IZMIJENIO TREĆINU ČLANOVA

Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un sproveo je veliku rekonstrukciju visokog vladinog tijela, Komisije za državne poslove, gdje je izmijenio trećinu članova, javili su danas zvanični sjevernokorejski mediji.

Unuk osnivača Narodne demokratske republike Koreje nastavlja da učvršćuje svoju vlast od kada je naslijedio svog oca Kim Džong Ila 2011. godine.

On je predsjednik Komisije za državne poslove čijih pet od 13 članova je upravo smijenjeno. Rekonstrukciju tog tijela potvrdila je juče Vrhovna narodna skupština, sjevernokorejski parlament, javila je danas zvanična agencija KCNA.

Radi se o dosta velikoj rekonstrukciji vođstva tog tijela, ocijenila je bivša članica američke administracije i stručnjak za Sjevernu Koreju Rejčel Li.

Komisija za državne poslove formirana je 2016. godine zamijenivši moćnu Komisiju za nacionalnu odbranu koja je bila vrhovni organ za političko odlučivanje.

Snimci objavljeni u sjevernokorejskom listu Rodong Šinmun pokazuju neke članove Vrhovne narodne skupštine kako sjede vrlo blizu jedan do drugog, i niko ne nosi masku.

Odvojeno saopštenje vlade potvrđuje stalni stav Sjeverne Koreje prema kome nema nijednog slučaja novog korona virusa u toj zemlji, iako se epidemija koja je počela u susjednoj Kini proširila na takoreći sve zemlje svijeta.

Pjongjang je stavio hiljade Sjevernokorejaca i stotine stranaca, uključujući i diplomate, u izolaciju i sproveo velike operacije dezinfekcije da spriječi širenje epidemije koja bi prema ocjeni stručnjacima bila katastrofalna u zemlji gdje je zdravstveni sistem poznat kao manjkav.

“Državna kampanja protiv epidemije biće pojačana da bi se spriječilo širenje kovida-19”, navodi se dalje u saopštenju vlade.

KCNA ne govori o prisustvu Kima na sastanku i on se ne vidi na slikama.

Li kaže za Frans pres da Sjeverna Koreja održavanjem sednice Skupštine želi da pokaže da ima poverenja u svoj kapacitet da se suoči sa krizom korona virusa, a to što prisutni ne nose maske ide u istom smjeru.

Među osobama koje ulaze u Komisiju za državne poslove je bivši vojni oficir Ri Son Gvon koji je početkom godine imenovan na čelo ministarstva spojnih poslova. Njegov pretnodnik Ri Jong Ho, izbačen je iz Komisije, kao i bivši ministar spoljnih poslova Ri Su Jong.

SONJA BISERKO

Dok Zapadni Balkan u veoma nepovoljnim ekonomskim okolnostima ulaže ogromne napore da se izbori sa epidemijom, kosovska vlada je, mada ne i neočekivano, bila žrtva političkog obračuna, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu. Upustiti se u tako rizičnu avanturu usred pandemije je politički i moralno bezobzirno, navodi Sonja Biserko u autorskom tekstu za Pobjedu.

Piše: Sonja Biserko

Neslaganje premijera i predsednika Kosova oko mera za sprečavanje epidemije bio je samo uvod u dramu koja je usledila i za koju se ne zna kako će završiti. Mnoge indicije ukazuje da iza svega stoji mnogo veća igra koja za cilj ima ostvarivanje sporazuma Beograda i Prištine po bilo koju cenu, pa i aktiviranje podele Kosova, ili razmene teritorija.

Tajni dogovor

Nekoliko američkih eksperata (Daniel Server, Edvard Džosef, Kejsi Mitčel, Šinn Berns) je skrenulo pažnju na susret Vučića i Tačija u Vašingtonu (u februaru) na kome se takoreći usaglasila podela u prisustvu specijalnog izaslanika američkog predsednika Trampa, Ričarda Grenela. Osim što želi barem nekakv uspeh na spoljnopolitičkom planu, čini se da je Amerika i u ovom veoma kritičnoim trenutku rešila da pokaže EU da nije sposobna da reši kosovsko pitanje. Aktuelna administracija je napustila politiku o kojoj su dve decenije SAD i Evropa bili saglasni u ključnim stvarima na Kosovu.

Stejt Dipartment je, nakon izjava eksperata, izdao saopštenje u kome se ističe da Grenel, Palmer i Kosnet nisu videli tajni dogovor. Server, međutim, ne veruje u verodostojnost te izajve, jer se o nekim planovima već špekulisalo u javnosti, kao i da su i Vučić i Tači priznali da razgovaraju o razmeni teritorija. Da bi ta izjava bila verodostojna, ističe dalje Serer, u nastavku rečenice, da je “cilj je međusobno priznavanje” trebalo je da stoji “unutar postojećih granica”.

Nakon što je Kvinta izdala saopštenje u kome su protiv rušenja Vlade, američki ambasador je izašao sa zasebnim saopštenjem u kojem je podržao glasnje o nepoverenju vladi Albina Kurtija.

Francuska i Nemačka, kao dve vodeće zemlje u Uniji, su izdale zajedničko saopštenje u kome se kritikuje bezobzirnost rušenja vlade u vreme pandemije, jer ,,Kosovu treba stabilna i potpuno funkcionalna vlada da upravlja krizom”. A izvestilac Evropskog parlamenta za Kosovo Viola fon Kramon izrazila je nadu da će nakon izazivanja nereda na Kosovu, SAD održati reč da nema tajnog plana za Kosovo i razmene teritorija između Srbije i Kosova.

Spora reakcija EU

Činjenica je, međutim, da je EU sporo reagovala na sve udare na Kurtijevu vladu, ali je isto tako istina da jedino ona dugoročno ima interes da se bavi ovim regionom.

Jer, kako ističe Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, “ako želimo da Zapadni Balkan uspešno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi verodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”. Bodo Veber, politički analitičar pak, smatra da je politička kriza na Kosovu rezultat prethodnih zabluda i grešaka u dijalogu EU i SAD.

Neposredan povod za rušenje Vlade je bio zahtev SAD da Kurtijeva vlada ukine taksu od 100 odsto na robu iz Srbije i BiH, koju je uveo bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj, krajem 2018. godine. Premijer Kurti je najavio postepeno ukidanje takse, ali i skrenuo pažnju da će, ukoliko Srbija ne prekine kampanju protiv nezavisnosti Kosova, uvesti recipročne mere i tretirati Srbiju onako kako Srbija tretira Kosovo.

Međutim, na ukidanju taksi bez reciprociteta posebno je insistirao specijalni izaslanik američkog predsednika za mirovne pregovore Kosova i Srbije, Ričard Grenel, a sve, kako je isticano, u funkciji nastavka dijaloga.

Uzimanje strane Srbiji, koja je i inače uslovljavala nastavak dijaloga ukidanjem taksi, i ucenjivanjem Kurtijeve vlade (povlačenje američkih trupa, ukidanjem finansijske pomoći) imalo je samo jedan cilj – ukljanjanje premijera Kurtija, kao smetnje realizaciji postignutog dogovora između Tačija i Vučića. Grenelova pretnja da će SAD ukinuti pomoć i podršku imala je presudnu ulogu, koju Albanci nikada ne bi doveli u pitanje, pre svega zbog uloge SAD u sticanju kosovske nezavisnosti.

Bez obzira na to što je Tačijev pokušaj podele već ranije naišao na veliko neodobravanje, kako u kosovskoj Skupštini, tako i u celokupnoj javnosti, moglo bi se zaključiti da je i on pod svojevrsnim pritiskom ili, kako insinurira Danjiel Server, da se na njega „vrši veliki pritisak i da svi u Prištini veruju da se ovaj pritisak odnosi na Specijalni sud”.

Ukoliko je to tačno, Server ističe da to otkriva “ponašanje Trampove administracije u korišćenju Specijalnog suda za vršenje pritiska na šefa države”, što Sever doživljava kao “promenu politike prema Kosovu.”

Ustavni puč?

U toku je sada svojevrsni politički inženjering koji za cilj ima uvodjenje vanrednog stanja čime bi predsednik Tači ponovo stao na kormilo i time eventualno, nastavio dogovore o podeli Kosova.

Kosovski publicista i pisac Veton Suroi procenjuje da se na Kosovu sprema ustavni puč, imajući u vidu, kako ističe, da predsednik Tači insistira na forimiranju sveobuhvatne vlade. Ukoliko krene “direktno s diskrecionim pravom predsednika, onda je reč o ustavnom puču”.

Beograd je od početka verovao u neodrživost Kurtijeve vlade, čemu se srpski mediji dnevno doprinosili svojim analizama. U svim formalnim i neformalnim susretima, ne samo Vučićevih direktnih predstavnika već i brojnih tzv. nezavisnih analitičara, ali i predstavnika civilnog sektora sa strancima mogle su se čuti analize da “stvar još nije gotova”. I Tači i Vučić su okrenili leđa EU i posebno Angeli Merkel, jer je navodno njena pozicija znatno poljuljana.

Vladislav Jovanović, bivši Miloševićev šef diplomatije tvrdi da je EU zabrinuta vraćanjem SAD na Balkan, jer ona vrlo dobro zna da je to povezano s ambicijom da se Briselu i Berlinu održi još jedna lekcija da nisu sposobni da rešavaju pitanja u svom dvorištu, ali da dugoročno Nemačka ne želi da sedi na “magarećoj klupi”.

I Tači i Vučić koriste međunarodnu krizu kako bi nastavili sa svojim prethodnim dogovorima i obojica daju prednost SAD kao kredibilnom fakturu koji može da posreduje u dijalogu.

Tako Hašim Tači iznosi da kredibilitet za vodeću ulogu imaju predsednik Donald Tramp i ambasador Ričard Grenel – i za Kosovo i za Srbiju. On kritikuje EU, mada je sporazum iz 2013, doneo niz povoljnosti Kosovu, i ističe da danas “imamo posla sa EU u kojoj još ima pet zemalja koje nisu priznale Kosovo i imamo predstavnika spoljne politike koji dolazi iz države koja nije priznala nezavisnost Kosova, ali je prihvatila Ahtisarijev plan”.

S druge strane, srpska vlada i predsednik Vučić koriste krizu i podršku Kine da ojača svoj politički legitimitet, da opravda nazadovanje demokratije, da zastraši civilno društvo i da dodatno ograniči medije. Istovremeno, Vučić je iskoristio podele unutar EU povodom proširenja da iznese niz uvreda tako što je “evropsku solidarnost nazvao bajkom i optužio Uniju za licemerje“. Svakodnevno se udvara autoritarnim partnerima kao što su Kina i Rusija.

Vašingtonski dil

I Vučić i Tači se oslanjaju ne samo na SAD, već i na Rusiju i Kinu. Ruski analitičari odavno tvrde da granice na Balkanu nisu definitivne i da u rekompoziciji Balkana Rusija mora imati ulogu. Tači je čak izjavio da mu je ruski predsednik Vladimir Putin rekao da se Moskva u Savetu bezbednsti UN neće protiviti eventualnom sporazumu između Beograda i Prištine. Za Moskvu bi nove podele na Balkanu sigurno išle njoj u prilog zbog sličnih situacija u njenom najbližem susedstvu (Ukrajina, Moldavija, Gruzija…)

Teško je verovati da je moguć dijalog izmedju Kosova i Srbije u datim okolnostima, pre svega zato što su obe vlade tehničke i što se ne zna kada će biti mogući izbori. Pri tome mogu se očikivati devastirajuće posledice pandemije na privrede Balkana. Jedina stvarna podrška i pomoć može doći od EU, koja će i sama biti pogođena negativnim posledicama. EU je nedavno dodelila status kandidat i Severnoj Makedoniji i Albaniji, što je sa zakšnjenjem ipak vraća u središte balkanske politike. Odredila je i značajnu pomoć za zemlje Zapadnog Balkan za borbu protiv pandemije.

SAD nisu posvećene Balkanu i kosovskom pitanju, ističe Server i upozorava da, “svrgavanje kosovskog premijera” nije od koristi za Prištinu. Navodi i da nema izgleda za postizanje bilo kakvog sporazuma Beograda i Prištine do posle izbora u Srbiji, ali i u SAD.

Samo pobedom demokrata može se očekivati konstruktivna američka politika, zbog toga što su zajedničke aktivnosti SAD i EU preduslov za pravi pritisak na Beograd. Grenelova “Rambo diplomatija (kovanica Volfganga Petrića) to ni ne pokušava, već je stala na stranu jačeg.

Pandemija će definitivno promeniti svetski poredak, ali je važno da svetski lideri sačuvaju principe liberalnog svetskog poretka na kome je tokom poslednjih 20 godina gradjena arhitektura Balkana. I Kosovu i Srbiji su preko potrebni lideri i vlade sa vizijom, kako bi se savladale prepreke koje stoje kao zid između dve zajednice. Potrebno je povratiti poverenje građana u institucije i solidarnost, kako unutar sopstvenog društva tako i u traženju održivog regionalnog mira. U suprotnom Balkan se može ponovo zapaliti, s nesagledivim posledicama, kako za region, tako i za Evropu.

POVEČANJE CIJENE NAFTE

Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i drugi proizvođači tog energenta postigli su danas dogovor da povećaju cijene nafte smanjenjem njene proizvodnje za gotovo 10 miliona barela dnevno.

Da je postignut dogovor o smanjenju svjetske proizvodnje nafte za oko 10 odsto izjavili su zvaničnici nekoliko država koji su učestvovali u današnjim pregovorima putem video veze.

Ministar energetike Meksika napisao je večeras na Tviteru da su se države dogovorile da od 1. maja smanje proizvodnju nafte za 9,7 miliona barela dnevno, a kuvajtski ministar za naftu objavio je sličnu informaciju.

Iransko ministarstvo za naftu takođe je na Tviteru objavilo da je postignut dogovor o smanjenju proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno u maju i junu.

U toj objavi je navedeno da su se članice OPEK i druge države među kojima je Rusija (takozvani OPEK plus) složile da Meksiko smanji proizvodnju za samo 100.000 barela tokom ta dva mjeseca.

Opiranje Meksika da smanji proizvodnju za 400.000 barela dnevno, koliko je traženo od te države, bilo je glavni kamen spoticanja u pregovorima vođenim u četvrtak i petak, sa ciljem povećanja cijene nafte.

Iako je Meksiko prvobitno blokirao dogovor, predsjednik te zemlje Andres Manuel Lopes Obrador rekao je u petak da se s američkim predsjednikom Donaldom Trampom dogovorio da SAD dijelom doprinesu smanjenju proizvodnje nafte umjesto Meksika.

Lopes Obrador je kazao da se s Trampom dogovorio da Meksiko smanji proizvodnju nafte za 100.000 barela dnevno, a da je SAD smanje za dodatnih 250.000 barela dnevno. Tramp je kasnije u petak potvrdio da je postigao sporazum s Meksikom.

Prevelika proizvodnja nafte u svijetu i ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa dovele su do pada cijene nafte na najniži nivo od 2002.

Samo od početka godine cijena sirove nafte pala je 50 odsto. To je pomoglo potrošačima i firmama kojima je nafta neophodna, ali je nanijelo štetu mnogim državama i kompanijama pošto su im troškovi proizvodnje postali neisplativi.

Sporazum OPEK plus država je bez presedana i po količini smanjenja proizvodnje nafte i po bo broju zemalja koje u tome učestvuju. Mnoge od tih država dugo vremena su bile ljuti rivali u energetskoj industriji.

ZDRAVSTVENI ZVANIČNICI

U Engleskoj je umrlo 657 ljudi u posljednjih 24 sata, pa se očekuje da će ukupan broj u Velikoj Britaniji premašiti 10.000, saopštili su zdravstveni zvaničnici.

Smrt 657 ljudi u britanskim bolnicama u subotu povećala je ukupan broj na 9.875.

Podaci Nacionalne zdravstvene službe ne uključuju smrtne slučajeve u Škotskoj, Velsu ili Sjevernoj Irskoj.

Podaci za cijelu Veliku Britaniju biće objavljeni kasnije.

Dok je porast broja smrtnih slučajeva od virusa u Italiji i Španiji na silaznoj putanji, sve je veća bojazan da će Velika Britanija postati zemlja s najviše smrtnih slučajeva od virusa u Evropi.

SA ADVOKATICOM

Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž rekao je da je dobio dvoje djece sa advokaticom iz tima njegovih branilaca, dok je bio sklonjen u ambasadi Ekvadora u Londonu tokom 2010-ih, piše britanski list Mejl on Sandej.

Australijanac, kome SAD žele da sude zbog špijunaže, otac je dvojice dječaka od dvije, odnosno jedne godine koje je ima sa 37-ogodišnjom Stelom Moris, njegovom advokaticom poreklom iz Južne Afrike.

Britanski dnevnik danas objavljuje na svom vebsajtu slike Asanža i njegovih sinova kao i razgovor sa Stelom Moris koja govori da se zaljubila u Asanža prije pet godina i kako planiraju da se vjenčaju.

Ona je odlučila da otkrije postojanje djece Gabrijela i Maksa zato što strahuje da je Asanžov život u opasnost ako ostane u londonskom zatvoru Belmarš gdje se sada nalazi, zbog pandemije novog korona virusa.

Britanski sud odbio je krajem marta da uslovno oslobodi 48-ogodišnjeg Asanža koji strahuje da se ne zarazi korona virusom. Sud je procijenio da postoje ozbiljni razlozi da se vjeruje da se on ne bi pojavio na budućim ročištima.

Preko Tvitera Vikiliks je prenio da Asanžova partnerka, majka dvoje male djece, moli britansku vladu da oslobodi njega, kao i druge osetljive bolesnike u vrijeme kada korona virus hara u zatvorima.

PAPA PORUČIO

Uskrs nudi poruku nade u “najmračnijem času” za ljude, rekao je sinoć papa Franjo na misi u bazilici svetog Petra, na kojoj nikoga nije bilo zbog pandemije korona virusa.

Papa je strahove današnjeg vremena uporedio sa strahom Isusovih sljedbenika dan nakon njegovog raspeća.

“Oni su, kao i mi, vidjeli dramu patnje, neočekivane tragedije koja se desila iznenada. Vidjeli su smrt i ona im je pritisla srca. Bol je bio pomiješan sa strahom. I tada je postojao strah od budućnosti i svega što će morati ponovo da se izgradi. Za njih, kao i za nas, to je bio najmračniji trenutak”, naveo je poglavar Katoličke crkve.

Uskršnja misa u bazilici je među najsimboličnijim ceremonijama u Vatikanu.

Vjernici ulaze u mrak, izuzev svjetlosti svijeća. Sam papa drži visoku uskršnju svijeću. Onda se svjetla u crkvi upale, kao znak radosti.

Ali ove noći, crkva je bila osvijetljena i prazna, a koraci pape i njegove malobrojne pratnje jasno su se čuli dok su išli ka oltaru.

Papa Franjo je poručio vjernicima da posiju sjeme nade malim gestovima brige.

Papa je, ipak, priznao da nije lako biti optimista rekavši da “dok dani prolaze i strah raste, čak i najjača nada može da se raspe”.

Franja je opisao uskršnju poruku kao “poruku nade” i pozvao hrišćane da budu “glasnici života u vremenu smrti”.

ITALIJA

Italija planira da poveća testiranje na koronavirus i da uspostavi sistem praćenja kontakata kada se ukine mjera zabrane kretanja, koja je na snazi do 3. maja.

Italijanski specijalni komesar za vanredne situacije Domeniko Arcuri rekao je za SKITG 24 da će testiranje krvi biti obavezno za uspotavljanje sistema “imunitetnih pasoša”.

Biće omogućene i mobilne aplikacije putem kojih će se ljudima omogućiti da znaju da li su stupili u kontakt sa nekim ko je pozitivan na virus.

Tada se mogu testirati u nastojanju da se ograniči dalje širenje virusa.

Testovi krvi koji će identifikovati anti-tijela još se razvijaju, a virusolozi upozoravaju da testovima neće moći da se dokaže imunitet.

Međutim, testovi koji detektuju anti-tijela omogućiće da se pokaže da li je osoba imala virus u tijelu.

Ukoliko je test na anti-tijela pozitivan, radiće se dalja ispitivanja kako bi se ustanovilo da li je virus aktivan.

Cilj je da se utvrdi koliko traje imunitet na virus.

PROGNOZE

Njemačka će, prema prognozama, ove godine biti u recesiji od 4,2 odsto, a ekonomija će najlošije proći u drugom tromjesečju, kada se predviđa pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) čak 9,8 odsto.

Očekuje se da će najjača evropska ekonomija naredne godine rasti 5,8 odsto, ali s niske baze.

Tako država u proljećnoj prognozi predviđa pet ekonomskih instituta koji su već uzeli u obzir ekonomske mjere zemlje, prenosi B92.

Njemačka nikad nije doživjela tako dubok pad BDP-a, kakav predviđaju ekonomisti za drugi kvartal, od prikupljanja tromjesečnih podataka, to jest od 1970. godine.

Pad je čak dvostruko dublji od najdubljeg tromjesečnog pada BDP-a u posljednjoj finansijskoj krizi 2008. godine.

Ekonomisti procjenjuju da je zemlja u prvom tromjesečju ove godine zabilježila pad od 1,9 odsto.

Makroekonomski brojevi takođe su niski u ostalim zemljama zbog korona krize.

Francuska je zabilježila pad BDP-a od šest odsto u prvom kvartalu ove godine, nakon što je u posljednjem kvartalu prošle godine imala pad od 0,1 odsto.

Francuska je već pala u tehničku recesiju. Posljednji put francuski BDP pao je slično duboko u drugom tromjesečju 1968. godine, 5,8 odsto.

Institut Ifo iz Minhena u saradnji sa švajcarskim institutom KOF prognozira da će eurozona biti u prilično dubokoj recesiji u prvoj polovini godine, a da će se vratiti rastu u trećem tromjesečju.

POVODOM VELIKOG PETKA

Pariška katedrala Notr Dam, iako teško oštećena prošlogodišnjim požarom, danas je nakratko otvorena povodom Velikog petka.

Nekoliko dana prije prve godišnjice požara koji je opustošio tu svjetsku znamenitost, nadbiskup Pariza predvodio je ceremoniju obilježavanja Velikog petka koja se razlikovala od svih dosadašnjih u tom srednjevjekovnom dragulju gotičke arhitekture.

Nadbiskup Mišel Opeti odao je poštovanje Trnovom vijencu koji je preživeo požar koji je srušio krov katedrale, a posljedice su užasnule svijet.

Danas su održane molitve pred malim brojem vjernika kojima je dopušteno da uđu u zatvorenu katedralu, ali je za javnost svečanost prenošena na TV.

Radovi na obnovi katedrale obustavljeni su 16. marta zbog pandemije korona virusa.

Krajem januara general francuske vojske, zadužen za obnovu vatrom uništene katedrale, rekao je da će radovi na obnovi u najboljem slučaju početi kasnije ove godine.

General Žan-Luj Žorželen je u Parlamentu Francuske rekao da radnici obezbjeđuju strukturu i da postoji zabrinutost da bi se lučne tavanice Notr Dama mogle srušiti, te je “prerano za potvrdu da je katedrala sačuvana”, rekao je on.

Požar je aprila prošle godine uništio znamenitu “strijelu” – dekorativni toranj nasred krova, kao i samu konstrukciju krova koja je održavala stabilnost fasade s dvijema kulama i stabilnost tavanica.

Zimus početo skidanje skela, sada prekinuto, trebalo je da traje četiri mjeseca da bi profesionalni penjači demontirali 40.000 dijelova skela, ukupne težine 200 tona, rekao je Žorželen.

Katedrala se potom mora očistiti od istopljenog olova kojim je bio prekriven krov, i tek tada će stručnjaci moći da odluče kako obnoviti Notr Dam.

Žorželen je rekao da bi crkva mogla ponovo da se otvori za posjetioce kroz pet godina – kako je obećao predsjednik Republike Emanuel Makron, iako neki stručnjaci taj rok smatraju nerealno kratkim.

Rekonstrukcija Notr Dama čiji je prvi kamen položen 1163. godine, pokrenula je široku raspravu u Francuskoj, s različitim pogledima da li bi trebalo uključiti nove tehnologije i dizajn, građevinu bolje obezbijediti, te joj i promijeniti izgled.

UKUPNO 605

U Španiji je umrlo 605 osoba od koronavirusa, najmanje u jednom danu od 24. marta, saopštile su u petak španske vlasti.

Ukupan broj žrtava dostigao je 15.843.

Španija se uz Italiju i SAD svrstava u pandemijom koronavirusa najpogođenije zemlje.

Španske vlasti su produžila vanredno stanje do 26. aprila. Zbog epidemije zemlja je u blokadi od 14. marta.

  • Inflacija ne jenjava, tokom ljeta cijene drastično rasle
    on 12/09/2025 at 18:41

    Poslanici opozicije zatražili su kontrolno saslušanje ministara ekonomije i finansija zbog, kako navode, izostanka adekvatne reakcije Vlade na negativne efekte inflacije. Ranije danas Monstat je objavio podatke prema kojima su cijene proizvoda i usluga u avgustu bile 0,5 odsto veće u odnosu na jul, dok su u poređenju s prošlom godinom porasle čak 4,6 procenata. Nijesu iznenađeni ni građani ni ekonomisti.

  • Mugoša: Značajan dio inflacije posljedica strukturne ranjivosti crnogorske privrede
    on 12/09/2025 at 15:49

    Prema najnovijim podacima MONSTAT-a za avgust inflacija u Crnoj Gori je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone. Godišnji rast cijena kad je voće u pitanju je čak 22,7%, farmaceuskih proizvoda 15%, ulja i masti 14%, snadbijevanja vodom 24,1% i drugih, saopštio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.

  • Kordić sa berlinskim udruženjem o planovima za dalji razvoj sjevera i investicionim prilikama
    on 12/09/2025 at 14:51

    Predstavnici Ministarstva turizma, na čelu sa ministrkom Simonidom Kordić, razgovarali su sa predstavnicima berlinskog mrežnog udruženja Freitagsrunde, koje okuplja ličnosti iz politike, biznisa, diplomatije, nauke i kulture o planovima za dalji razvoj sjevernog regiona.

  • Do kraja avgusta izvršene 3.123 kontrole, izdato 752 prekršajna naloga
    on 12/09/2025 at 09:04

    Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.

  • Za Vaterpolo i plivački savez 200.000 eura
    on 11/09/2025 at 17:05

    Vlada Crne Gore usvojila je Predlog za preusmjeravanje 200.000 eura sa Tekuće budžetske rezerve Ministarstva finansija na Ministarstvo sporta i mladih.

  • Crna Gora pokreće novi alat za analizu potrošnje
    on 11/09/2025 at 12:38

    Ministarstvo finansija, u saradnji sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), zvanično je otpočelo implementaciju projekta uvođenja novog alata za analizu potrošnje (Spending reviews), čiji je cilj unaprjeđenje fiskalne discipline, transparentnosti i efikasnosti javnih finansija.

  • Radovanić: Rast cijena anulirao rast zarada, Vlada da vrati akciju “Stop inflaciji”
    on 11/09/2025 at 11:25

    Generalni sekretar Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić istakao je da Vlada nema senzibilitet niti rješenje za rast cijena namirnica koji anuliraju rast zarada.

  • Predsjednica PKCG Nina Drakić izabrana u Upravni odbor Eurochambresa
    on 11/09/2025 at 10:55

    Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić izabrana je u Upravni odbor Asocijacije privrednih komora Evrope – Eurochambres, na sastanku pridruženih članica u Podgorici.

  • EUROSTAT: Cijene struje u Crnoj Gori stabilne i među najjeftinijim u Evropi
    on 11/09/2025 at 09:26

    Prema podacima Eurostata, Crna Gora se izdvaja kao zemlja sa stabilnim i jednim od najjeftinijih cijena električne energije za domaćinstva u periodu od 2020. do 2025. godine, prenosi MneStat Analytics & Statistics.

  • Dug crnogorskih firmi premašio 1,5 milijardi eura, vikendom olakšan platni promet
    on 11/09/2025 at 05:48

    Dug kompanija na kraju augusta po osnovu neizmirenih obaveza dostigao je milijardu i po eura. To pokazuje statistika Centralne banke u kojoj navode da je ta institucija unaprijedila obradu podataka, pa sada zainteresovani lakše mogu donijeti odluku sa kojom firmom će da posluju ili ne.