konkurente u toj industriji, uključujući irsku niskobudžetnu aviokompaniju Rajaner, gdje su najavili da će pred Evropskim sudom pravde osporavati Lufthanzinu pomoć.

“Ovo je spektakularan primjer bogate evropske zemlje koja ignoriše evropska pravila u korist svoje nacionalne industrije i na štetu siromašnijih zemalja”, kazao je Majkl O’Lari, izvršni direktor irske aviokompanije.

Dioničari njemačke aviokompanije Lufthansa odlučili su na skupštini da prihvate državnu pomoć u vrijednosti od devet milijardi eura za spasavanje od bankrota.

BJELORUSIJA

Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko optužio je danas neimenovane snage Rusije i Poljske za miješanje u predstojeće bjeloruske predsjedničke izbore na kojima se bori za šesti mandat na čelu države.

Na sastanku s diplomatama, Lukašenko je naveo da “gospodari lutaka” u dvije zemlje stoje iza njegovih protivnika koji namjeravaju da se kandiduju na izborima 9. avgusta.

Lukašenko je dodao da se “odvratne” lažne priče o njemu i njegovoj porodici šire u Bjelorusiji u sklopu kampanje miješanja u izbore.

“Pričaćemo o tome uskoro s predsjednikom (Rusije Vladimirom) Putinom, kada se sretnemo, ali ova situacija je veoma komplikovana. Koriste se najsofisticiranije tehnologije za lažne vijesti”, rekao je Lukašenko.

Kremlj je danas odbacio te optužbe.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se Rusija “nikada nije miješala, ne miješa se i ne planira da se miješa” u izbore u drugim zemljama i dodao da Minsk treba da iznese “argumente” u prilog tim tvrdnjama.

Kako se približavaju izbori, bjeloruske vlasti su intenzivirale aktivnosti protiv opozicije. Uhapsile su oko 360 opozicionih aktivista u vrijeme masovnih protesta širom zemlje.

Među uhapšenima je popularni bloger Serge Tihanovski koji je skupljao potpise za kandidaturu njegove žene na predsjedničkim izborima. Ona je rekla da je dobijala prijetnja, kao i njihova djeca.

Vlasti su prošle nedjelje uhapsile potencijalnog predsjedničkog kandidata Viktora Babarika, kog mnogi vide kao najvećeg rivala Lukašenku. Babariko je bivši direktor ruske banke Belgazprombank.

Lukašenko (65), poznat po gušenju opozicije i nezavisnih medija, čvrstom rukom vlada zemljom sa 9,5 miliona stanovnika od jula 1994. godine.