U ITALIJI

Kupališta širom Italije bila su puna prvog ljetnjeg vikenda, a za pristup mnogim javnim plažama neophodna je rezervacija putem digitalne aplikacije, pošto je broj posjetilaca ograničen zbog mjera društvenog distanciranja u cilju sprečavanja širenja virusa Kovid-19.

Za pristup javnim plažama na širem području Đenove ljudi su čekali u redovima i prije devet ujutru, a aplikacija za rezervaciju “Spiaggiati” pokazala je da su mnoge gradske plaže u nedjelju, prvog dana ljeta bile bez slobodnih mjesta.

Mnoge porodice koje nijesu imale mogućnost pristupa javnim plažama smatraju da takve mjere ugrožavaju pravo svih na pristup javnim kupalištima, naročito poslije tri mjeseca strogih mjera uvedenih u borbi protiv virusa Kovid-19.

“Sa dvoje djece koje je neophodno pripremiti i obući nemoguće je izaći (iz kuće) u osam ujutru. Odustali smo od dana na plaži koji postaje lov na slobodno mjesto i više ne predstavlja zadovoljstvo”, rekla je Silvija iz Đenove.

Italija je prva evropska zemlja koja je početkom marta uvela drastične mjere karantina na cijeloj teritoriji, a iz blokade je izašla poslije skoro tri mjeseca postepenim popuštanjem restriktivnih mjera.

Od 3. juna u Italiji su istovremeno otvorene regionalne granice i dozvoljeni dolasci iz zemalja EU i Šengena.

SUDAN UPOZORIO ETIOPIJU

Sudan je upozorio na moguću eskalaciju spora oko etiopske izgradnje megabrane na Nilu koja je izvor žestokih regionalnih tenzija.

Tenzije rastu između Sudana, Etiopije i Egipta poslije neuspjelih pregovora oko popunjavanje rezervoara i puštanja u rad Velike brane obnove (Gerd).

Etiopija hoće da počne sa punjenjem rezervoara u julu, sa ili bez sporazuma sa dvije druge zemlje.

Egipat koji smatra taj projekat “egzistencijalnom” prijetnjom pozvao je Savjet bezbjednosti da interveniše pozivajući se na negativan stav Etiopije i njeno insistiranje da jednostrano popuni branu.

“Ne želimo eskalaciju, pregovori su jedino rješenje”, rekao je u Kartumu sudanski ministar za irigaciju Jaser Abas. On smatra da je važno da se postigne dogovor prije početka operacija punjenja rezervoara i rekao da Sudan ima pravo to da zahtijeva.

U subotu je egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi rekao da je njegova zemlja za političko rješenje, i ukazao da je egipatsko pozivanje Savjeta bezbjednosti UN odraz želje da se pitanje riješi diplomatskim putem.

Na zahtjev Egipta pitanje sporne brane stavljeno je u utorak na dnevni red video konferencije ministar spoljnih poslova Arapske lige, rekao je za Frans pres jedan diplomata.

Etiopija smatra da je brana visoka 145 metara neophodna za njen razvoj i elektrifikaciju, a Sudan i Egipat strahuju da će ona ograničiti njihov pristup vodi.

Nil koji teče oko 6.000 kilometara je izvor snabdijevanja vode i struje za desetak zemalja istočne Afrike. Egipat iz te rijeke pokriva 97 odsto svojih potreba za vodom.

TRAGEDIJA

Osmoro djece utopilo se u rijeci u jugozapadnoj Kini kada je jedno dijete palo u vodu a drugi su skočili da ga spasu, prenose danas kineski državni mediji.

Nesreća se dogodila u gradu Čongćinu na jugozapadu Kine, a kako je navedeno djeca su uzrasta osnovne škole.

Državni mediji javljaju da su djeca otišla da se igraju na obali reke juče i da su im tijela nađena jutros. Za sada nijesu dati drugi podaci.

Jaka kiša je bila prognozirana za Čongćing ali nije za sada poznato da li su vremenski uslovi imali ulogu u nesreći.

ZBOG KORONAVIRUSA

Automobilska industrija je među najteže pogođenim pandemijom koronavirusa, jer su mjere ograničenja zaustavile proizvodnju i prodaju automobila.

Pandemija je donijela velike gubitke svima na evropskom tržištu, a uticala je i na prodaju automobila u Turskoj, piše portal biznisinfo.

Međutim, budući da je ta zemlja prijavila svoj prvi slučaj koronavirusa kasnije u poređenju s Evropom, kao i zbog koraka preduzetih za suzbijanje epidemije, prodaja automobila na tom tržištu bila je manje pogođena, prenosi Capital.ba.

Tako je prema podacima Udruženja automobilskih distributera (ODD) prodaja automobila u Turskoj u periodu od januara do maja skočila 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, piše turski Daily Sabah.

Prema podacima Evropske asocijacije za autoindustriju (ACEA), prodaja automobila u zemljama EU, Velike Britanije i Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA) smanjila se 42,8 odsto od januara do maja.

Dok je u istom periodu prošle godine prodato oko 6,94 miliona jedinica, ove godine ta brojka je izbosila oko 3,97 miliona vozila i to nakon tri mjeseca neviđenog pada širom regije, pri čemu na većini tržišta postoji dvocifreni pad.

Hrvatska je predvodila listu gubitnika, zabilježivši najveći pad u navedenom periodu od 55,8 odsto, nakon čega slijedi pad od 54,2 odsto u Španiji i 51,4 odsto u Velikoj Britaniji.

Kontrakcija njemačkog tržišta bila je nešto manje jaka, registracije su pale 35 odsto u prvih pet mjeseci, 50,4 odsto u Italiji, 48,5 odsto u Francuskoj i 35,7 odsto u Belgiji.

S druge strane, prodaja putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila u Turskoj skočila je 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine u periodu od januara do maja i dostigla 183 hiljada jedinica, pokazali su podaci ODD-a.

Dok je prodaja putničkih automobila u periodu od januara do maja porasla 21,7 odsto na godišnjem nivou na 146,53 hiljade jedinica, prodato je i 36,57 hiljada lakih komercijalnih vozila, što je porast od 13,9 odsto u istom periodu.

Potražnja je imala ozbiljan pad u drugoj polovini marta, a tada su i proizvođači automobila počeli postepeno da zatvaraju fabrike i obustavljaju proizvodnju. Obustava proizvodnje trajala je do 13. aprila kada su pojedini pogoni nastavili s radom, a svi su ponovo otvoreni do 11. maja.

Vodeći svjetski proizvođači automobila, uključujući Ford, Hondu, Hyundai, Mercedes, Renault i Toyotu, imaju svoje pogone u Turskoj.

Potražnja za automobilima u Turskoj neprestano raste od početka juna nakon što su tri javna zajmodavca, Ziraat banka, VakıfBank i Halkbank, uvela pakete za zajmove s niskim kamatama za pojedince i preduzeća koji žele da kupe nova i korištena putnička vozila.

UPRKOS PROTIVLJENJU

Uprkos protivljenju gradske vlasti statua komunističkog lidera Vladmira Lenjina osvanula je u njemačkom gradiću, a svemu je prethodila burna raspravana društevnim mrežama ali i u sudnici.

Statuu je ispred svog sjedišta u zapadnom gradu Gelsenkirkenu postavila Marksističko-lenjinistička partija Njemačke, dok je grad pokušao da ih zaustavi u ovom pokušaju.

Na društvenim mrežama je plasirana parola “nema mjesta za Lenjina”, ali je na kraju sud odobrio postavljanje, a otkivanje Lenjinovog kipa je održano juče.

Na društvenim mrežama, ali i u sudnici su održane debate u kojoj su obje strane argumentovale svoje za i protiv razloge.

Ljevičari su objasnili kako se postavljanjem ovog kipa podržava ropstvo, dok su iz marksističke stranke rekli da je Lenjin jedan od prvih boraca za slobodu i demokratiju.

U posljednjih nekoliko dana je srušeno više statuta u Sjedinjenim Američkim Državama zbog povezanosti tih ličnosti sa ropstvom. Sve se ovo dešava u svjetlu višesedmičnih protesta protiv policijske brutalnosti koji su krenuli iz Minesote, grada u kom je ubijem Afroamerikanac Džordž Flojd.

PROTESTI U ATINI

Više stotina ljudi okupilo se u subotu u Atinu povodom Svjetskog dana izbjeglica kako bi upozorile na položaj migranata u Grčkoj.

Demonstranti su upozorili da se više hiljada migranata u Grčkoj nalazi u opasnosti da budu istjerani iz svojih prebivališta zbog politike grčke Vlade.

Oko 1.100 demonstranata prema procjeni policije, a 2.000 po procjeni francuske novinske agencije AFP, hodalo je centrom Atine, noseći transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: “Neka niko od izbjeglica ne bude bez krova nad glavom, progonjen i zatvoren”.

Većina demonstranata bili su simpatizeri antirasističkih organizacija kojima se pridružio poneki izbjeglica iz kampova u blizini Atine, prenijela je Hina.

Izbjeglice kojima je odobren azil mogle su tokom šest mjeseci koristiti stanove koji su im dodijeljeni.

Konzervativna vlada premijera Kirijakosa Micotakisa skratila je taj period na mjesec dana, zbog čega je Visoki komesarijat za izbjeglice UN (UNHCR) izrazio zabrinutost, upozorivši da bi na taj način na hiljade izbjeglica mogle ostati bez krova nad glavom, podsjeća Frans pres.

ZBOG PANDEMIJE

Britansko-američki organizator krstarenja Carnival završio je drugo fiskalno tromjesečje neto gubitkom od 4,4 milijarde USD zbog pandemije koronavirusa, koja ga je prisilila na otpis suvišnih brodova.

Neto gubitak u tromjesečnom periodu zaključno s krajem maja najveći je u istoriji vodećeg organizatora krstarenja u svijetu. U istom periodu prošle godine kompanija je poslovala s neto dobiti od 451 miliona USD, prenosi Capital.ba.

Poslovanje s krstarenjima palo je nakon što je nekoliko brodova, postalo žarište epidemije koronavirusa. Neki su putnici i radnici umrli od posljedica zaraze, a nekima je određen karantin u lukama.

Carnival je zbog pandemije i posljedica bio primoran da smanji ukupne kapacitete. Nakon prodaje šest brodova bili su prisiljeni da otpišu dvije milijarde USD zbog razlike u prodajnoj cijeni i njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Kada se isključi taj otpis, neto gubitak iznosio je 2,4 milijarde USD.

“Što duže traje pauza u poslovanju, to će veći biti uticaj na likvidnost i finansijski položaj kompanije“, rekli su iz Carnivala.

Krstarenja se obično rezervišu šest mjeseci do godinu unaprijed, a od izbijanja epidemije na brodovima u Aziji Carnival i njegovi konkurenti bili su prisiljeni da otkažu, refundiraju ili promijene rezervacije za hiljade karata.

U LONDONU

Tri osobe su ubijene, a troje je teško povrijeđeno u napadu nožem u Ridingu, na zapadu Londona, saopštila je danas tamošnja policija.

Napad se trenutno ne tretira kao terorizam, a motiv još uvijek nije poznat.

Na licu mjesta hapšen je 25-ogodišnji muškarac, a policija navodi da se ne traga za još počinilaca.

“Nema obavještajnih podataka da postoji bilo kakva dalja opasnost za javnost. Napad trenutno ne karakterišemo kao terorizam, a policija istražuje motiv”, rekao je glavni detektiv Ian Hanter.

Britanski mediji ranije su pisali da je policija povezala napad sa terorizmom i da je uhapšeni muškarac Libijac.

Britanski premijer Boris Džonson rekao je da su “njegove misli sa svima onima koji su pogođeni groznim incidentom u Ridingu”.

NAPAD NOŽEVIMA

Tri osobe su ubijene, a dvije teško povređene u sukobu u engleskom gradu Redingu, javlja britanski “Telegraf”. Policija istražuje incident.

“Telegraf” javlja da je policija uhapsila jednu osobu osumnjičenu za napad u kojem su korišćeni noževi u parku u tom gradu.

Skaj Njuz prenosi da su se napadi dogodili na mjestu protesta “Black Lives Matter” u gradu ranije tokom dana.

Na video-snimcima objavljenim na Tviteru vidi se da su tri osobe krvarile na zemlji u parku i da im drugi pomažu.

Policija u tom gradu istražuje, kako navodi, “ozbiljni incident” i poziva ljude da se drže dalje od centra grada.

TUNBERG PORUČILA

Pitanje klimatskih promjena jednako je hitno kao i pitanje pandemije koronavirusa, izjavila je švedska aktivistkinja za borbu protiv klimatskih promjena Greta Tunberg.

To znači da svijet rješavanju problema klimatskih promena treba da pristupi snagom koju taj problem iziskuje, rekla je Tunbergova u intervjuu za BBC, dodajući da ne misli da će bilo kakav “zeleni” plan oporavka od posljedica pandemije biti dovoljan za rješavanje postojeće krize.

Svijet prolazi kroz kritičnu društvenu prekretnicu u pogledu pitanja kao štu su klimatske promjene i rasizam protiv crnaca, rekla je takođe Tunbergova.

“Ljudi počinju da shvataju da ne možemo dalje da okrećemo glavu od tih stvari i da te nepravde guramo pod tepih”, dodala je ona.