SNAŽAN UTICAJ PANDEMIJE

Konsultantsko-revizorska kompanija Dilojt obavila je istraživanje pod nazivom “Budućnost prihoda prodaje u automobilskoj industriji”. Istraživanje je pokazalo da je pandemija koronavirusa snažno uticala na automobilsku industriju koja je, kako se navodi, pred slomom.

Dilojt je saopštio da se auto-industrija i prije pandemije suočavala s velikim izazovima i dalekosežnim posljedicama za tradicionalna automobilska preduzeća.

“Očekuje se dodatan pad profitabilnosti pa će proizvođači morati da se nose s bržim i ozbiljnijim posljedicama pandemije, posebno ako u obzir uzmemo ogroman pad prodaje kojem trenutno svjedočimo”, rekao je partner u Dilojtovom odjeljenju poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog kabineta Zlatko Bazianec.

Dilojt smatra da je Kina trenutno najvažnije prodajno tržište i da će se njena dominacija povećati zbog mirovanja najvećih evropskih tržišta, prenosi Index.

Prema istraživanju, postoji očigledna razlika između tradicionalnih tržišta i Kine budući da su kineski potrošači spremniji da prihvate alternativne pogonske sklopove nego evropski ili američki kupci.

Prema procjenama, relativno uskoro će u Kini 80 odsto svih novih registrovanih vozila biti u potpunosti električna, hibridna ili vozila s gorivim ćelijama, a između 31 i 35 odsto u Evropi i SAD.

Sektor usluga nakon prodaje, uglavnom ovlašćeni servisi i prodaja zamjenskih delova, iskusiće posebno naglašen pad u prodaji budući da električna vozila iziskuju manje održavanja. Takođe, sistemi za pomoć vozačima najnovije generacije smanjuju vjerovatnoću nesreća, kažu u Dilojtu .

Procjenjuju da će postprodajni prihodi proizvođača do 2035. godine pasti za 10 odsto, uprkos porastu globalnog voznog parka za 50 odsto.

“Očekuje se da će evropski distributeri, koji su se s problemima u pogledu profitabilnosti suočili i prije pandemije koronavirusa, biti u najnepovoljnijem položaju u razdoblju nakon krize. Njihovo spašavanje neće biti jednostavan zadatak”, kažu u Dilojtu.

NASTAVLJENE TENZIJE

Južnokorejski aktivisti poslali su noćas hiljade letaka preko granice sa Sjevernom Korejom, a taj potez će, kako se očekuje, doprinijeti porastu tenzija na granici dvije Koreje.

Aktivista Park Sang-hak rekao je da je njegova grupa preko granice poslala 20 balona sa 500.000 letaka, 2.000 novčanica od jednog dolara i knjiga malog formata o Sjevernoj Koreji.

Park je poreklom sa Sjevera, ali je prebjegao u Južnu Koreju. Kako objašnjava, leci su borba za pravdu i oslobođenje Sjevernokorejaca.

On je osudio “varvarsku” vladavinu sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, za koga kaže da je “zlo”.

Neprijateljstva na Korejskom poluostrvu porasla su naglo prošle nedjelje kada je Sjeverna Koreja digla u vazduh međukorejsku kancelariju za vezu na svojoj teritoriji, iz bijesa što Južna Koreja šalje letke protiv nje.

Sjeverna Koreja je na slanje letaka, odgovorila i postavljanjem oko 20 propagandnih zvučnika u regijama duž međukorejske granice, što je oko polovina broja zvučnika uklonjenih u sklopu sporazuma iz 2018. s Južnom Korejom, rekao je u utorak vojni izvor iz Seula.

Sjever je prvi put u nedjelju ponovo počeo da instalira zvučnike unutar Demilitarizovane zone koja je razdvojila dvije Koreje, a što je posljednja u nizu akcija koje su pojačale napetosti na Korejskom poluostrvu.

Očekuje se da će Sjever instalirati više zvučnika, jer ih je prethodno bilo 40, navodi južnokorejska novinska agencija Yonhap.

Pjongjang će, kako se očekuje, nastaviti emitovanje poruka protiv Seula putem zvučnika.

Južna Koreja analizira kako da odgovori na očigledan pritisak.

Ministarstvo obrane Južne Koreje saopštilo je u ponedjeljak da pomno nadgleda poteze Sjevera, dodajući da je vojska “u potpunosti spremna da odmah reaguje na različite mogućnosti”.

TRAMP ODLUČIO

Predsjednik SAD Donald Tramp odlučio je da suzbije imigraciju i obustavi izdavanje viza radnicima i studentima iz inostranstva, uz opravdanje da je potrebno zaštititi Amerikance koji zbog pandemije ostaju bez posla.

Do kraja godine se neće izdavati radne H-1B vize, kao i studentske J-1 vize, a zabrana važi i za L-1 vize koje se izdaju menadžerima multinacionalnih korporacija, piše Glas Amerike.

Zabrana se odnosi i na H-2B vize koje su se izdavale za privremene poslove. Te vize će i dalje moći da dobiju poljoprivrednici, zdravstveni radnici, oni koji rade u industriji hrane, čuvaju djecu ili pomažu starijima.

Zabrana će se odnositi i na tražioce azila kojima će, dok čekaju odluku o azilu, biti zabranjeno da rade godinu dana. To se ne odnosi na one koji već žive u SAD.

Bijela kuća ovu odluku pravda time da je neophodno zaštititi radnike u SAD koji gube poslove usljed pandemije, a radnici iz inostranstva bi mogli da popune 525.000 radnih mjesta.

Više od 45,5 miliona Amerikanaca je tražilo pomoć za nezaposlene od sredine marta, što čini četvrtinu radno sposobnog stanovništva. Ipak, broj onih koji primaju državnu pomoć se smanjuje, jer su se mnogi vratili na posao.

Trampovi kritičari, međutim, kažu da predsjednik koristi ovu situaciju kako bi ostvario svoje obećanje i smanjio imigraciju u SAD.

Velike poslovne korporacije i manje tehnološke kompanije, kao i Američka trgovinska komora, usprotivili su se zamrzavanju viza i kažu da su mnogi radnici iz inostranstva ključni za obavljanje određenih poslova, te da bi njihovo odsustvo moglo da uspori ekonomski oporavak poslije pandemije.

Nedavno istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli Vašington post i Univerzitet u Merilendu pokazalo je da 65 odsto Amerikanaca podržava zamrzavanje programa za imigrante tokom pandemije korona virusa. Među njima, u većoj meri to podržavaju republikanci, u manjoj demokrate, piše Glas Amerike.

7,4 RIHTERA

U jakom zemljotresu koji je registrovan danas u južnom i centralnom Meksiku, sa centrom blizu ljetovališta Uatulko, poginula je najmanje jedna osoba, tresle su se zgrade u Meksiko sitiju i hiljade ljudi su iz straha istrčale na ulice.

Američki Geološki institut saopštio je da se zemljotres magnitude 7,4 dogodio u 10.29 po lokalnom vremenu (17.29 po srednjeevropskom) duž meksičke južne pacifičke obale sa epicentrom 12 kilometara jugozapadno od mjesta Santa Marija Sapotitlan u državi Oahaka.

Guverner Oahake Alehandro Murat rekao je za TV mrežu Televisia da je prema preliminarnim izvještajima jedna osoba poginula i jedna povrijeđena kada se srušila zgrada u dijelu Uatulka, a da stižu izvještaji o manjoj šteti.

Tokom dana čuli su se alarmi za zemljotres u Meksiko sitiju koji su upozoravali stanovnike da izađu iz zgrada. U nekim djelovima grada je nestala struja.

Zemljotres se osjetio i u Gvatemali.

Mediji javili su da ima oštećenja na nekim zgrdadama u Oahaka sitiju, glavnom gradu istoimene meksičke države.

Američki geološki institut procijenio je da je oko dva miliona ljudi osjetilo potres kao umjeren do jak, a još 49 miliona kao slab ili blaži.

Nacionalna agencija za katastrofe u Gvatemali izdala je upozorenje na cunami na obali južnog Pacifika predvidjajući talase do metar visine. Preporučeno je ljudima da se udalje od obala.

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu upozorila je na cunami sa talasima od jednog do tri metra duž meksičke obale. Manji talasi očekivani su na obalama Centralne Amerike, Perua i Ekvadora.

NUKLEARNO NAORUŽANJE

Sjedinjene Države i Rusija zvršile su u Beču prvu rundu pregovora o kontroli nuklearnog naoružanja, čiji je cilj stvaranje novog sporazuma koji bi trebalo da zamijeni Novi START koji ističe u februaru 2021. godine, a koji ograničava trku u naoružanju dvije glavne svjetske nuklearne sile.

Američki pregovarač Maršal Biligsli rekao je novinarima danas da su “maratonski pregovori na visokom nivou” koji su završeni kasno sinoć, bili dovoljno produktivni i da je zaključeno da treba formirati nekoliko tehničkih radnih grupa koje će dublje ispitati probleme i trasirati put za drugi krug pregovora koji će biti održani u julu ili početkom avgusta.

“Složili smo se da se strateško okruženje značajno promijenilo od potpisivanja Novog START sporazuma. Svi se sjećamo kako je svijet izgledao prije 10 godina, sada je to u stvari radikalno drugačije mjesto”, rekao je Biligsli novinarima.

Bilateralni sporazum o smanjenju strateškog oružja, čije je najnovije izdanje nazvano Novi START potpisan je 2010. i održava ruski i američki nuklearni aresenal daleko ispod hladnorativskog nivoa, on nameće ograničenja broja američkih i ruskih nuklearnih bojevih glava i bacača.

To je posljednji sporazum o nuklearnom naoružanju između dviju zemalja nakon što su SAD prošle godine napustile sporazum o nuklearnom ortužju srednjeg dometa sa Rusijom, sporazum iz perioda hladnog rata za koji su obje strane više puta optuživale drugu za kršenje.

Sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF) je takođe bio kritikovan jer nije obuhvatao Kinu ili raketnu tehnologiju koja nije postojala ranije.

Novi START može se produžiti na pet godina.

BIVŠI PREDSJEDNIK KIRGIZIJE

Bivši predsjednik Kirgizije Almazbek Atambajev osuđen je danas na 11 godina i dva mjeseca zatvora zbog uloge koju je imao u oslobađanju jednog od vođa mafije iz zatvora.

Sud u Biškeku je donio odluku i da se Atambajevu zaplijeni imovina i ukinu titule. Atambajev (63) zbog bolesti nije prisustvovao današnjem ročištu.

Sud je presudio da je Atambajev imao ulogu u oslobađanju kriminalca čečenskog porijekla Aziza Batukajeva iz zatvora u Kirgiziji.

Istraga je utvrdila da je ljekarsko uvjerenje da je zatvorenik u terminalnoj fazi bolesti, na osnovu koje je bio pušten, bilo lažno.

Nekadašnji lider Kirgizije je najprije bio optužen za korupciju.

Atambajev je sve optužbe odbacio kao “apsurdne” i ocijenio da je žrtva sukoba sa svojim nasljednikom i rivalom, trenutnim predsjednikom Soronbajem Ženbekovom.

U hapšenju Atambajeva 2019. učestvovalo je oko 2.000 policajaca. Tokom akcije je poginuo jedan specijalac dok je stotinak osoba ranjeno.

KAZAHSTAN

Državne centre za djecu s posebnim potrebama u Kazahstanu aktivisti opisuju kao “mjesto u kojem niko ne bi ostao” da ima izbora, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku (RFE/RL).

Oko 1.700 djece s mentalnim poteškoćama koji žive u takvim objektima u Kazahstanu imaju ograničen kontakt s vanjskim svijetom.

Nakon što je obišla nekoliko državnih ustanova, kazahstanska aktivistkinja i advokatica Ajgulj Šakibaeva izjavila je za RFE / RL kako su djeca dehumanizirana užasnim uslovima života.

“Umjesto vlastitih imena, djeca imaju brojeve na svojim krevetima i odjeći”, kazala je Šakibaeva, pravnica neprofitne Komisije za odbranu prava osoba sa posebnim potrebama.

“Osjećaj je kao da ste u koncentracionom logoru, gdje se čovjeku oduzima identitet i sveden je na puki broj”, rekla je Šakibaeva.

Kaže da djeca koju je vidjela u prostorijama nemaju gotovo ništa svoje i moraju da dijele sve, “uključujući čak i svoj donji veš”.

Šakibaeva je bila članica grupe koja je tokom 2019. godine posjetila oko 20 objekata za osobe s posebnim potrebama u sklopu projekta koji su organizovali kancelarija Nur-sultana Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) i ombudsman za ljudska prava u Kazahstanu.

“Onog trenutka kada uđete u odjeljenja za djecu s mentalnim poteškoćama u bilo kojoj kazahstanskoj provinciji, vidite zastrašujuću situaciju”, kaže ona. “Djeca su liječena psihoaktivnim lijekovima. Jezici su im isplaženi, a pogled bez fokusa.”

Njene opise objekata ponovili su istraživači organizacije Hjuman rajts voč (Human Rights Watch).

Kazahstanske vlasti u međuvremenu insistiraju na tome da vlada ozbiljno shvati pitanje dobrobiti i zaštite djece u takvim institucijama.

Iz Ministarstva rada i socijalne zaštite izjavili su 18. juna za RFE/RL da je vlada posljednjih godina preduzela konkretne mjere za podizanje kvaliteta medicinske i socijalne zaštite u ustanovama za osobe s invaliditetom, zaposlila kvalifikovano osoblje i povećala plate socijalnim radnicima.

‘Neželjene’ bebe

U Kazahstanu, mnoga djeca rođena s invaliditetom odbačena su vrlo rano u životu.

Roditelji se često odlučuju da napuste bebe s invaliditetom prije odlaska iz bolničkih porodilišta, potpisujući da se odriču svojih roditeljskih prava.

Zapravo, u Kazahstanu postoji velika potražnja za usvajanjem zdravih beba. Ali djeca s posebnim potrebama rijetko se usvajaju.

Iz porodilišta ta novorođenčad bivaju prebačena u takozvane dječije kuće – državna sirotišta za djecu ne stariju od četiri godine. U dobi od četiri godine ponovo se premještaju u centre za osobe s posebnim potrebama.

Mnogi doktori i roditelji u Kazahstanu kažu da mogućnost podizanja djeteta s invaliditetom plaši porodice i opterećuje mnoge brakove.

Prisjetivši se vlastitog iskustva, Šakibaeva je rekla da se suočila s teškim izborom kada je prije 10 godina rodila dječaka sa Dounovim sindromom.

Šakibajeva je odlučila da svoju bebu odvede kući. Ali to je mladu majku koštalo njenog braka.

Nezadovoljan odlukom da odgaja dijete, suprug ju je napustio u roku od nekoliko mjeseci.

Šakibaeva odgaja svog sina sama, dok zagovara prava hiljada druge djece koji su ostali na milosti državnih institucija.

Aktivistkinja poziva državu i društvo da pruže veću podršku roditeljima kako ne bi odustali od djece s posebnim potrebama.

“U Kazahstanu, kada se rodi dijete s invaliditetom, niko ne govori majci: ‘Čekaj, ne odustaj, dozvoli nam da ti pomognemo’”, rekla je Šakibaeva.

LANSIRALA POSLJEDNJI

Kina je danas lansirala posljednji satelit navigacione mreže Beidou koji je konkurencija američkom Globalnom pozicionom sistemu GPS (Global Positioning System).

Kako javljaju kineski državni mediji, satelit je uspješno lansiran na raketi “Long March-3”.

Satelit je lansirani iz kineske provincije Sečuan, na jugozapadu zemlje. Lansiranje je bilo zakazano za prošlu nedjelju ali je odgođeno zbog tehničkih problema.

Sistem za navigaciju Beidou, što znači “Velika kola”, Kina je počela da razvija 1990-tih, a prvo lansiranje bilo je 2000.

U okviru svih verzija sistema ukupno je lansirano 55 satelita.

NA VIDEOSAMITU

Evropska unija (EU) i Kina pokušaće da smire napetosti danas na videosamitu, prvim formalnim razgovorima od kada su se njihovi odnosi pogoršali zbog evropskih optužbi da je Peking širio dezinformacije o novom koronavirusu.

Predsjednica Evropske komisije (EK), Ursula von der Lajen i predsjednik Evropskog vijeća, Šarl Mišel održaće videokonferenciju sa premijerom, Lijem Keqiangom, i predsjednikom, Xijem Jinpingom, prenosi SEEbiz.

“Spremni smo raditi sa Kinom, ali takođe očekujemo da Kina preuzme svoju odgovornost kao jedna od najvećih svjetskih ekonomija”, rekao je visoki zvaničnik koji pomaže u pripremi samita.

On je dodao da je pandemija pojačala neke probleme.

Nakon samita, koji bi trebao početi u deset sati po srednjoevropskom vremenu, ne očekuje se zajednička izjava.

Zvaničnici EU kažu da je Kina pokušala da obavi pritisak na evropske zemlje koje kritikuju njene postupke nakon izbijanja epidemije novog koronavirusa, koristeći društvene mreže za širenje lažnih izvještaja o evropskom zanemarivanju oboljelih od Kovid-19.

Peking odbacuje te tvrdnje.

Čak i prije pandemije dva trgovinska partnera imala su razlike, među kojima je oko Hong Konga i sporazuma o ulaganju o kojem se pregovara.

EU je takođe bila suočena sa američkim pritiskom da zauzme oštriji stav prema Kini. EU se našla između dvije sile, a obje su potrebne, i ne želi da se posvađa ni sa jednom od njih.

Evropske Vlade zabrinute su zbog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti za Hong Kong, za koji demokratski aktivisti i diplomati kažu da će ugroziti njegov poluautonomni status i ulogu globalnog finansijskog centra.

EU i Kina su potpisnice iranskog nuklearnog sporazuma 2015. i Brisel želi da osigura saradnju sa Pekingom u pogledu klimatske politike, ali EU optužuje Kinu da nije otvorila svoju ekonomiju uprkos sporazumu iz prošle godine da će to učiniti.

Njemačka je odložila samit čelnika EU sa Xijem predviđen za septembar navodeći kao razlog koronavirus. Međutim, diplomati kažu da je jedan od razloga zastoj u pregovorima o ulaganju.

TRAMP SE PROTIVI

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se protivi uklanjanju statue Teodora Ruzvelta koja se nalazi ispred Muzeja prirodne istorije u Njujorku, nakon što je grad najavio da će izaći u susret molbi rukovodstva muzeja i skloniti statuu, za koju mnogi tvrde da simbolizuje rasnu diskriminaciju i kolonijalnu ekspanziju, prenosi Tanjug.

Gradonačelnik Njujorka Bil de Blazio obećao je u nedjelju da će grad uslišiti molbu Muzeja prirodne istorije i uklonititi statutu Teodora Ruzvelta koja se nalazi ispred zgrade ove ustanove, prenosi Tanjug.

Statua prikazuje bivšeg američkog predsjednika na konju, sa Afroamerikancem i Indijancem koji se nalaze pored njega.