MERKEL PORUČILA

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je juče na sastanku svoga konzervativnog bloka u Bundestagu da Njemačka mora pomoći svojim susjedima u oživljavanju ekonomija.

Kako piše Rojters, pozivajući se na iskaze nekoliko učesnika sastanka, Merkel je kazala da je Njemačkoj, kao izvoznoj zemlji, ključno da i njeni partneri napreduju.

Rojters navodi kako se od velikih evropskih zemalja Njemačka najuspješnije nosi sa suzbijanjem širenja koronavirusa, dijelom zahvaljujući masovnim testiranjima koja su dovela do djelimičnog ponovnog otvaranja ekonomije.

Pritom, Merkel smatra da nikome nije u interesu da samo Njemačka bude snažna nakon krize, prenose učesnici sastanka njene riječi.

Njemačka kancelarka se složila sa čelnikom konzervativnog parlamentarnog bloka CDU/CSU Ralfom Brinkhausom da će Njemačka morati transferisati znatno više finansijskih sredstava prema Briselu, a u odlučivanje o toj pomoći će biti uključen i Bundestag.

Brinkhaus je ranije rekao da Njemačka želi pomoći svojim partnerima iz EU, no da mora znati za šta će milijarde biti iskorištene. Pritom, očekuje se da će Evropska komisija sljedeće sedmice predstaviti revidirani predlog budžeta.

Stručnjak za budžet CDU-a Eckhardt Rehberg na sastanku je upozorio da će se u Njemačkoj vjerovatno tek 2023. nivo prihoda od poreza vratiti na prošlogodišnji nivo, dok će prihodi ove godine biti niži za 6,5 odsto.

POVRATAK PODJELA

Usljed sve većeg političkog pritiska Pekinga frustriranog prošlogodišnjim masovnim demonstracijama, vlasti u Hong Kongu najavljuju oštrije reforme zakonodavstva i obrazovnog sistema, što je natjeralo prodemokratske aktiviste da s prvim popuštanjima mjera ograničenja, nezadovoljstvo iskažu uličnim protestima najavljujući veća okupljanja u narednim mjesecima, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) izvještaje svjetskih medija.

Iako Peking pokušava da iskoristi pažnju svijeta usmjerenu na borbu protiv pandemije kako bi pojačao kontrolu nad Hong Kongom, čini se da su novi protesti neizbežni, ukazuje Volstrit žurnal, ističući da bi razlozi za pokretanje mogli biti zakon o državnoj himni i zakon o državnoj sigurnosti na kojem Peking odavno insistira.

Kineska kancelarija za Hong Kong i Makao nazvala je prošle nedjelje protestni pokret “političkim virusom u Hong Kongu”, upozorivši da Peking neće mirno posmatrati “bezumne snage”.

Potom je, ističe list, 8. maja u zgradi Zakonodavnog savjeta došlo do fizičkog obračuna prodemokratskih i propekinških poslanika oko toga ko će predvoditi Zakonodavni odbor koji treba da razmotri predlog kojim bi se kriminalizovalo nepoštovanje kineske himne, poslije čega su iz zgrade izbačeni prodemokratski poslanici.

Strah da su stanovnici Hong Konga pod većom pravnom opasnošću povećala su prošlomjesečna hapšenja nekoliko desetina aktivista, među kojima je i vođa hongkonškog demokratskog pokreta.

Peking nastavlja da krivi stanovnike Hong Konga za političku nestabilnost i ekonomsku štetu ali, zaključuje Volstrit žurnal, kineski nepromišljeni napad na slobodu i pravnu autonomiju garantuje da će se otpor nastaviti.

Zakon o himni, kako navodi AP, prvi put je predložen u januaru prošle godine pošto je 2015. na nekoliko međunarodnih fudbalskih utakmica visokog ranga publika u Hong Kongu negodovala na izvođenje kineske himne.

Hong Kong se priprema za proteste tokom sljedećih nekoliko mjeseci, navodi Rojters. Aktivisti su pozvali dva miliona ljudi da se okupe na maršu 1. jula kojim se obilježava godišnjica prelaska grada s britanske na kinesku vlast 1997. godine.

JEDAN OSUMNJIČENI

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je danas da ima “dokaze” o “skandaloznim” pokušajima ruskog hakovanja usmjerenog na njenu kancelariju.

“Mogu iskreno da kažem da mi je zlo od toga. Svaki dan pokušavam da imam bolje odnose sa Rusijom a sa druge strane ima tako opipljivih dokaza da su ruske snage iza toga”, rekla je kancelarka u obraćanju poslanicima Bundestaga.

Ona je govorila o sajber napadu koji je 2015. godine imao za metu istovremeno donji dom njemačkog parlamenta i njene kancelarije. Bundestag je 2015. bio žrtva sajber napada koji je pripisan ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU.

Prema njemačkim medijima hakeri su paralelno sa tim sajber napadom na Bundestag došli do ličnih podataka na servisu poruka kancelarije njemačke kancelarke.

Merkel je rekla da su istražitelji identifikovali jednog osumnjičenog u tom slučaju.

“I dalje ostavljamo sebi pravo da preduzmemo mjere, uključujući i protiv Rusije”, rekla je kancelarka i nazvala to “skandaloznim” činom.

Radi se o “cijeloj strategiji” koju Rusija primenjuje, uključujući iskrivljavanje činjenica, nastavila je Merkel.

Ona je dodala da u tom kontekstu naravno da nije lako da se nastave pokušaji izgradnje boljih odnosa sa Moskvom.

Merkel je takođe pomenula ubistvo jednog Gruzijca čečenskog porijekla 2019. u Berlinu, u koje su umiješane ruske službe.

Taj slučaj je pokrenuo diplomatsku krizu između Njemačke i Rusije, dva člana ruske ambasade kojima je njemačka vlada zamjerila da ne sarađuju u istrazi i morali su da napuste njemačku teritoriju 4. decembra 2019.

Osumnjičeni ubica priveden je odmah poslije ubistva, ali, kako je dodala kancelarka, oni i dalje pokušavaju da pronađu njegove moguće saučesnike.

BLOOMBERG

Katar, glavni isporučilac tečnog prirodnog gasa u svijetu, može pokrenuti veliki gasni rat zbog sniženja cijene sirovina, usljed pada potražnje zbog koronavirusa i rasta svjetskih zaliha nakon tople zime, piše Bloomberg.

Bloomberg navodi da se Doha, nakon što je koronavirus pogodio kupce gasa iz Azije, a zatim i iz Evrope, našla pred teškim izborom – da smanji proizvodnju ili cijenu sirovina radi održavanja potražnje, prenosi SEEbiz.

“Smanjenje proizvodnje će udariti na prihode Katara. Osim toga, to će dati mogućnost Australiji da oduzme Dohi njen nacionalni ponos – status glavnog svjetskog isporučioca tečnog gasa”, navodi Bloomberg.

Ukoliko Katar donese odluku da smanji cijenu sirovina radi povećanja potražnje i pokrene rat cijenama, to može dovesti do toga da proizvodnja gasa bude neprofitabilna, čak i za svjetske proizvođače s niskim troškovima proizvodnje.

U doglednoj budućnosti cijena gasa može postati i negativna, kako je to već bilo s naftom u aprilu.

“Katar očekuje siguran poraz, bez obzira na strategiju koju izaberu vlasti zemlje”, navodi agencija.

Nakon povećanja potražnje za gasom u Aziji, kompanija Qatar Petroleum više neće slati tečni gas u Evropu, s tim da taj proces može trajati više mjeseci.

Velika ponuda na svjetskom tržištu tečnog prirodnog gasa može ostati na snazi do 2025. godine, smatraju u Međunarodnom gasnom savezu.

Države-proizvođači gasa u budućnosti bi mogle da formiraju kartel sličan naftnoj organizaciji OPEC, kako bi se reguliralo tržište, navodi Bloomberg.

ZAHTJEV VIŠE OD 300 POSLANIKA

Više od 300 poslanika iz cijelog svijeta pozvalo je danas Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku (SB) da otpišu dug najsiromašnijim zemljama.

Otpisivanje duga poslanici posmatraju kao odgovor na pandemiju KOVID-19. Takođe, oni su pozvali MMF i SB da povećaju sredstva za sprečavanje globalnog ekonomskog kraha.

Inicijativa, koju predvode bivši američki predsjednički kandidat i senator Berni Sanders, i demokratski poslanik iz Minesote u Predstavničkom domu Ilham Omar, dolazi zbog sve veće zabrinutosti da će pandemija razoriti zemlje u razvoju i ekonomije u usponu.

U svijetu je korona virusom zaraženo više od 4,2 miliona ljudi, a umrlo je 287.349, prema podacima Rojtersa.

Mjere ograničenja širom svijeta koje imaju za cilj suzbijanje pandemije uzimaju ogroman danak globalnoj ekonomiji, posebno siromašnim zemljama sa slabim zdravstvenim sistemom, visokim nivoom duga i oskudnim resursima za upravljanje duplom krizom – zdravstvenom i ekonomskom.

Direktorka MMF-a Kristalina Georgieva je saopštila juče da će Fond “vrlo vjerovatno” revidirati naniže svoju prognozu o padu globalnog BDP-a od 3,0 odsto u 2020. godini.

Takođe je navela da će zemljama u razvoju biti potrebno više od 2,5 biliona dolara finansiranja da bi “prebrodile oluju”.

Sanders kaže da je siromašnim zemljama potreban svaki cent za brigu o svom narodu, umjesto da servisiraju “neodržive dugove” koje imaju prema velikim međunarodnim finansijskim institucijama.

Otpisivanje duga najsiromašnijim zemljama je “najmanje što bi Svjetska banka, MMF i druge međunarodne finansijske institucije trebalo da učine kako bi spriječile nezamislivo povećanje siromaštva, gladi i bolesti koje prijeti stotinama miliona ljudi”, ističe on.

Poslanici iz više od 20 zemalja sa svih šest kontinenata naveli su u pismu međunarodnim kreditorima da obaveze servisiranju duga najsiromašnijih zemalja treba smjesta da budu ukinute, a ne odložene, kako su se dogovorili lideri Grupa 20 najrazvijenijih država svijeta u aprilu.

Ako se to ne učini, te zemlje neće moći da daju prioritet potrošnji koja je potrebna za borbu protiv virusa, što bi zauzvrat moglo da dovede do kontinuiranog poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja i finansijskih tržištima, napisali su oni.

Takođe su pozvali Georgievu i predsjednika Svjetske banke Dejvida Malpasa da podrže povećanje iznosa Specijalnih prava vučenja, valute MMF-a, za više biliona dolara, čemu se trenutno protive SAD, najveći finansijer MMF-a.

Svjetska banka je saopštila da će tražiti načine za povećanje podrške najsiromašnijim zemljama, ali je upozorila da ukidanje plaćanja duga može naštetiti kreditnom rejtingu te institucije i potkopati njenu sposobnost da obezbijedi jeftino finansiranje svojih članica, prenosi Rojters.

NAPAD U AVGANISTANU

U napadu na bolnicu u sjevernom dijelu Kabula, u kojoj “Ljekari bez granica” vode porodilište, u utorak je poginulo 12 majki i medicinskih sestara i dvije bebe, saopštili su avganistanski zvaničnici.

Povrijeđeno je još najmanje 15 osoba, među kojima ima i djece.

Napad na bolnicu u glavnom gradu Avganistana izvele su naoružane osobe, a talibani su negirali da stoje iza napada, za koji niko još nije preuzeo odgovornost.

Prema zvaničnicima, tri osobe u policijskoj uniformi upale su u bolnicu i počele da pucaju i bacaju bombe, prenose agencije.

“Bezbjednosne snage evakulisale su više desetina ljudi iz bolnice, a među njima je bilo žena i djece”, izjavio je portparol ministra unutrašnjih poslova.

Napadnuta bolnica, koja ima 100 kreveta, nalazi se u jednom od najsiromašnijih djelova Kabula.

MEKSIKO

Najmanje 23 osobe su umrle u Meksiku poslije konzumiranja žestokog pića u koje je bio umiješan metil alkohol, saopštile je danas lokalne vlasti.

Trovanje alkoholom se dogodilo tokom vikenda u državi Puebla, za vrijeme sahrane.

Pacijenti sa simptomima trovanja juče su primljeni u bolnicu. Žalili su se na glavobolju, mučninu i povraćanje.

Gradske vlasti su demantovale glasine da su pacijenti preminuli od posljedica epidemije korona virusa.

Na sahrani je bilo oko 80 ljudi.

SANKT PETERBURG

Pet osoba je poginulo u požaru koji je jutros izbio u jednoj bolnici u Sankt Peterburgu, prenosi agencija Frans pres pozivajući se na izvore u ruskom ministarstvu za vanredne situacije.

“U požaru je poginulo petoro i 150 osoba je evakuisano”, navodi se iz istih izvora.

Bolnica u kojoj je izbio požar jedna je od ustanova opremljenih za prihvat oboljelih od Kovid-19 u Rusiji.

ZBOG PANDEMIJE

Broj žrtava side bi mogao da se udvostruči u subsaharskoj Africi ukoliko oboljelima bude onemogućen pristup ljekovima zbog pandemije korona virusa, upozile su danas UN.

Šestomjesečni prekid u pristupu antiretroviralnim ljekovima mogao bi da prouzrokuje više od pola miliona dodatnih žrtava u regionu tokom ove i naredne godine, pored 470.000 žrtava side koliko ih je bilo 2018. godine, navode Svjetska zdravstvena organizacija i UN program za borbu protiv side (UNAIDS).

Podsjeća se da takva situacija nije bila od 2008. godine kada je 950.000 osoba umrlo od side u tom regionu.

Prema podacima iz 2018. godine, 25,7 miliona ljudi je živjelo sa virusom HIV u subsaharskoj Africi, od kojih je njih 16,4 miliona imalo pristup antireroviralnim ljekovima.

Prekid kampanje za prevenciju, pristupa nezi i ljekovima moglo bi da uništi napredak koji je postignut u sprječavanju širenja virusa HIV sa majke na dijete, pošto je broj zaražene dijece od 2010. do 2018. opao za 43 odsto, odnosno sa 250.000 na 140.000 djece.

Zaraženost djece bi mogla da se poveća za 37 odsto u Mozambiku, za 78 odsto u Malaviju i Zimbabveu, a za 104 odsto u Ugandi.

“Postoji rizik da pobjede postignute u borbi protiv side budu žrtvovane tokom borbe protiv korona virusa”, upozorava UNAIDS.

U FEJSBUK PORUCI

Malteški ambasador u Finskoj poredio je u Fejsbuk poruci njemačku kancelarku Angelu Merkel sa Adolfom Hitlerom, i zatim je podnio ostavku, javlja dnevnik “Tajms of Malta”.

“Prije 75 godina zaustavii smo Hitlera. Ko će zaustaviti Angelu Merkel. Ona je ostvarila Hitlerov san da kontroliše Evropu”, napisao je ambasador Majkl Zamit Tabona preko Tvitera, u objavi koja je kasnije povučena.

Prema listu “Tajms of Malta”, ministarstvo spoljnih poslova tražilo je od njega da odmah povuče tu poruku i diplomata, na tom mjestu od 2014. godine, je podnio ostavku.