UZ POŠTOVANJE MJERA

Postrojeni po sanitarnim pravilima utvrđenim zbog pandemije, članovi grčkih sindikata su danas pred Skupštinom Grčke priredili jedinstven, prvomajski skup s kojeg su u svijet poslate upečatljive fotografije.

Uz međusobni razmak od po dva metra, stotine sindikalaca su se na poziv koordinacionog sindikalnog centra ljevice “Sveradnički borbeni pokret” (PAME) rasporedile pred Spomenikom Neznanom vojniku pred Skupštinom i na čitavom atinskom trgu Sintagma.

Sindikalne parole za bolji položalj zaposlenih skandirali su držeći transparente i crvene zastave komunističke ljevice, s bijelim i crvenim maramama preko lica na kojima je nad simbolom PAME pisalo: “I POKRIVENA USTA IMAJU GLAS”.

Aktivisti su prošle noći i rano jutros na Trgu Sintagma i bulevarima do njega iscrtali oznake da bi učesnicima olakšali održavanje bezbjedne dvometarske razdaljine prilikom dolaska i tokom samog skupa.

Pridržavanjem opštih sanitarnih mjera sindikalci su uspjeli da organizuju uredan masovni skup uz poštovanje propisa, a bez potrebe da ga, po zahtjevima Vlade, odlože za nedjelju dana, pošto mjere izolacije budu popustile.

Sličan skup je održan i u centru Soluna, a prvomajskih povorki je bilo i drugdje u Grčkoj.

Predsjednik Komunističke partije Grčke, zastupljene u Skupštini Grčke, Dimitris Kucumbas rekao je u govoru na Sintagmi da “glavno pitanje za poslije pandemije jeste dilema sociajalizam ili varvarstvo, a naš odgovor je: Sociajalizam”.

“Potrebno je novo, pošteno društvo kojim zaista vladaju radnička klasa i narod”, rekao je Kucumbas.

AUSTRALIJA

Policajci u Australiji ubili su muškarca koji je nožem napao nekoliko ljudi u šopnig molu.

Muškarac je nožem ranio nekoliko prolaznika na parkiralištu tržnog centra u primorskom gradu Saut Hedlend na sjeverozapadu zemlje, prenosi AP navode lokalnih medija.

Policajac je ispalio hitac u napadača, a povrijeđeni prolaznici prevezeni su u bolnicu.

Muškarac je preminuo, a policija istražuje okolnosti i motive napada.

BOLIVIJA

Mnogi građani Bolivije lupali su sinoć šerpe i bacali petarde sa prozora i balkona tražeći održavanje predsjedničkih izbora u roku od 90 dana.

Protest je bio posebno glasan u glavnom gradu La Pazu, a održan je usred vanredne situacije proglašene 22. marta zbog epidemije korona virusa.

Predsjednički izbori u Boliviji zakazani za 3. maj odloženi su zbog epidemije. Parlament je u srijedu usvojio zakon prema kojem bi izbori trebalo da budu održani u roku od 90 dana, ali zakon treba da potpiše privremena predsjednica Žanin Anjes.

Pristalice bivšeg predsjednika Bolivije Eva Moralesa sumnjaju da Žanin Anjes odugovlači sa potpisivanjem zakona da bi odložila izbore za narednu godinu iako je izborna komisija predložila da glasanje bude održano između 28. juna i 27. septembra.

Morales je 10. novembra 2019. godine bio primoran na ostavku pod pritiskom vojske i protesta opozicije koja se bunila na rezultate predsjedničkih izbora na kojima on tvrdi da je pobijedio, iako prema Ustavu nije imao pravo na novi mandat.

Od njegove ostavke zemlju vodi senatorka desnice Žanin Anjes koja se proglasila za privremenu predsjednicu Bolivije.

NOVI NAPAD

Izraelski avioni ispalili su nekoliko raketa sa okupirane Golanske visoravni na ciljeve u južnoj Siriji, javili su sirijski državni mediji.

U izvještaju se navodi da je posljednji u nizu napada koji je Izrael izveo ovog mjeseca na ciljeve u Siriji, izazvao samo materijalnu štetu, prenosi Rojters.

Zapadne obavještajne službe izraelska bombardovanja ciljeva u Siriji opisuju kao napade na uporišta militanata koje podržava Iran.

Nakon što je Sirija prošle nedjelje saopštila da je odbila izraelske napada u blizini Damaska, izraelski ministar odbrane Naftali Benet je rekao da će njegova zemlja pojačati kampnju protiv Irana u Siriji, čime je indirektno potvrdio da Izrael stoji iza napada, navodi Rojters.

OPTUŽIO KINU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je kako vjeruje da je kinesko postupanje s koronavirusom dokaz da će Peking “učiniti sve što može” da on ne bude reizabran u novembru.

U intervjuu Rojtersu iz Ovalne sobe, Tramp je žestoko napao Kinu i rekao da gleda različite mogućnosti u smislu posljedica za Peking zbog virusa.

“Mogu mnogo učiniti”, rekao je Tramp ne precizirajući šta.

Tramp krivi Kinu za globalnu pandemiju od koje je najmanje 60.000 ljudi umrlo u SAD, a američku ekonomiju bacila u duboku recesiju, dovodeći tako u opasnost i njegov reizbor.

Tramp koga u javnosti često optužuju da nije dovoljno brzo djelovao da pripremi SAD za širenje virusa, rekao je da vjeruje da je Kina trebala mnogo ranije da informiše svijet o koronavirusu.

Na pitanje razmišlja li o carinskim ograničenjima ili sličnim mjerama kada je riječ o Kini, Tramp je rekao da “može mnogo toga da preduzme”.

“Kina će učiniti sve što mogu kako bi ja izgubio trku za novi predsjednički mandat”, rekao je Tramp.

On je rekao i da vjeruje da Peking želi da njegov protivkandidat iz redova Demokratske stranke Džo Bajden pobijedi kako bi ublažili pritisak koji je Tramp usmjerio na Kinu zbog trgovine i drugih pitanja.

PROGLAŠENI TERORISTIMA

Njemačka vlada saopštila je danas da na svom tlu zabranjuje sve aktivnosti libanskog šiitskog pokreta Hezbolah, a to su ranije od Njemačke zatražili SAD i Izrael.

Do sada su bile zabranjene samo aktivnosti vojnog krila Hezbolaha, koje zemlje Evropske unije smatraju terorističkim pokretom. Međutim, ostao je aktivan politički ogranak Hezbolaha koji redovno organizuje proteste i anti-izraelske akcije.

Njemački ministar unutranjih poslova Horst Zehofer od danas zabranjuje sve “aktivnosti šiitske terorističke organizacije Hezbolah u Njemačkoj”, naveo je na Tviteru portparol ministra Stiv Alter.

Prema njegovim riječima, od jutros je pokrenuto nekoliko policijskih operacija u različitim područjima Njemačke.

Njemački mediji prenijeli su da se operacije sprovode u tri džamije, u Berlinu, Bremenu i Minsteru, kao i u jednom centru za libanske emigrante u Dortmundu.

Hezbolah osnovan 1982. godine tokom libanskog građanskog rata, bori se protiv Izraela i jedan je od ključnih aktera u Libanu. Blizak je i sa Sirijom.

Procjenjuje se da u Njemačkoj ima oko 1.000 članova Hezbolaha, a oni prikupljaju novac, regrutuju simpatizere i organizuju proteste na kojima pozivaju na uništenje Izraela.

Bivši američki ambasador u Njemačkoj, a sada savjetnik predsjednika Donalda Trampa, Ričard Grenel pozvao je u septembru Berlin da zabrani političke aktivnosti Hezbolaha.

“To bi spriječilo Hezbolah da okuplja simpatizere i prikuplja novac, dok bi Njemačka u svijet poslala jaku poruku da ne toleriše nasilje, antisemitsku mržnju i teror u Evropi”, rekao je tada Grenel.

IZMEĐU GRČKE I ITALIJE

Vojni helikopter koji je učestvovao u NATO operaciji u Sredozemlju srušio se u moru između Italije i Grčke, saopštila je danas kanadska vojska sa čijeg nosača je letjelica poletjela.

Vojni helikopter koji je učestvovao u NATO operaciji u Sredozemlju srušio se u moru između Italije i Grčke, saopštila je danas kanadska vojska sa čijeg nosača je letjelica poletjela.

Grčka ERT televizija objavila je da su ostaci helikoptera i jedno tijelo locirani u srijedu uveče, dok se još pet osoba vode kao nestali.

Helikopter Ciklon nalazio se na nosaču Halifaks i korišćen je u vježbi NATO nedaleko od obala Grčke.

“U toku su potraga i spasavanje”, kratko je saopštila kanadska vojska, prenosi Rojters.

Helikopteri tog tipa uglavnom se koriste za lov na podmornice, nadzor, traganje i spašavanje.

“Djelovi helikoptera pronađeni u zoni na moru pod kontrolom Italije, a Grčka je poslala helikopter svoje ratne mornarice u operaciji spasavanja”, rekli su grčki izvori.

Grčka državna televizija ERT prenijela je sinoć da je nestao helikopter u kojem se pretpostavlja da su bile tri osobe.

Drugi detalji nijesu saopšteni.

UZ MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Ministar turizma Grčke, Hari Teoharis, poručuje da ta zemlja želi da ovog ljeta, kao i uvijek, dočeka goste, ali će i dalje preduzimati mjere predostrožnosti i pokazivati liderstvo u upravljanju pandemijom korona virusa, namećući pravila tako da se svi mogu osjećati bezbjedno.

U intervjuu za Bi-Bi-Si radio, on je rekao da je veoma važno, u trenutku dok se razmišlja o ponovnom pokretanju motora ekonomije, kako omogućiti putovanja i kako to odgovorno uraditi, prenijela je ANA.

Na pitanje da li će mjere uključivati zahtev da turista ima negativan test na koronavirus prije nego što otputuje, grčki ministar je potvrdio da je to jedna od ideja o kojima su razgovarali grčki epidemiolozi, iako još ništa nije odlučeno, i da je najvjerovatnije da će biti određenih zahtjeva prije nego što se krene na putovanje.

Teoharis ističe da je jasno da Grčka želi da ljudi posjete tu zemlju tokom ljeta.

“Da, mi želimo da ljudi dođu u Grčku. Naravno da ćemo preduzeti mjere predostrožnosti u pogledu zahtjeva prije putovanja, ali i u pogledu načina na koji putujemo, načina na koji ostajemo, na plažama itd.”, naglašava grčki ministar turizma i dodaje da će se primijenjivati pravila društvenog distanciranja.

Dodaje da su dočekivali turiste više od 50 godina i da žele da nastave da pokazuju gostoprimstvo po kome su, kako kaže, veoma poznati.

POMPEO

Sjedinjene Američke Države će nastaviti da vrše pritisak da se Sjeverna Koreja denuklearizuje, bez obzira ko je na čelu komunističkog režima u Pjongjangu, kazao je američki državni sekretar Majk Pompeo.

On je na konferenciji za novinare rekao da nema šta da kaže o nagađanjima o bolesti sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, prenosi Tanjug.

“Naš cilj je da sprovedemo sporazum koji su u Singapuru postigli predsjednici Kim i Tramp – potvrđenu denuklearizaciju Sjeverne Koreje”, kazao je Pompeo.

On je rekao da se nada da će se u daljim pregovorima postići rješenje.

“Koje je dobro i za američki i za sjevernokorejski narod, i za cio svijet”, kazao je Pompeo.

IZVJEŠTAJ SAVJETA EVROPE

Stanje slobode medija u Evropi je duboko nezadovoljavajuće i politički pokušaji “zarobljavanja” medija i neuspjesi mnogih državnih organa da održavaju vjerodostojan okvir zaštite slobode medija postali su sistemski, upozoravaju iz Savjeta Evrope.

U danas objavljenom Godišnjem izvještaju partnerskih organizacija Platforme Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednost novinara za 2020. ocjenjuje se da je u 2019. Evropa bila “intenzivno i često opasno bojno polje za slobodu štampe i slobodu izražavanja”.

Platforma Savjeta Evrope za unapređenje zaštite novinarstva i bezbjednosti novinara zabilježila je u 2019. godini 142 ozbiljne prijetnje slobodi medija uključujući 33 fizička napada na novinare, 17 novih slučajeva pritvaranja i zatvaranja, 43 slučaja uznemiravanja i zastrašivanja i dva slučaja ubistva.

Zabilježeni slučajevi ukazuju na rastući obrazac zastrašivanja kako bi se ućutkali novinari koji traže hitnu akciju članica Savjeta Evrope na poštovanju suštinske uloge slobodne štampe u demokratskim društvima, ocjenjuje se u izvještaju “Ruke dalje od slobode štampe: Napadi na medije u Evropi ne smiju postati nova normalnost”.

Kako se ističe, izvještaj predstavlja glasan poziv članicama Savjeta Evrope da brzo i odlučno reaguju kako bi se zaustavili napadi na slobodu štampe i kako bi novinari i medijski poslenici mogli da izvještavaju bez straha.

Navodi se i da je politička kontrola informacija sve oštrija i naprednija, a realizuje se kroz državno ili vlasništvo oligarha u medijima, nadzor i ciljane sajber napade, zatvaranje medija i portala koji kritički pišu i sudskim i administrativnim uznemiravanjem novinara i drugih medijskih aktera.

U izvještaju se navodi i da je Platforma proširila svoju bazu podataka tako da sadrži podatke za pet godina.

Zahvaljujući tome, vidi se da se novinari sve više suočavaju sa prijetnjama ne samo po fizičku bezbjednost, nego mnogi od njih trpe napade ili zloupotrebe od državnih zvaničnika, policije ili demonstranata koji prolaze nekažnjeno.

Pored toga, podaci pokazuju pritisak na digitalnu bezbjednost i da je novinarima sve teže da zaštite svoju komunikaciju sa uzbunjivačima i drugim povjerljivim izvorima.

Od 2015. je cilj partnera Platforme, kako se navodi, saradnja sa Savjetom Evrope na promociji dijaloga sa svakom članicom kako bi se osigurali pravni ljekovi za ozbiljna kršenja zakona i obezbijedila efikasna zaštita za pojedince.

“Dijalog može da vodi reformama zakona i regulatornih režima, unapređenju zaštite i nadzornih mehanizama, kao i efikasnijim istragama i gonjenju zločina protiv novinara”, navodi se u izvještaju.

Dalje se navodi da je u 2019. razriješeno 38 slučajeva, uključujuči devet iz 2019, ali su mnogi ostali bez odgovora ili nije bilo efikasne akcije države u kojoj se slučaj napada dogodio.

Partneri Platforme traže da svih 47 članica Savjeta Evrope sarađuju u punoj mjeri u njenom radu tako što će odmah odgovoriti na svako obavještenje o napadu na medije i preispitati domaća zakonodavstva i prakse kako bi okončali nekažnjivost i stvorili zaista povoljno okruženje za razvoj slobodnih, nezavisnih medija.