ZABILJEŽENE NAJVIŠE TEMPERATURE

U Evropi su prošle godine zabilježene najviše temperature, čime se produžava trend rekordnih emisija štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, saopšteno je u novoj studiji objavljenoj povodom Dana planete Zemlje.

Prema godišnjem izvještaju Servisa Evropske unije za klimatske promene Kopernikus, u Evropi je prošle godine zabilježena najviša prosječna temperatura do sada.

U izvještaju se napominje da je od 12 najviših prosječnih temperatura u Evropi do sada 11 zabilježeno nakon 2000. godine.

Direktor Kopernikusa ocijenio je da će se trend rasta temperatura najvjerovatnije nastaviti i ove godine.

Podaci za period između decembra 2019. i februara 2020. godine ukazuju na to da je ova zima bila najtoplija u Evropi do sada, prenio je Rojters.

Naučnici su istakli da su visoke prošlogodišnje temperature nastupile uprkos tome što je izostala pojava El Ninja, globalnog atmosfersko-okeanskog fenomena koji obično dovodi do porasta temperatura.

Umjesto toga visok atmosferski pritisak pomogao je pojavu talasa visokih temperatura u junu i julu, kada su zemlje kao što su Francuska, Njemačka, Belgija i Holandija zabilježile najviše temperature do sada.

Koncentracija gasova u atmosferi koji dovode do globalnog zagrijevanja, kao što su ugljen-dioksid i metan, prošle godine se popela na nivo kakav na planeti nije viđen milionima godina i na kojem se nalazi i sada, istakli su naučnici.

Članice Evropske unije planiraju da emisiju štetnih gasova svedu na nulu do 2050. godine u skladu sa Pariskim sporazumom o klimatskim promenama koji je usvojen 2015. godine, prenosi Tanjug.

Glavni cilj ovog sporazuma je ograničenje rasta globalne prosječne temperature na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na pre-industrijski period.

TRAMP

Predsjednik SAD Donald Tramp je naredio Ratnoj mornarici da uništi sve iranske patrolne brodove koji ometaju američke.

“Naredio sam Ratnoj mornarici SAD da sruši i uništi sve iranske patrolne brodove ako uznemiravaju naše brodove na moru”, objavio je Tramp danas na Tviteru.

Prošle nedjelje se pojavio video snimak kako se američkim ratnim brodovima približavaju mali iranski u blizini obale Kuvajta.

Revolucionarna garda je potvrdila da su se u Persijskom zalivu susreli sa američkim brodovima, ali nijesu naveli da li je bilo incidenata.

Tramp u objavi nije naveo detalje o svom naređenju, a Bijela kuća se nije zvanično oglašavala.

Trampov tvit je objavljen pošto je iranska Revolucionarna garda jutros saopštila da je prvi vojni satelit Irana lanisran u orbitu Zemlje.

Stručnjaci nagađaju da bi satelit mogao da pomogne Iranu u razvoju interkontinentalnih balističkih raketa, dok napetost jača između SAD i Irana.

U IRANU

Iran je danas saopštio da je uspješno lansirao svoj prvi vojni satelit.

Iranska revolucionarna garda saopštila je da danas na svom sajtu, da je satelit lansiran u orbitu.

Satelit je lansiran iz Velike pustinje u centralnom Iranu, a Garda je saopštila da je riječ o velikom uspjehu, na navodeći detalje.

Iran je posljednjih mjeseci imao nekoliko neuspješnih pokušaja lansiranja.

SAD tvrde da Iran pokušajima da lansira satelit krši rezoluciju Ujedinjenih nacija koja poziva Teheran da ne preduzima nikakve aktivnosti povezane s balističkim raketama sposobnim da nose nuklearno oružje.

GUTEREŠ POZVAO

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš pozvao je sve vlade država da rješenja za ekonomiju stradalu zbog pandemije korona virusa usmjere prema borbi protiv klimatskih promjena, koje je u stvari goruće pitanje.

On je povodom 50. godišnjice Dana planete Zemlje, pozvao vlade da uskrate finansijsku pomoć onim industrijama koje zapravo uništavaju planetu, prenosi Rojters.

“Na ovaj dan planete Zemlje sve oči su uprte ka pandemiji virusa Kovid-19, što je najveći test za svijet od Drugog svjetskog rata. Međutim, postoji i druga dublja i važnija situacija – ekološka kriza planete koja je u toku”, naveo je Gutereš u saopštenju.

Nakon što je postao generalni sekretar UN-a, Gutereš je u 2017. godine naglasio da su mu klimatska pitanja na vrhu prioriteta i poručio je da bi vlade trebalo da iskoriste svoje fiskalne instrumente kako bi podstakle promjene sa sive na zelenu ekonomiju.

“Kada se novac poreskih obveznika usmjeri na spas ekonomija, onda to mora biti povezano sa stvaranjem zelenih radnih mjesta i održivim razvojem. Javna sredstva bi trebalo da se koriste za budućnost, a ne prošlost i samim time da se okreću održivim sektorima i projektima koji pomažu okolini i klimi”, zaključio je Gutereš.

Dan planete Zemlje obilježava se od 1970. godine, ali ovog puta je potakao mnoge kompanije, političare i ekonomiste da vlade pozovu na zeleni oporavak od pandemije.

NAPADAČ UBIJEN

Kanadska policija saopštila je danas da vjeruje da su u oružanom napadu na istoku Kanade stradale 22 osobe.

Ranije je saopšteno da je u napadu ubijeno najmanje 18 osoba.

Policijski timovi raspoređeni su na 16 lokacija u centralnoj i sjevernoj Novoj Škotskoj, te su upozorili da će broj stradalih sigurno biti povećan jer se pretražuju objekti zapaljeni tokom napada.

Dodali su da su na mjestima požara pronađeni otisci.

Osumnjičeni za napad u pokrajini Nova Škotska je 51-godišnji Gabrijel Vortman kog je policija pronašla na benzinskoj pumpi.

Napadač je takođe ubijen, a tokom napada je bio maskiran u policajca.

Poginula je pripadnica policije Hajdi Stivenson, majka dvoje djece s 23-godišnjim iskustvom, a jedan policajac je ranjen.

Policija nije saopštila motiv napada.

Smatra se da je Vortman djelovao sam.

ZA OŽIVLAJVANJE EKONOMIJE

Liderka Hong Konga Keri Lam napravila je rekonstrukciju vlade čiji je cilj, kako kaže, oživljavanje ekonomije pogođene krizom zbog epidemije virusom korona.

Imenovani su novi ministri unutrašnjih poslova, civilne uprave, finansija, za inovacije i tehnologiju, kao i ministar za odnose sa Kinom.

Rekostrukciju je odobrila centralna kineska vlada u Pekingu, objavio je Kineski državni savjet, a na preporuku Keri Lam.

POGINUO BRAJANTI JOŠ OSAM OSOBA

Porodice četiri od devet putnika poginulih u padu helikoptera u kojem su poginuli i legendarni NBA košarkaš Kobi Brajant i njegova ćerka Đijana priključili su se njegovoj supruzi i podnijeli tužbe protiv kompnija vlasnica helikoptera.

Tužbe su u nedjelju podnijete elektronskim putem pred sudom u los Anđelesu.

U padu helikotpera 26. januara poginulo je devet osoba, među kojima i legendarni NBA košarkaš Kobi Brajant i njegova ćerka Đijana.

Njegova supruga Vanesa Brajant podnijela je prije dva mjeseca tužbu protiv dvije kompanije koje su upravljale i bile vlasnice tog helikoptera.

Za razliku od njene tužbe, novi identični slučajevi, predstavljeni na sedam strana, kao tužene ne imenuju pilota Aru Zobajana, niti njegovog predstavnika. Sve tužbe navode da su kompanije bile nepažljive i nemarne.

Helikopter se srušio jer je pilot potcijenio slabu vidljivost i gustu maglu. Prvi izvještaj nadležnih pokazao je da nije bilo kvara motora.

SJEVERNA KOREJA

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un propustio je proslavu rođendana njegovog djeda 15. aprila, što je izazvalo glasine o njegovom zdravlju.

Iz južnokrejske vlade rečeno je da nijesu primijećene neuobičajene aktivnosti u Sjevernoj Koreji nakon nepotvrđenih izvještaja da je lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un u kritičnom stanju nakon operacije srca.

Ranije, CNN je prenio riječi neimenovanog američkog zvaničnika da SAD prate obavještajne podatke da je Kim Džong UN u smrtnoj opasnosti nakon operacije. Drugi neimenovani američki zvaničnik rekao je CNN-u da postoji razloga za zabrinutost za zdravlje Kima, ali da je ozbiljnost bolesti teško procijeniti.

Prema izvorima južnokrejskih medija, koji se pozivaju na neimenovane izvore iz Sjeverne Koreje, Kim je bio na kardiovaskularnoj hirurškoj proceduri, i većinom se opravio, ali je i dalje pod medicinskim tretmanom u Hjangsan medicinskom centru, bolnici posvećenoj Kimovoj familiji.

Zvaničnih izjava iz Sjeverne Koreje nema.

Prema državnom agenciji Južne Koreje Jonhap, Kim je posljednji put viđen 11. aprila, predsjedavajući političkim biroom Radničke partije.

KOLAPS TRAŽNJE

Cijene nafte su danas prvi put otišle u minus usljed kolapsa tražnje za energentima zbog pandemije koronavirusa i želje trgovaca na berzama da ne budu blokirani kupovinom nafte koju nemaju gdje da skladište.

Indeksi na njujorškoj berzi Vol strit takođe su pali danas, ali nesumnjivo najveću promjenu predstavlja oštar pad cijena nafte.

Cijena referentne američke nafte za majsku isporuku najprije je bukvalno pala na nulu, a zatim otišla u minus od 3,7 dolara po barelu, u 20:15 po centralnoevropskom vremenu.

Odlazak cijene u minus najvećim dijelom je posljedica tehničkih razloga, pošto uskoro ističe ugovor za majsku isporuku referentne američke nafte, te je obim trgovanja mali jer nije lako naći kupce.

Međutim, pale su i cijene za kasnije isporuke nafte, poslije maja, gdje je zabilježen veći obim trgovine.

Tražnja za naftom pala je u tolikoj mjeri zbog pandemije koronajvirusa da su tankovi po svijetu svi gotovo puni i ponuđači su prinuđeni da smanjuju cijenu da bi našli kupca.

Skladišta bi mogla da budu skroz popunjena u roku od tri nedjelje, procijenio je glavni analitičar energetske kompanije S&P Global plets Kris Midžli.

Cijena referentne američke nafte za junsku isporuku pala je 14,8 odsto, na 21,32 dolara po barelu, pošto fabrike i automobili širom svijeta i dalje stoje.

Veliki proizvođači nafte objavili su da će smanjiti proizvodnju u nadi da će postići bolji balans ponude i tražnje, ali mnogi analitičari navode da to nije dovoljno.

Cijena nafte Brent pala je za 1,78 dolara, na 26,3 dolara po barelu.

OKONČANA POLITIČKA KRIZA

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu i njegov politički rival Beni Ganc potpisali su sporazum o osnivanju “vanredne vlade nacionalnog jedinstva”, saopštile su večeras Netanjahuova konzervatvina partija Likud i Gancova stranka centra “Plavo i bijelo”.

Time je okončana politička paraliza koja je trajala mjesecima i izbjegnuti su i četvrti uzastopni izbori za nešto više od godinu dana, navodi AP.

Sporazum je potpisan ubrzo pošto su te dvije partije objavile zajedničko saopštenje da će se Ganc i Netanjahu sastati u premijerovoj rezidenciji u Jerusalimu.

Poslije izbora 2. marta, trećih za manje od godinu dana, na kojima ponovo nije bilo jasnog pobjednika, Ganc i Netanjahu su se dogovorili da pokušaju da obrazuju “vanrednu vladu jedinstva” koja bi se bavila rastućom krizom zbog pandemije.

Uslovi sporauma nijesu objavljeni, ali su izraelski mediji javili da će mandat vlade biti tri godine i da će premijer najprije biti Netanjahu, a Ganc će u drugoj polovini mandata.

Očekuje se da će u vladi biti Netanjahuovi saveznici, desničarske i vjerske partije.

Sporazum će Ganc i Netanjahu, kako se očekuje, zvanično pitpisati poslije Dana nezavisnosti Izraela, 28. aprila.

Izraelski TV Kanal dva javlja da sporazum sadrži većinu Netanjahuovih zahteva o postavljanju sudija i aneksiji djelova okupirane Zapadne obale.