240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

  • Predsjednik Milatović na SEECP Samitu u Tirani
    on 15/06/2025 at 08:03

    Na poziv predsjednika Albanije Bajrama Begaja, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava u Tirani.

  • U ruskom napadu na Hersonsku oblast jedna osoba je poginula, a jedna ranjena.
    on 15/06/2025 at 07:58

    U ruskom granatiranju Hersonske oblasti poginula je jedna osoba, dok je druga ranjena, saopštio je danas na svom Telegram kanalu šef Hersonske oblasti Aleksandar Prokudin.

  • U oružanom napadu u Nigeriji ubijeno najmanje 100 ljudi
    on 15/06/2025 at 07:46

    Najmanje 100 ljudi je ubijeno u oružanom sukobuu jednom selu u Nigeriji. Iako još uvijek nije poznato ko stoji iza masakra, ovakvi napadi su česti u sjevernim dijelovima Nigerije, gdje dolazi do sukoba između lokalnih stočara i poljoprivrednika zbog ograničenog pristupa zemljištu i vodi.

  • Marković: Izdaju ne volim i ne zaboravljam
    on 15/06/2025 at 07:41

    Poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković sebe u djetinjstvu opisuje kao buntovnicu koja se družila više sa dječacima. Prelazak iz učionice u kojoj je provela kao učiteljica 30 godina u Skupštinu za nju je bio težak, jer je, kaže, ušuškana dječijom ljubavlju zakoračila u arenu u kojoj je često bila šokirana scenama. Ne voli izdaju, laž i nepravdu.

  • Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31
    on 15/06/2025 at 07:11

    Oficijelni Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31 koje je Hrvatska blokirala zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, saznaje Pobjeda iz diplomatskih krugova. Smirivanju tenzija doprinijele su bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje.

  • Duvanskoj industriji rampa za finansiranje stranaka
    on 15/06/2025 at 07:04

    Sve političke partije postigle su dogovor da se poveća iznos novca koji se izdvaja iz budžeta za njih. Uz novine da se kvalitetnije definišu izvještavanja partija i dostavljanje dokumentacije, uvođenje obaveze da se objavljuje godišnji finansijski izjveštaj i plan rada na sajtu partija, korigovani su i limiti troškova u kampanjama. Tako, za male opštine ne može biti ispod 10.000 eura.

  • Sunčano i toplo, do 35 stepeni
    on 15/06/2025 at 06:44

    U Crnoj Gori danas toplo uz duže sunčane periode. Maksimalna dnevna temperatura do 35 stepeni.

  • Slučaj beranske ciglane: Zašto uvozimo kad imamo naše?
    on 15/06/2025 at 06:35

    Država Crna Gora ne bi smjela da dozvoli da uvozi na godišnjem novou oko dvadeset miliona tona opekarskih proizvoda, a obilje sirovine ima na svojoj teritoriji. To su Portalu RTCG kazali bivši radnici porušene ciglane u Beranama koji izražavaju očekivanje da se pronađe investitor i valorizuju resursi na mjestu gdje je bila nekada njihova fabrika.

  • Deset mrtvih, 200 povrijeđenih u iranskim napadima; spasioci tragaju za oko 20 nestalih
    on 15/06/2025 at 06:20

    Iran je izveo novi raketni udar i napad dronovima na Izrael, a Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su detektovale salvu balističkih projektila. U seriji napada, pogođena je stambena zgrada u Bat Jamu, nadomak Tel Aviva, kao i kuća u sjevernom gradu Tamra. Najmanje deset osoba je poginulo, a desetine su povrijeđene. Potraga za oko 20 nestalih osoba u Bat Jamu je i dalje u toku, piše The Times of Israel. Napadi su uslijedili kao odgovor Teherana na prethodne izraelske vazdušne udare na iransku teritoriju, koji su, prema tvrdnjama iranskih zvaničnika, ciljali vojne i strateške objekte. Izrael je u ranim jutranjim satima 13. juna, pokrenuo masovni, dvostrani napad na Iran, s ciljem da uništi nuklearna postrojenja te zemlje i eliminiše vojno rukovodstvo u Teheranu.

  • Jelena Perović pred Savjetom ASK-a o razlozima za smjenu
    on 15/06/2025 at 05:58

    Iako je Savjet agencije za sprečavanje korupcije (ASK) donio odluku da se bivša direktorica te institucije, Jelena Perović, o razlozima za smjenu izjasni pisanim putem, biće joj, kako je zahtijevala preko svog punomoćnika, omogućeno da to uradi na usmenoj raspravi. To je kazao našem radiju član Savjeta ASK-a Mladen Tomović. Bez obzira na odluku, stručna javnost ukazuje na činjenicu da Perovićevoj ističe mandat 24. jula, kao i da s obzirom na krivične postupke protiv nje ne ispunjava uslove da se ponovo kandiduje za čelnicu agencije.

  • Predsjednik Milatović na SEECP Samitu u Tirani
    on 15/06/2025 at 08:03

    Na poziv predsjednika Albanije Bajrama Begaja, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava u Tirani.

  • Marković: Izdaju ne volim i ne zaboravljam
    on 15/06/2025 at 07:41

    Poslanica Pokreta Evropa sad Branka Marković sebe u djetinjstvu opisuje kao buntovnicu koja se družila više sa dječacima. Prelazak iz učionice u kojoj je provela kao učiteljica 30 godina u Skupštinu za nju je bio težak, jer je, kaže, ušuškana dječijom ljubavlju zakoračila u arenu u kojoj je često bila šokirana scenama. Ne voli izdaju, laž i nepravdu.

  • Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31
    on 15/06/2025 at 07:11

    Oficijelni Zagreb je spreman da uskoro dozvoli zatvaranje poglavlja 31 koje je Hrvatska blokirala zbog narušavanja dobrosusjedskih odnosa, saznaje Pobjeda iz diplomatskih krugova. Smirivanju tenzija doprinijele su bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova dvije zemlje.

  • Duvanskoj industriji rampa za finansiranje stranaka
    on 15/06/2025 at 07:04

    Sve političke partije postigle su dogovor da se poveća iznos novca koji se izdvaja iz budžeta za njih. Uz novine da se kvalitetnije definišu izvještavanja partija i dostavljanje dokumentacije, uvođenje obaveze da se objavljuje godišnji finansijski izjveštaj i plan rada na sajtu partija, korigovani su i limiti troškova u kampanjama. Tako, za male opštine ne može biti ispod 10.000 eura.

  • Ibrahimović: Crna Gora prepoznaje Šengen kao simbol evropskih vrijednosti
    on 14/06/2025 at 17:07

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da Crna Gora nastavlja da sprovodi reforme koje je približavaju punopravnom članstvu u EU, uključujući i usklađivanje sa viznom politikom Unije. U tom kontekstu, istakao je značaj Šengena kao simbola zajedničkih evropskih vrijednosti poput slobode, bezbjednosti, solidarnosti i međusobnog povjerenja među narodima Evrope.

  • Mandić: Do kraja godine očekujemo zatvaranje sedam poglavlja
    on 14/06/2025 at 16:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić i izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, kako je naglašeno na sastanku dva zvaničnika, očekuju da Crna Gora do kraja godine zatvori sedam poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

  • Demokrate Pljevlja: Ponosno stojimo pred građanima
    on 14/06/2025 at 12:39

    Rukovodstvo OO Demokrata Pljevlja saopštilo je da sa ponosom stoje pred građanima Pljevalja ispunjavajući obećano i realizujući krupne, strateške i istorijske poduhvate na polju socijalne politike, infrastrukture, privrede, sporta i kulture.

  • Mandić-Lotrič: Vrlo brzo ćemo biti zajedno u EU
    on 14/06/2025 at 12:05

    Crna Gora i Slovenija su tradicionalno bliske zemlje, jer su gotovo cijeli vijek bile dio jedinstvene države, a uskoro će ponovo biti zajedno kao članice Evropske unije, što posebno raduje. To je poručeno tokom zvanične posjete Sloveniji, sa sastanka predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića sa predsjednikom Državnog savjeta Nj. E. Markom Lotričem.

  • Morsko dobro: Opština Budva blokira postavljanje novih pontona u Luci Budva
    on 14/06/2025 at 10:41

    Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore saopštilo je da Opština Budva blokira postavljanje novih pontona u akvatorijumu Luke Budva onemogućavanjem prolaza kroz rampu i pristupa putu koji vodi ka Starom gradu.

  • "Abazovićeva Vlada imala neuporedivo bolji odnos prema Mojkovcu od aktuelne"
    on 14/06/2025 at 10:31

    U susret predstojećem 4. Kongresu Građanskog pokreta URA koji će se održati 5. jula na Lovćenu sinoć je održan sastanak Opštinskog odbora URA Mojkovac na kojem su jednoglasno podržane sljedeće kandidature: za predsjednika partije Dritan Abazović, a za potpredsjednice Ana Novaković-Đurović i Milena Vuković.

  • Žene u energetici: Liderke promjena u procesu zelene i društvene tranzicije
    on 14/06/2025 at 18:09

    U okviru Simpozijuma energetike EPCG-NTO 2025 održan je panel pod nazivom "Žene u biznisu i energetici", koji je okupio istaknute profesionalke iz sektora energetike, preduzetništva i održivog razvoja. Moderator panela bila je Biljana Braithwaite, direktorica Sustineri Partners, renomirane regionalne konsultantske kompanije za održivi razvoj. Tokom panela, učesnice – uspješne liderke iz različitih oblasti – podijelile su svoja profesionalna iskustva, govorile o izazovima koje su savladavale na putu do liderskih pozicija, ali i o tome kako se ženama može dodatno olakšati pristup donošenju strateških odluka u energetskom sektoru.

  • ICT najotporniji i najdinamičniji sektor
    on 14/06/2025 at 14:17

    U prošloj godini bilježi se pad u ICT sektoru, nakon niza godina rasta, ali je njegovo jačanje ključno zbog izraženog potencijala i značaja za digitalnu transformaciju, ocijenjeno je na prezentaciji u Privrednoj komori (PKCG).

  • Razvoj tržišno konkurentnih djelatnosti i investicije u obnovljive izvore
    on 14/06/2025 at 13:58

    Unutar Rudnika uglja Pljevlja (RUP) postoje različite službe koje imaju potencijal da se izdvoje kao posebne djelatnosti i nastave da posluju na tržištu, saopštio je izvršni direktor te kompanije, Nemanja Laković.

  • Ministarstvo saobraćaja: 80 miliona eura za modernizaciju željeznice
    on 14/06/2025 at 12:27

    Ministarstvo saobraćaja, Željeznička infrastruktura Crne Gore i Održavanje željezničkih voznih sredstava potpisali su ugovore o prosljeđivanju grant sredstava obezbijeđenih kroz finansijsku podršku Evropske investicione banke (EIB), a namijenjenih realizaciji projekta unapređenja željezničke infrastrukture na dionici Bar – Vrbnica, u okviru Orient/Istočno-mediteranskog koridora (R4 interkonekcija Crna Gora – Srbija). Ugovori su potpisani u skladu sa odlukom Vlade Crne Gore.

  • Kompaniji CAAP rok od pet dana da dopuni dokumentaciju
    on 14/06/2025 at 09:01

    Tenderska komsija za dodjelu koncesije za aerodrome daće rok luksemburško-američkoj kompaniji od pet radnih dana da dopuni dokumentaciju, odlučeno je u petak na sjednici, nezvanično saznaje Pobjeda.

  • Odbor naredne sedmice o rastu BDP-a
    on 14/06/2025 at 07:15

    Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, održaće 20. juna konsultativno saslušanje na temu Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i uticaj na finansijsku održivost.

  • Reformisati javnu upravu, razvijati realnu ekonomiju
    on 14/06/2025 at 06:35

    Mišljenje Evropske komisije o programu ekonomskih reformi do 2027. u kojem se izražava sumnja u projektovani ekonomski rast i poziva na smanjenje javne potrošnje za ekonomske analitičare je, kažu, očekivano.

  • Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome
    on 13/06/2025 at 21:50

    Ministarka saobraćaja Maja Vukićević tvrdi da od momenta kada je došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore.

  • Cilj da Crna Gora postane energetski čvor regiona
    on 13/06/2025 at 20:48

    Prelazak na obnovljive izvore energije potreba je Crne Gore, ne samo zbog evropskih obaveza već i energetske sigurnosti, poručeno je sa četvrtog simpozijuma Elektroprivrede u Budvi. Zato je cilj Vlade, kaže resorni ministar, da Crna Gora postane energetski čvor regiona i pouzdan partner. Na tom putu ključnu ulogu imaće Elektroprivreda koja će i u budućnosti kao i do sada biti nosilac energetske tranzicije,poručuju iz Odbrora direktora te kompanije.

  • Vuković: Koncesija nije dobro rješenje; Radulović: Tender poništiti ili slijede blokade ka aerodromima 
    on 13/06/2025 at 19:01

    Iz NVO sektora i sindikata smatraju da aerodrome nikako ne treba davati u koncesiju, a s obzirom na probleme koji su su se javili sa Tenderskom komisijom sumnjaju u čitav proces. Damjan Radulović iz Sindikata ACG najavio je i blokadu saobraćajnica koje vode ka aerodromima u Tivtu i Podgorici, ukoliko Tenderska komisija da predlog koncesionara Vladi. Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da nakon više od decenije neulaganja u ovaj resurs jedino rješenje je izbor dobrog koncesionara, ali je, kaže, ključno da država napravi dobar koncesioni ugovor kojim će zaštititi i sebe i zaposlene. Stručnjak iz Beograda ističe da u Crnoj Gori ne treba razmišljati o profitabilnoj komponenti aerodroma, već o njima kao o bitnom servisu crnogorske privrede.