UHAPŠENE ČETIRI OSOBE

Njemačke vlasti su saopštile da su uhapsile četiri osobe za koje se vjeruje da su deo ekstremističke grupe Islamska država, zbog planiranja napada na američke vojne objekte u Njemačkoj.

Tužilaštvo je navelo da je policija rano jutros uhapsila osumnjičene, državljane Tadžikistana, na više lokacija u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Vjeruje se da je njihov lider 30-godišnji Tadžikistanac Ravsan B. koji je u zatvoru od marta 2019. godine.

Svi osumnjičeni će biti optuženi za pripadnost terorističkoj organizaciji.

Tužioci su naveli da su se njih četvorica pridružila Islamskoj državi u januaru 2019. godine i da su dobili instrukcije da formiraju ćeliju u Njemačkoj.

Prema tvrdnjama tužilaštva, oni su prvobitno planirali da izvedu napad u Tadžikistanu, ali su se potom odlučili za Njemačku, gdje bi im meta bile vazduhoplovne baze američke vojske i jedna osoba koju su smatrali za kritičara islama.

Grupa je nabavila oružje i municiju za izvođenje napada, dok je Ravsan B. naručio materijale za izradu eksplozivne naprave, naveli su tužioci.

Kako bi nabavio novac potreban za napade, Ravsan B. je navodno prihvatio da ubije nekog u Albaniji za 40.000 dolara, ali je taj dogovor propao.

RADOVI STOPIRANI

Godinu poslije požara koji je znatno oštetio srednjovekovnu katedralu Notr Dam u Parizu, ogromna dizalica se nalazi nad zdanjem ali su radovi, nazvani u Francuskoj “gradilištem vijeka”, utihnuli zbog epidemije korona virusa, prenose tamošnji mediji.

Požar koji je izbio 15. aprila 2019. godine i potresao svijet, uništio je dio svoda i veliku strijelu na katedrali. Francuske vlasti su navele da obnova Notr Dama ostaje apsolutni prioritet. Oko katedrale su postavljene barijere i pristup zdanju je zabranjen.

U katedrali gotske arhitekture, koja se geografski nalazi u samom centru Pariza kod rijeke Sene, od požara su održane dvije kratke ceremonije, a poslednja je bila prošle nedjelje na Veliki petak po gregorijanskom kalendaru.

Obnova bi trebalo da traje pet godina kako je najavio francuski predsjednik Emanuel Makron, a do sada je obećano 922 miliona evra donacija. Arhitekta zadužen za obnovu Filip Vilnev smatra da će tek na jesen biti završene sve procjene radova na obnovi, a dotle će vjerovatno morati dodatno da osiguraju krhki svodovi.

Za sada se još ne zna tačni uzrok požara, ali mnogi pominju neke neispravnosti i nemar. Istražne sudije još rade na tom slučaju, kako bi se utvrdila eventualna odgovornost preduzeća koja su zadužena za održavanje katedrale.

Katedrala Notr Dam za Francuze nije samo svjetski poznata srednjovjekovna gotska katedrala, već srce Pariza i zdanje koje su ovekovječili književnici i dio istorije nacije.

Gradnju katedrale je započeo 1163. godine biskup Moris de Sili, a završena je skoro dva vijeka kasnije 1345. godine.

Notr Dam je tesno povezana sa istorijom Francuza. Njena snažna zvona su se 24. avgusta 1944. godine oglasila da označe oslobađanje zemlje od nacista, a 26 godina kasnije su zvonila na sahrani lidera Pokreta otpora, generala Šarla de Gola.

Katedralu je opjevao pjesnik Žerar de Nerval koji joj je 1832. godine posvetio pjesmu “Bogoridična crkva u Parizu”. Viktor Igo je godinu dana ranije napisao roman “Bogorodična crkva u Parizu”, o katedrali i zvonaru Kvazimodu i romskoj plesačici Esmeraldi.

Zvona katedrale u Parizu su se između ostalog oglasila i za pobjedu u Kosovskom boju i na 800. godišnjicu te bitke.

GRUPA G7 PREDLAŽE

Grupa sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G7 založila se danas za obustavu servisiranja dugova siromašnih zemalja, u trenutku kada Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka nastoje da ograniče štetu vjerovatno najveće svjetske recesije od 30-ih godina prošlog vijeka.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je u jučerašnjem televizijskom obraćanju apelovao na pomoć Africi, koja se bori sa ekonomskim posljedicama pandemije korona virusa, poništavanjem dugova.

I najbogatije svjetske privrede su takođe izrazile želju da “pomognu ovim zemljama u suočavanju sa zdravstvenim i ekonomskim posljedicama” pandemije, ali razmatraju samo moratorijum na servisiranje dugova.

Francuski ministar privrede Bruno Le Mer vidi ovaj moratorijum kao “veliki korak i važan za Francusku i njene partnere u Pariskom klubu i u okviru G20”.

Le Mer je takođe istakao da hitno treba dati “snažan odgovor najugroženijim zemljama u razvoju”, kao i da se “uočava rizik od nestašica hrane u nekim od tih zemalja što bi moglo da direktno dovede do humanitarne katastrofe”.

Ukupno 76 zemalja koje ispunjavaju uslove za moratorijum, uključujući oko 40 u podsaharskoj Africi, jesu zemlje kojima pomaže Međunarodno udruženje za razvoj Svjetske banke.

Što se tiče servisiranja duga tih zemalja od 32 milijarde dolara, Francuska je “dobila moratorijum na nivou bilateralnih povjerilaca (12 milijardi) i privatnih povjerilaca (osam milijardi), što je ukupno 20 milijardi dolara”, rekao je francuski ministar.

“To smo dobili u okviru Pariskog kluba i G20 nakon što je Kina podržala naš stav”, precizirao je i dodao da ostaje još 12 milijardi multilateralnih potraživanja od kojih je veliki dio Svjetske banke i da se sada želi da se i ona pridruži moratorijumu.

Svjetska privreda će ove godine pasti tri odsto, a možda i više kao posljedica pandemije korona virusa, saopštio je danas MMF, ukazujući na teškoću u pravljenju prognoza zbog do sada neviđene krize i, kako je navedeno, “znatne neizvjesnosti”.

IZBORI U SAD

Bivši američki predsjednik Barak Obama izjavio je večeras da podržava Džozefa Bajdena kao kandidata demokrata na predsjedničkim izborima u SAD, smatrajući da je sposoban da “vodi Amerikance kroz najmračnije sate” kroz koje prolazi zemlja pogođenja pandemijom korona virusa.

“Vjerujem da Džo (Bajden) posjeduje sve kvalitete koje treba da ima jedan predsjednik u ovom trenutku”, rekao je Obama u video poruci.

Bivši američki predsjednik je dodao da Bajden ima temperament i iskustvo da vodi Amerikance “kroz neke mračne sate i da ih izliječi dugim oporavkom”.

“Zbog toga sam ponosan što podržavam Bajdena da postane predsjednik SAD”, dodao je Obama.

Bivši američki predsjednik je i dalje veoma popularan kod demokrata tako da je njegova podrška značajna za Bajdena (77) koji je bio potpredsjednik SAD za vrijeme Obame.

BORBA SA VATROM

Ukrajinski zvaničnici za vanredne situacije su objavili da su uspjeli da ugase šumske požare u području zagađenom radijacijom u blizini zatvorene nuklearne elektrane u Černobilju.

Stotine vatrogasaca uz podršku aviona posljednjih 10 dana borilo se protiv nekoliko šumskih požara oko Černobilja. Obuzdali su početne požare, ali izbili su novi bliže nekadašnjem nuklearnom postrojenju.

Šef službe za vanredne situacije Mikola Čečekin izvijestio je predsjednika Volodimira Zelenskog da je kiša pomogla vatrogascima da ugase plamen, ali je priznao da će trebati još nekoliko dana da se ugasi trava koja tinja.

Čečetkin je rekao da je osoblje za vanredne situacije spriječilo da požar zahvati deponije radioaktivnog otpada i druge objekte u Černobilju.

Požari u tom području su česti i obično počinju kada stanovnici u rano proljeće pale suvu travu što je široko rasprostranjena praksa u Ukrajini, Rusiji i nekim drugim bivšim sovjetskim državama, a to često dovodi do razornih šumskih požara.

TRAMP

Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da će on, a ne guverneri država, donijeti konačnu odluku o tome do kada će SAD biti “zaključane”.

“Kada je neko predsjednik SAD, on ima apsolutnu moć”, rekao je Tramp i naglasio da je ta činjenica poznata i guvrenerima, navodi AP.

Istakao je da je administracija veoma blizu završetka plana za otvaranje zemlje, što će se, kako se nada, desiti i prije planiranog roka.

Tramp je najavio da će do kraja nedjelje doneti odluku o finansiranju Svjetske zdravstvene organizacije, pošto je prethodno zaprijetio da će zamrznuti finansiranje, prenosi RTS.

Na redovnoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući zabilježena je žustra rasprava između američkog predsjednika Donalda Trumpa i novinarke CBS-a Paule Reid.

Ona je, naime, američkom predsjedniku postavljala niz pitanja o tome šta je uradio da se na vrijeme suzbije pandemija koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama koje u svijetu trenutno predstavljaju najveće žarište sa više od pola miliona zaraženih i 23.000 umrlih.

Ogromni šumski požar u Ukrajini bijesni više od nedjelju dana na samo jedan kilometar od napuštene nuklearke u Černobilju, upozorava organizacija Grinpis Rusija.

Taj požar predstavlja rizik od radijacije, upozorava se pozivajući se na satelitske snimke.

Ukrajinska služba za vanredne situacije saopštila je da se još bori sa požarima, ali da je situacija pod kontrolom, prenosi Rojters.

Na video snimcima koje je u nedjelju snimila ta agencija, vidi se oblak crnog dima, drveće i dalje gori, a vatrogasci iz helikoptera pokušavaju da ugase požar.

Slike iz vazduha u zabranjenoj zoni 30 kilometara od mjesta najveće sjvetske nuklearne nesreće, do koje je došlo 1986. godine, pokazuju spaljenu, pocrnjelu zemlju i ugljenisane panjeve još tinjajućih stabala.

Služba za vanredne situacije saopštila je da se nivoi radijacije u zabranjenoj zoni nisu promijenili, dok u obližnjem Kijevu, ukrajinskoj prijestonici, „nisu premašili uobičajene nivoe“.

Iz Grinpis Rusija rekli su da je situacija mnogo gora nego što ukrajinske vlasti veruju, i da požari pokrivaju područje 1.000 puta veće nego što tvrde zvaničnici koji su 4. aprila saopštili da je plamen obuhvatio površinu od 20 hektara, dok se Grinpis pozvao na satelitske snimke koji pokazuju da je u to vrijeme zahvaćena površina bila oko 12.000 hektara.

“Prema satelitskim snimcima snimljenim danas, površina najvećeg požara dostigla je 34.400 hektara”, rečeno je i dodaje se da je drugi požar, koji se prostire na 12.600 hektara, bio udaljen samo kilometar od postrojenja.

Ukrajinski zvaničnici nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar na te tvrdnje.

Rašid Alimov, šef energetskih projekata u Grinpisu Rusije, rekao je da požari, potpomognuti vetrom, mogu raspršiti radioizotope, atome koji emituju radijaciju.

“Požar koji se približava postrojenju za nuklearno ili opasno zračenje uvijek je rizik”, rekao je Alimov.

Turistički operater u Černobilju, Jaroslav Jemeljanenko, na svom Fejsbuk nalogu situaciju je opisao kao kritičnu.

Naveo je da se vatra brzo širi i da je stigla do napuštenog grada Pripjata, dva kilometra od mjesta gdje se nalazi „najaktivniji radioaktivni otpad u čitavoj zoni Černobilja“.

Pozvao je zvaničnike da upozore ljude na opasnost.

Satelitski snimci NASA pokazuju da su se dva požara proširila duboko u zabranjenu zonu.

Požari, do kojih je došlo u neobično sušnom periodu, počeli su 3. aprila u zapadnom dijelu zabranjene zone i proširili su se na obližnje šume.

Policija je navela da je identifikovala 27-godišnjeg lokalnog stanovnika kojeg optužuju da je namjerno započeo požar. Ostaje nejasno da li je osoba, koja je navodno priznala da je započela brojne požare „radi zabave“, djelimično ili u potpunosti odgovorna.

KORONA VIRUS

Moskva je pokrenula danas sistem elektronskih propusnica kojima se jača kontrola izolacije u tom gradu, epicentru epidemije korona virusa u zemlji gdje je preopterećen zdravstveni sistem.

Propusnica koja može da se dobije onlajn zahtjevom na vebsajtu gradske vlade odnosi se na kretanje kolima ili javnim prevozom za odlazak, na primjer, na posao, kod ljekara ili u vikendicu.

Moskovljani i dalje mogu slobodno da se kreću pješke, da idu u samoposlugu ili prošetaju psa. Međutim gradske vlasti su upozorile da će, ukoliko bude potrebno, proširiti taj sistem i na kretanja pješaka.

Gradski službenici, vojnici, sudije, advokati, notari i novinari izuzeti su od tog sistema za svoje profesionalno kretanje.

Izdavanje dozvola počelo je danas i sistem će potpuno proraditi u srijedu.

Mjeru je najavio u petak u televizijskom obraćanju gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin, kada je najavio i prestanak rada takoreći svih preduzeća koja nisu neophodna.

Sobjanjin je rekao da se situacija pogoršala prošle nedelje uprkos prethodno uvedenim merama izolacije prema kojima je 75 odsto stanovništva bilo primorano da ostane u kući. On je rekao da očekuje da će naredne nedelje biti “teške”.

Njegova pomoćnica Anastasja Rakova rekla je da su moskovske medicinske službe na ivici pucanja u gradu od 12 miliona stanovnika.

 Ruski predsednik Vladimir Putin je proglasio za cijelu Rusiju cijeli mjesec plaćenog odsustva u aprilu za zaposlene koji ne mogu više da obavljaju svoje profesionalne aktivnosti zbog mejra izolacije.

U Rusiji je prema zvaničnim podacima zabilježeno 15.770 slučajeva korona virusa i 130 umrlih.

TRKA ZA PREDSJEDNIKA

Američki senator Berni Sanders podržao je danas svog doskorašnjeg rivala u Demokratskoj stranci, bivšeg potpredsjednika SAD Džozefa Bajdena, u trci za predsjednika.

“Pozivam sve Amerikance, pozivam svakog demokratu, pozivam svakog nezavisnog političara, pozivam puno republikanaca, da se udruže u ovoj kampanji i podrže vašu kandidaturu”, rekao je Sanders u zajedničkom nastupu s Bajdenom na internetu.

Podrška Sandersa od ključnog je značaja za Bajdena, koji mora da premosti ideološku podjelu unutar Demokratske stranke kako bi ujedinio birače u borbi protiv predsjednika SAD Donalda Trampa na izborima 3. novembra.

Sanders (78), koji sebe opisuje kao demokratskog socijalistu, i Bajden (77), iza kojeg je stala centristička partijska elita (takozvani establišment), bili su ljuti rivali na unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata demokrata.

Senator iz Vermonta objavio je 8. aprila da napušta trku za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, rekavši da Bajden (77) ima preveliku prednost i da nije realno da bi mogao da ga stigne.

Na unutarstranačkim izborima, koji su počeli 3. februara, Bajden je do sada osvojio 1.228, a Sanders 918 delegata koji će na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u avgustu formalno odlučiti o kandidatima stranke za predsjednika i potpredsjednika SAD.

Sanders je danas rekao da “nije velika tajna” da između njih dvojice postoje razlike, ali je naveo da je glavni prioritet poraziti Trampa, prenosi Asošiejted pres.

“Moramo da spriječimo Trampa da dobije drugi (četvorogodišnji) mandat. Učiniću sve što mogu kako bi se to dogodilo”, kazao je Sanders.

U prethodnom izbornom ciklusu, Sanders je do kraja unutarstranačkih izbora vodio oštru borbu za demokratsku nominaciju sa bivšom državnom sekretarkom Hilari Klinton, koju je podržao tek na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji.

OPEK PLUS

Članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i saveznice u proizvodnji nafte, potpisale su sporazum o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno.

“Poslije online sastanka na ministarskom nivou članica OPEC-a i zemalja koje nijesu članice, potpisan je sporazum o smanjenju proizvodnje nafte za 9,7 miliona barela dnevno za period od dva mjeseca, počevši od 1. maja”, navodi se u saopštenju Ministarstva energetike Kazahstana i dodaje da Kazahstan podržava taj sporazum.

To znači da će Meksiko smanjiti proizvodnju nafte za 100 hiljada barela dnevno u maju i junu, umjesto 400 hiljada barela, kako je prvobitno predlagano.

Ta zemlja se prvobitno protivila većem smanjenju proizvodnje nafte.

Predsjednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Vladimir Putin i Donald Trump, i saudijski kralj Salman podržali su postignuti sporazum članica OPEC-a i njihovih saveznica o postepenom smanjenju proizvodnje nafte.

Kako se navodi u saopštenju Kremlja, objavljenom poslije telefonskog razgovora trojice lidera, cilj sporazuma je da se stabilizuju svjetska tržišta i osigura održivost svjetske ekonomije.

“Ovaj sporazum stupa na snagu”, navodi se u saopštenju Kremlja.

Trump je pohvalio sporazum vodećih svjetskih proizvođača nafte o smanjenju proizvodnje na globalnom nivou i poručio da će se, zahvaljujući tome, sačuvati radna mjesta u energetskoj industriji u SAD-u.

“Ovo će spasiti stotine hiljada radnih mjesta u oblasti energetike u SAD-u”, rekao je Trump.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.

  • Do kraja avgusta izvršene 3.123 kontrole, izdato 752 prekršajna naloga
    on 12/09/2025 at 09:04

    Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.

  • Za Vaterpolo i plivački savez 200.000 eura
    on 11/09/2025 at 17:05

    Vlada Crne Gore usvojila je Predlog za preusmjeravanje 200.000 eura sa Tekuće budžetske rezerve Ministarstva finansija na Ministarstvo sporta i mladih.

  • Crna Gora pokreće novi alat za analizu potrošnje
    on 11/09/2025 at 12:38

    Ministarstvo finansija, u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zvanično je otpočelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje (Spending reviews), čiji je cilj unaprjeđenje fiskalne discipline, transparentnosti i efikasnosti javnih finansija.

  • Radovanić: Rast cijena anulirao rast zarada, Vlada da vrati akciju “Stop inflaciji”
    on 11/09/2025 at 11:25

    Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić istakao je da Vlada nema senzibilitet niti rješenje za rast cijena namirnica koji anuliraju rast zarada.

  • Predsjednica PKCG Nina Drakić izabrana u Upravni odbor Eurochambresa
    on 11/09/2025 at 10:55

    Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić izabrana je u Upravni odbor Asocijacije privrednih komora Evrope – Eurochambres, na sastanku pridruženih članica u Podgorici.

  • EUROSTAT: Cijene struje u Crnoj Gori stabilne i među najjeftinijim u Evropi
    on 11/09/2025 at 09:26

    Prema podacima Eurostata, Crna Gora se izdvaja kao zemlja sa stabilnim i jednim od najjeftinijih cijena električne energije za domaćinstva u periodu od 2020. do 2025. godine, prenosi MneStat Analytics & Statistics.

  • Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura, vikendom olakšan platni promet
    on 11/09/2025 at 05:48

    Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lakše mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne.