NA SJEVERU RUSIJE

U regionima Sibirskog federalnog okruga gori 25,3 hiljade hektara šume. U gašenju učestvuje 1.092 ljudi i 193 jedinice tehnike, saopštio je zamjenik načelnika Odjeljenja za šumarstvo u Sibirskom okrugu Jurij Ivanko.

“Prema jutrošnjim podacima aktivno je 46 požara koji su zahvatili teritoriju od 25,3 hiljada hektara. Lokalizovano je 20 požara, dok je do sada ugašeno 55 na površini od 1,9 hiljada hektara”, rekao je Ivanko.

Ovlašćeni predstavnik predsjednika Rusije u Sibiru Sergej Menjajlo istakao da je situacija sa požarima u tom regionu teška i da se pogoršava.

“U odnosu na prošlu godinu, broj požara veći je četiri i po puta, dok je površina zahvaćena vatrom veća devet puta. Period šumskih požara počeo je sedmicu-dvije ranije od uobičajenog”, rekao je on.

Menjajlo je podsjetio da su šumski požari prošle godine u nepristupačnim sibirskim regionima izazvali veliko zagađenje vazduha u pet regiona. On je apelovao na vlasti da maksimalno strogo pristupe organizaciji protivpožarne akcije, posebno za vrijeme vikenda i neradnih dana.

GRANICE ZATVORENE DO DALJNJEG

Ministri turizma Evropske unije nemaju vremenski plan za oživljavanje putovanja nakon pandemije korona-virusa, pa ako odmora i bude – vjerovatno će biti u lokalnim okvirima, piše danas Dojče vele (Deutsche Welle – DW).

Kada i kako će granice ponovo biti otvorene za putnički saobraćaj, trenutno niko ne može sa sigurnošću da kaže, smatra parlamentarni državni sekretar Tomas Barajs, koji je u njemačkom Mnistarstvu privrede zadužen za turizam.

“Malo je vjerovatno da će nemački turisti na ljeto putovati u Španiju ili Grčku. Izglednije je da će Njemci ove godine ostati u svojoj zemlji ili u svom regionu. I tu ima lijepih destinacija”, rekao je Barajs.

Ekonomska situacija u turističkoj industrijđene kompanije koje organizuju krstarenja, kojima bi obim posla mogao da oslabi i do 90 odsto, procjenjuje Evropska komisija u Briselu.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, nakon video-konferencije sa koleginicama i kolegama, najavio je da će se veoma oprezno pristupiti otvaranju granica unutar EU, kao i njenih spoljnih granica. “Svi smo složni da prije svega moramo da spriječimo nove talase infekcija”. Konkretne vremenske planove nije naveo.

U Evropskoj uniji 10 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) ostvaruje turistička industrija. U pojedinim zemljama, poput Grkče ili Malte, udio te industrsije u BDP-u iznosi 20 do 25 procenata.

Prema podacima Evropske komisije, Španija od turizma godišnje zaradi oko 145 milijardi eura, njemački hoteli i turističke agencije oko 240 milijardi eura. Na “izvornom tržištu” Njemačke, odakle dolazi veliki broj turista, šteta je čak i veća nego na klasičnim “ciljnim tržištima”, poput Španije ili Italije.

Gari Kapeli, ministar turizma Hrvatske, zemlje koja trenutno predsjedava EU, izrazio je očekivanje da će sjeverni Evropljani tokom ljetnje sezone i pored pandemije putovati na jug, što bi bila neka vrsta evropske solidarnosti. “Potreban nam je zajednički plan za obnovu turizma”, kazao je Kapeli. On je dodao i da je potreban zajednički zdravstveni koncept i da bi tada svim putnicima i organizatorima mogla da se izda neka vrsta “korona-zdravstvenog pasoša”.

Ministarka turizma Malte, Julija Faruđa Porteli, traži zajedničke EU-standarde kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti u hotelima, restoranima, avionima i na plažama. “Postoje rizici, ali na njih moramo da odgovorimo”, istakla je Faruđa Porteli na ministarskom sastanku.

Ostale vlade su pritom uzdržanije i idu svojim putem. Austrija recimo svoje hotele ponovo otvara 29. maja, ali oni bi trebalo da primaju samo goste iz susjednih zemalja i, po mogućstvu, iz regiona u kojima je stopa infekcija mala. Austrijski kancelar Sebastijan Kurc predlaže da Austrijanci svoje ljetnje odmore, u ovoj vanrednoj korona-godini, provedu u svojoj zemlji.

Hotelijeri i vlasnici plaža u Italiji razvijaju neobične koncepte kako bi budućim gostima obezbijedili neophodnu distancu. Na plažama bi tako trebalo da se postave pregradne ploče od pleksiglasa, hoteli bi trebalo samo na pola da budu popunjeni, u hotelskim restoranima da se služi samo jedno jelo, a razmak između stolova da bude dva metra.

Grčka razmišlja i o nekoj vrsti turističkog koridora iz zapadne Evrope. Putnici koji imaju potvrdu da su zdravi ulazili bi u specijalne avione i dolazili u provjerena turistička odmarališta u kojima nema korone, opisao je koncept grčki ministar turizma Karis Teokaris.

U Belgiji se razmišlja o ulaznicama za plaže. Neki drugi ministri turizma predlažu odmore u unutrašnjosti zemlje, kako bi se hoteli i plaže rasteretili.

Međutim, još uvijek se ne zna kada će nadležni ministri unutrašnjih poslova EU predstaviti usaglašen plan o otvaranju granica za turiste. Službenici u Evropskoj komisiji, koji bi trebalo da izrade smjernice za turistički saobraćaj, su uzdržani. Najprije bi svaka zemlja trebalo da ukine uvedena ograničenja, onda bi putovanja u susjedne regione bila moguća. Nakon toga bi bila moguća putovanja u susjedne zemlje, a tek onda i unutarevropski vazdušni saobraćaj.

Potpuno je nejasno kada će opet biti moguća turistička putovanja u Aziju, SAD i druge djelove svijeta.

A na kraju onda dolaze turisti koji bi sve to trebalo da dožive kao opuštanje i odmor. Pitanje je da li će oni uopšte biti spremni za odmor na plaži iza pleksiglasa, bez žurki u barovima, sporta ili razgledanja znamenitosti u grupama. Marija Frontera, predsjednica udruženja hotelijera Fehm sa španskog ostrva Majorka, smatra da je sada prije svega važno dati turistima osjećaj sigurnosti.

“Ne radi se o tome da se što prije postigne situacija kakva je bila prije krize, već da se ostvari potrebna bezbjednost. Moramo turistima da vratimo povjerenje i ne smijemo da dozvolimo nikakve greške. Destinacije koje će prve imati situaciju pod kontrolom će biti u prednosti kada jednoga dana sve ponove krene”, izjavila je Marija Frontera za lokalni Majorka magazin.

Svetska turistička organizacija – agencija Ujedinjenih nacija, procjenjuje da 96 odsto svih turističkih destinacija u svijetu, za vreme korona-pandemije, neće biti dostupno. Generalni sekretar te organizacije, Zurab Polikašivli, koji je prisustvao sastanku ministara EU, poziva da se što prije ukinu ograničenja.

“Ova kriza nam je pokazala snagu prekogranične solidarnosti. Ali samo lijepe reči neće spasiti milione radnih mjesta ljudima koji su radili u turističkom sektoru”, ističe Polikašivli i traži veću pomoć za obnovu. “Zahtijevamo da se pomogne turizmu, kako bi on mogao da bude lider u obnovi privrede”, rekao je.

6,6 STEPENI

Snažan zemljotres jačine 6,6 stepeni pogodio je danas Kubu, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar.

Epicentar zemljotresa bio je 48 kilometara jugoistočno od regiona Barakoa, na dubini od dva kilometra, prenosi Rojters.

Za sada nema podataka o povrijeđenima ili o materijalnoj šteti.

NEMIRI U LIBANU

Nemiri u Libanu se ne smiruju, a sve višše ljudi učestvuje u nasilnim protestima zbog narastajuće gladi i siromaštva, prenosi Si-En-En. Ministar socijalnih poslova te zemlje kazao da procjenjuju da 75 odsto stanovništva treba pomoć, jer je ispod granice siromaštva.

Libanska ekonomija, kao i mnoge druge šširom svijeta, vrtoglavo pada zbog mjera koje je nametnula Vlada da bi se zaustavilo šširenje Kovid-19. Ograničenja su dodatno pogorššala duboku i dugotrajnu finansijsku krizu u toj zemlji.

Poslije skoro dva mjeseca od zatvaranja zemlje, cijene hrane rastu, a libanska lira pada.

Prije izbijanja epidemije Kovid-19, Svjetska banka je predvidjela da će 2020. godine 45 odsto ljudi u Libanu biti ispod granice siromašštva, a Vlada sada smatra da je broj ljudi kojima je potrebna pomoć narastao na čak 75 odsto, rekao je za Si-En-En libanski ministar socijalnih poslova Ramzi Mušarafieh.

Talas demonstracija ljutih i gladnih stanovnika Libana zahvatio je od ponedjeljka sve veće gradove.

Jedan 26-ogodiššnji demonstrant umro je u utorak ujutro, nakon ššto je zadobio rane od vatrenog oružžja tokom sukoba s vojskom u Tripoliju. Demonstranti su ga proglasili “mučenikom gladi”, navodi Si-En-En.

Libanska vojska na Tviteru je objavila da im je “veoma žao”” i da su otvorili istragu o smrti.

Vojska tvrdi da su nerede izazvale “infiltrirane” grupe ljudi i upozorila da “neće tolerisati nikoga ko kršši bezbjednost i stabilnost”.

Demonstracije, koje su počele krajem prošle godine, nastavljene su nakon gotovo dvomjesečne pauze izazvane epidemijom korona virusom.

Kako se šširenje virusa usporilo na manje od 10 novih prijavljenih slučajeva dnevno, demonstranti su se vratili na ulice, a libanske banke su podnijele najveći udar besnih ljudi, jer je dobar dio poslovnica zapaljen, dodaje američka televizija.

DA RAŠČISTE ZABLUDE

Američko ministarstvo odbrane je objavilo tri deklasifikovana video snimka “neobjašnjivog vazdušnog fenomena”, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Iz Pentagona je saopšteno da su željeli da “raščiste sve zablude javnosti o tome da li su snimci koji kruže stvarni ili ne”.

Kako navodi BBC, snimci su već procureli 2007. i 2017. godine.

Dva je objavio Njujork tajms, dok je treći objavila organizacija čiji je suosnivač bivši pjevač benda Blink-182, Tom Delong.

Nakon što su prvi put objavljeni, neki ljudi su tvrdili da snimci prikazuju neidentifikovane leteće objekte (NLO).

Prema izvještaju Njujork tajmsa, snimak iz 2004. godine su snimila dva mornarička borbena pilota i prikazuju okrugli objekat kako lebdi iznad vode, oko 160 kilometara od obale Pacifika.

Druga dva klipa snimljena su 2015. i prikazuju objekte koji se kreću kroz vazduh, od kojih se jedan okreće.

Na jednom snimku, čuje se kako pilot kaže: “Pogledaj ovo, čoveče! Vrti se!”, navodi BBC.

TRKA ZA PREDSJEDNIKA

Hilari Klinton će podržati još nezvaničnog predsjedničkog kandidata demokrata Džoa Bajdena u trci za predsjednika SAD, na okruglom stolu na kome će oboje učestvovati večeras, najavljuju američki mediji.

Neuspjela predsjednička kandidatkinja napisala je na Tviteru da je ona “zvanica iznenađenja” koju je Bajden pomenuo kada je govorio o tom okruglom stolu o posljedicama Kovida-19 na žene, koji će se održati večeras.

Bajden, bivši potpredsjednik SAD, odgovorio je na njenu Tviter poruku ponavljajući jedan od slogana njene predsjedničke kampanje 2016. godine “Ja sam sa njom” (I’m With her).

Prema više američkih medija Hilari Klinton će ovom prilikom objaviti svoju podršku Bajdenu u trci za šefa Bijele kuće.

Sedamdesetsedmogodišnji Džo Bajden će zvanično biti proglašen predsjedničkim kandidatom demokrata na konvenciji stranke, pomjerenoj za avgust zbog korona virusa. On će biti protivkandidat republikancu Donaldu Trampu, na izborima 3. novembra.

Više od 2.500 članova Kongresa i istaknutih ličnosti već su podržali Bajdenovu kandidaturu, naveo je njegov štab, na čelu sa bivšim predsjednikom Barakom Obamom, i dvoje njegovih bivših rivala Bernija Sandersa i Elizabet Voren.

IZVJEŠTAJ IDMC-A

U svijetu je zbog konflikata ili prirodnih katastrofa interno raseljeno rekordnih 50,8 miliona ljudi, a novu prijetnju predstavlja epidemija virusa korona, upozorio je u novom godišnjem izvještaju Centar za praćenje internog raseljavanja (IDMC).

IDMC je ocijenio da Kovid-19 predstavlja rizik za milione ljudi iz i tako ranjivih grupa, prenio je danas BBC.

Više od 45 miliona ljudi moralo je da napusti domove zbog nasilja, a pet miliona zbog prirodnih katastrofa, poput zemljotresa i poplava, pokazao je izvještaj.

Centar je istakao da je broj interno raseljenih – ljudi koji su zbog nedaća napustili domove, ali su ostali u svojoj zemlji, dostigao rekord.

Tome je doprinijelo, kako se navodi, što je u 2019. zabilježeno 33,4 miliona novih raseljenih, što je najviše na godišnjem nivou od 2012.

Pandemija će vjerovatno još više otežati život ljudi koji već žive u kampovima, bez sanitarnih uslova, u nelegalnim naseljima ili urbanim sirotinjskim četvrtima.

U takvim pretrpanim mjestima teško je sprovoditi distanciranje i voditi računa o higijeni kako bi se spriječilo širenje virusa, ukazuje se u izvještaju.

“Pandemija takođe kompromituje njihove nesigurne uslove života jer im dodatno ograničava pristup osnovnim uslugama i humanitarnoj pomoći”, upozorila je direktorka IDMC Aleksandra Bilak, prenosi BBC.

I bez pandemije, broj interno raseljenih u svijetu je znak kolektivnog neuspjeha, ocjenjuje se u izvještaju.

IDMC je pozvao vlade da zajedno rade na rješavanju konflikata, poput građanskog rata u Siriji, gdje je oko milion ljudi od decembra napustilo domove da izbjegne vladinu ofanzivu u konfliktu koji je počeo prije devet godina.

Ukazano je i na konflikte u DR Kongo, Jemenu i Avganistanu.

Sugeriše se i da se mora više uraditi u borbi protiv klimatskih promjena i u pripremi za prirodne katastrofe.

Centar je pozvao vlade da obezbijede da raseljeni dobiju pristup zdravstvu za vrijeme pandemije i da se na duži rok radi na uzorcima raseljavanja.

Ta organizacija je navela da budno prati situaciju u Iraku, gdje su potvrđeni prvi slučajevi infekcije korona virusom među raseljenima, i još u nizu zemalja, uključujući Siriju, Burkinu Faso i Kolumbiju, gdje broj zaraženih među raseljenima raste.

U izvještaju se ukazuje i na slučajeve internog raseljavanja povezane sa na virusom. U Indiji je, kako se navodi, najmanje 600.000 radnika migranata suočeno sa mjerama izolacije moralo da “prepješači stotine kilometara da bi se vratili u svoja sela”.

Inače, interno raseljeni se uglavnom odlučuju da ne idu daleko od kuće – ili zbog toga što žele da budu bliže domovima i porodicama, ili zbog toga što nemaju novca da pređu granicu.

Mnogi od njih, kako se navodi, završe “zaglavljeni” u oblastima do kojih teško stižu humanitarne organizacije, npr. u zonama konflikta, i bezbjednost im i dalje zavisi od njihovih vlada.

A te vlade ponekad su razlog zbog kojeg su ljudi napustili domove ili, u slučaju rata, nijesu u stanju da svojim građanima obezbijede sigurno mjesto boravka.

SAUDIJSKA ARABIJA

Saudijska Arabija je poslije obustavljanja bičevanja ukinula i smrtnu kaznu za prekršaje maloljetnika, u okviru napora koje predvodi prestolonasljednik Mohamed bin Salman da modernizuje ultrakonzervativnu kraljevinu i ublaži kritike zbog lošeg stanja ljudskih prava u toj zemlji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

U okviru reformi kojima nastoji da otupi kritike zbog stanja ljudskih prava, Saudijska Arabija je ukinula smrtnu kaznu za zločine maloljetnika, pošto je prethodno ukinula i bičevanje kao oblik kažnjavanja, piše Gardijan.

Predsjednik saudijske Komisije za ljudska prava Avad Alavad saopštio je u nedjelju da će ljudi osuđeni za zločine koje su počinili kao maloljetne osobe, umjesto smrtne kazne dobijati do 10 godina zatvora.

Komisija za ljudska prava u subotu je najavila da Saudijska Arabija obustavlja bičevanje kao oblik kažnjavanja, što su dugo kritikovale organizacije za ljudska prava.

Reforme podvlače napore Bin Salmana, de fakto vladara Saudijske Arabije, da modernizuje ultrakonzervativnu kraljevinu, ukazuje Gardijan, ali i dodaje da su napore princa u reformi saudijske privrede i društva zasijenili ubistvo novinara Džamala Kašogija i povećana represija u zemlji.

Uprkos nedavnim promjenama, ljudska prava u Saudijskoj Arabiji su pod intenzivnom pažnjom, poslije brutalnog ubistva Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018, dok su mnogi aktivisti za ljudska i ženska prava u zatvoru, ističe Bi-Bi-Si (BBC).

Aktivisti kažu da je Saudijska Arabija među zemljama s najgorim stanjem ljudskih prava sa strogo ograničenim slobodama i arbitrarnim pritvaranjima kritičara Vlade, ukazuje BBC i navodi da je prošle nedjelje istaknuti saudijski borac za ljudska prava umro u zatvoru od moždanog udara koji je, prema aktivistima, posljedica medicinske nebrige.

Saudijska Arabija ima jednu od najviših stopa pogubljenja u svijetu, ukazuje agencija Frans pres, dodajući da su sa smrtnom kaznom suočeni osuđeni za terorizam, ubistvo, oružanu pljačku i trgovinu drogom.

Prema zvaničnim podacima, Saudijska Arabija je u 2019. godini pogubila najmanje 187, što je, kako ističe AFP, najviše od 1995. kada je pogubljeno 195 ljudi. Od januara ove godine, pogubljeno je 12 ljudi.

Kralj Salman i prestolonasljednik Bin Salman smatraju se pokretačima reformi za popuštanje ograničenja u Saudijskoj Arabiji i okretanja od ultrakonzervativne vahabijske interpretacije islamskog zakona, kojoj se mnogi u toj zemlji i dalje pridržavaju, ukazuje Asošiejtid pres.

Bin Salman nastoji da modernizuje zemlju, privuče strane investicije i poboljša globalnu reputaciju Saudijske Arabije, ali je istovremeno, ističe AP, nadzirao represivne akcije protiv liberala, aktivista za prava žena, umjerenih sveštenika i reformatora.

Predsjednik Komisije za ljudska prava saudijske Vlade rekao je da odluka pomaže uvođenje modernog krivičnog zakonika i da pokazuje posvećenost kraljevine sprovođenju ključnih reformi. Dodao je da slijede nove reforme i da ukidanje bičevanje i smrtne kazne za zločine maloljetnika “odražavaju napredovanje Saudijske Arabije u realizaciji kritičnih reformi (u oblasti) ljudskih prava čak i teškim vremenima nametnutim pandemijom COVID-19”.

Saudijska Arabija je jedna od nekoliko apsolutističkih monarhija i dijeli pravdu na osnovu šerijatskog zakona, podvlači američki list Njujork tajms, navodeći kao primere da je konzumiranje alkohola krivični prekršaj, a da za trgovanje drogom često slijedi smrtna kazna. U zakonu tehnički i dalje postoje kamenovanje za preljubu i odsijecanje udova zbog krađe, mada se takve kazne rijetko, ako uopšte sprovode.

Nedostatak jedinstvenog krivičnog zakonika daje sudijama veliki prostor za određivanje i bičevanja su do ukidanja takve kazne slijedila za manje prekršaje kao što su javno opijanje ili za ono što su sudije smatrale neprikladnim kontaktima između muškaraca i žena koji nisu porodično povezani, piše Njujork tajms, ističući i da su se javna bičevanja prorijedila posljednjih godina.

Neki od tih prekršaja sada se, kako navodi list, smatraju manje ozbiljnim zbog promjena koje sprovodi princ Mohamed. Kao dio njegovih planova za diverzifikovanje privrede i otvaranje društva, on je vjerskoj policiji oduzeo pravo da hapsi, i povećao mogućnosti za zabavu, s otvaranjem bioskopa i dovođenjem rok koncerata, turnira američkog rvanja i monster trak spektakala. Makar u gradovima, u odnosu na prije nekoliko godina sada se češće mogu vidjeti žene koje se druže s muškarcima i koje ne prekrivaju kosu ili lice.

ODLUKA NJEMAČKE VLADE

Njemačka vlada odlučila je da pomogne nacionalnoj avio-kompaniji Lufthanza sa devet milijardi eura.

Prema pisanju digitalnog ekonomskog magazina “Biznis insajder”, koji se poziva na krugove unutar kompanije, država će preuzeti učešće u kompaniji i za devet milijardi eura dobiti manjinski paket sa pravom blokiranja odluka.

Takođe država dobija do dva mandata u Nadzornom odboru.

Na to su se dogovorili predstavnici vlade i Lufthanze tokom pregovora u ponedjeljak uveče na radnom nivou.

Šef Lufthanze Karsten Špor i kancelarka Angela Merkel, kao i ministar finansija Olaf Šolc, treba ovaj dogovor samo još da formalno potvrde.

TRAMP

Donald Tramp izjavio je da ima prilično jasnu predstavu o stanju u kojem se nalazi sjevernokorejski lider Kim Džong Un, ali da o tome trenutno ne može da govori.

“Da, imam prilično jasnu predstavu, ali ne mogu o tome sada da govorim. Samo mu želim sve najbolje”, kazao je predsjednik SAD novinarima u Bijeloj kući upitan da komentariše zdravstveno stanje sjevernokorejskog predsjednika.

Kako prenosi Rojters, Tramp je dodao da “zna kako je (Kim) u relativnom smislu”.

“Vidjećemo, vjerovatno ćete čuti nešto o tome u ne tako dalekoj budućnosti”, kazao je američki predsjednik.