GEOSTRATEŠKE IGRE

Osim virusa koji Italiju obara na koljena, ovu mediteransku zemlju pogađa i druga, pomalo neočekivana nevolja – ignorancija Evropske unije (EU) na pozive ove članice za pomoć.

Ovakav odnos izbacio je na vidjelo tinjajuće sukobe interesa među članicama, suptilne geostrateške igre Rusije i Kine zasnovane na korištenju snage kapitala za prodor u Evropu i interesne zone SAD.

Čini se da je Italija pri tome targetirana kao nelojalna članica koja vlastiti ekonomski interes pretpostavlja evropskim strategijama i politikama, te da to određuje sporno ponašanje EU.

Odmah po izbijanju epidemije, krajem februara, Italija je zatražila pomoć putem Koordinacijskog centra za hitno reagiranje, ali je nije dobila.

“Zatražili smo isporuku medicinske opreme, a Evropska komisija je molbu proslijedila državama članicama. Ali, do sada nijedna država članica EU nije Italiji poslala potrebne zalihe”, izjavio je stalni predstavnik Italije pri EU Mauricio Masari.

Kada je Zagreb pogodio zemljotres 22. marta i Hrvatska aktivirala isti Mehanizam civilne zaštite, EU i nekoliko članica odmah je poslalo pomoć.

“Evropska komisija je već pomogla u slanju šatora, kreveta, madraca, grijalica i vreća za spavanje iz Slovenije, Mađarske, Austrije i Italije”, izjavio je portparol Komisije Erik Mamer.

Tako je u nekoliko dana postalo jasno da je Italija svjesno u nemilosti ostalih članica, te da se ne radi o konfuziji ili prioritetnoj brizi članica EU za vlastite potrebe, nego o selektivnom reagovanju.

Odmah potom, pomoć je Italiji stigla iz Kine, Rusije i Kube. Popratne političke poruke bacile su jasnije svjetlo na korijene evropskog ignorisanja italijanske tragedije.

Otvorili vrata ruskom i kineskom kapitalu

Italija unutar EU već nekoliko godina figurira kao članica koja je otvorila vrata ruskom i kineskom kapitalu suprotno evropskom i američkom shvatanju sankcija postavljenih Rusiji i njihovim interesima. Sadašnji odnos prema Italiji čini se da je evropski odgovor na to.

Kao i u slučaju Zapadnog Balkana, prostor na kojem EU ne djeluje osvajaju drugi. Tako je 12. marta u Rim stigao prvi kontigent kineske pomoći, avion sa 31 tonom sanitetskog materijala i opreme (dva miliona maski, 10.000 respiratora, 20.000 zaštitnih odijela, 50.000 testera, antivirusni ljekovi) i ekipom epidemiologa, a odmah zatim i kopnena pošiljka sa nekoliko desetina tona medicinske opreme.

Italija je već osjetila nesolidarnost EU 2015. godine prilikom enormnog priliva migranata iz Afrike, kada su se zemlje EU oglušile o obavezu njihovog zbrinjavanja po utvrđenim kvotama.

Rusija spremna da pomogne i u ekonomiji

Ruski predsjednik izuzetno je poentirao slanjem pomoći. U jeku epidemijske agonije i nakon što se EU oglušila o vapaje Rima, kako izvještavaju italijanski mediji, Vladimir Putin lično je telefonom pozvao premijera Đuzepea Kontija i obavjestio ga da iz Moskve upravo polijeće avion sa medicinskom opremom i ljekarskim ekipama.

Pojašnjenja radi treba reći da su EU ili NATO prije nekoliko dana naložili svojim članicama da ne dozvole prelet ruskih vojnih aviona sa materijalima za Italiju i njih devet je to učinilo. Ipak, ruski transporteri Ilyushin II-76 pronašli su zaobilazne koridore i stigli u Rim, a da to NATO nije mogao spriječiti.

Ministar vanjskih poslova Italije Luiđi Di Majo rekao je kako će se “Italija sjetiti ko je pomogao u trenucima najveće krize moderne Italije, a ko ne”. Zatim, u vojnoj bazi kod Rima Ruse je dočekao general Enzo Vekiareli koji se pred medijima zahvalio ruskom narodu za pružanje pomoći. Sve su to signali proruskog zaokreta.

Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov objavio je da će “Ruska vlada pomoći italijanskim kompanijama da nadomjeste finansijski gubitak proistekao iz evropskih sankcija Rusiji”. Naime, sankcije su prepolovile rusko-italijanski bilateralni promet sa 53,8 milijardi USD u 2013. na 26,9 milijardi USD u 2018. godini.

“Spremni smo da pomognemo italijanskim kompanijama da umjesto isporuke gotovih proizvoda pređu na proizvodnu saradnju uz lokalizaciju proizvodnje u Rusiji,” objasnio je Lavrov.

Ili jasnije, da industriju čije proizvode Italija ne može prodavati zbog sankcija, preseli u Rusiju. Inače, u Rusiji posluje oko 500 italijanskih kompanija i ova je zemlja najveći ruski partner pored, Kine, Njemačke i Holandije.

Slijedi redefinisanje položaja Italije u EU

U aktuelnom trenutku, kada se kraj pandemijske krize i epilog još ne naziru, teško je procijeniti kakav će kurs zauzeti Italija. Italijanski analitičari tvrde da će „ovakav odnos EU sigurno uticati na redefiniranje položaja Italije i relacije sa članicama”, dok su nacionalisti i euroskeptici najradikalniji sa ponovnim zahtjevom za napuštanje EU. Temeljno pitanje je šta je veći interes – novo partnerstvo sa Kinom i Rusijom ili nastavak sa EU.

Izlazak bi bio preradikalan potez, jer se italijanska privreda zasniva na jedinstvenom tržištu i euru, a čak 2,7 miliona Italijana radi u drugim državam EU. Napuštanje te pozicije značilo bi neizvjesnost. Istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da 58 odsto građana podržava članstvo. Da li će držanje EU prema Italiji bitno uticati i na državnu politiku donekle će se pokazati u junu, kada će se u Briselu glasati o produženju sankcija prema Rusiji.

PAO U VODU?

Ruski borbeni avion Su-27 nestao je sa radara iznad Crnog mora, na 50 kilometara od grada Feodozija na Krimu, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Prema preliminarnim procjenama, avion je pao u more, prenose agencije.

“Oko 20 sati i deset minuta signal aviona Su-27 nestao je sa radara tokom leta iznad Crnog mora, udaljenog 50 kilometara od grada Feodozija. Hitna radio signalna lampica aktivirana je u tom područj”u, saopštilo je Ministarstvo.

U potragu i spasavanje uključili su se dva aviona Južnog vojnog okruga, ali vremenski uslovi u tom području komplikuju potragu.

Civilna plovila i mornarica upućeni su prema mjestu nesreće.

Za sada nema podataka o žrtvama ili preživjelima.

ČELNIK STO UPOZORAVA

Čelnik Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo izjavio je da projekcije pokazuju da će ekonomski pad uzrokovan pandemijom koronavirusa biti gori od recesije 2008.

“Ova pandemija neizbježno će imati ogroman uticaj na ekonomiju”, izjavio je generalni direktor Svjetske trgovinske organizacije u video-poruci snimljenoj iz njegove kuće i objavljenoj na veb stranici, prenosi Fena.

“Nedavne projekcije predviđaju ekonomski pad i gubitak radnih mjesta koji su gori od globalne finansijske krize prije desetak godina”, dodao je.

Kazao je da konkretne prognoze još nijesu dostupne, ali da ekonomisti pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji očekuju “vrlo oštar pad trgovine”.

Međutim, rekao je da bi zemlje mogle da preduzmu važne korake za ograničavanje trenutne ekonomske štete i postave temelje za dugoročni oporavak, pozivajući ih da sarađuju.

“Koordinacioni napori povećaće našu snagu za kolektivnu borbu protiv recesije”, dodao je Azevedo, prenosi Al Džazira.

AUSTRALIJANAC PROMIJENIO ISKAZ

Australijanac optužen za ubistvo 51 osobe i ranjavanje desetine drugih ljudi u dvijema džamijama u Krajsčrču na Novom Zelandu, u martu prošle godine, danas je promijenio izjavu, te se izjasnio krivim, saopštila je novozelandska policija.

Dvadesetdevetogodišnji optuženi napadač putem videoveze odgovarao je na vanrednom ročištu Višeg suda u Krajsčrču na zahtjev optuženog, te priznao 51 optužbu za ubistvo i 40 pokušaja ubistva, kao i jednu optužbu za učestvovanje u terorističkom činu, piše u policijskom saopštenju.

Imena svih 51 ljudi ubijenih 15. marta 2019. godine optuženom su pročitani prije nego što je upitan kako se izjašnjava za optužbu za ubistvo, prenijeli su novozelandski mediji.

“O, u redu. Da, kriv”, rekao je, navodno, prije nego što je ponovno priznao krivicu na pitanje o pokušaju ubistva i optužbama za terorizam.

Napadač, bijeli rasist, u aprilu se izjasnio da nije kriv za ukupno 92 optužbe, kada se takođe javio videovezom iz zatvora u Ouklandu, više od 1.000 kilometara sjeverno od Krajsčrča, gdje ga drže u izolaciji u strogo čuvanom zatvorskom krilu.

“Policija procjenjuje da će ta vijest iznenaditi žrtve i javnost, od kojih su neki možda poželjeli biti prisutni u sudnici”, navodi se u izjavi.

Ročište se odgađa zbog koronavirusa

U početnoj reakciji, novozelandska premijerka Jacinda Ardern izjavila je da današnje priznanje krivice donijeće olakšanje mnogim ljudima čiji su životi bili uništeni onim što se dogodilo 15. marta.

“Priznanje krivice podrazumijeva odgovornost za ono što se dogodilo, a takođe pošteđuje porodice koje su izgubile najmilije, ozlijeđene i druge svjedoke, mučnog suđenja. Ne mogu dati dodatni komentar s obzirom na to da se kazna tek treba izreći”, dodala je Ardern.

Ročište na kojem se izriče kazna neće se sazvati još.

“Zbog epidemije Kovida-19 to još neko vrijeme neće biti moguće”, rekli su u policiji.

GUTEREŠ

Pandemija koronavirusa prijeti čitavom čovječanstvu, izjavio je danas generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš koji je pokrenuo “Globalan plan humanitarnog reagovanja”, nakon poziva na doniranje kako bi se prikupile dvije milijarde dolara.

Na ovu prijetnju “čitavo čovječanstvo mora da odgovori. Akcija i solidarnost na svjetskom nivou su od kljčnog značaja”, rekao je Gutereš u video izjavi i ocijenio da “individualni odgovori zemalja neće biti dovoljni”.

Kako je precizirao, cilj tog plana jeste da se “omogući borba protiv virusa u najsiromašnijim zemljama svijeta i da bi se odgovorilo na potrebe najugroženijih ljudi, posebno žena i djece, starijih osoba, hendikepiranih i hroničnih bolesnika”.

Pandemija koronavirusa je do danas odnijela 19.246 života širom svijeta od izbijanja u decembru 2019. u Kini, dok je 427.000 ljudi zaraženo.

Poziv UN na donacije, što je skromna suma s obzirom na 2.000 milijardi koje je deblokirao Vašington za američku privredu, namijenjen je pokrivanju perioda između aprila i decembra 2020.

ZBOG PANDEMIJE VIRUSA

Bundestag je danas usvojio plan mjera u visini blizu 1.100 milijardi eura namijenjenih Njemačkoj, prvoj evropskoj privredi, da se suoči sa posljedicama pandemije korona virusa.

Članovi Bundestaga, donjeg doma njemačkog parlamenta, usvojili su nove zajmove u visini od 156 milijardi evra za podršku firmama, zaposlenima i zdravstvenom sistemu, kao i stotine milijardi garancija za bankarske kredite preduzećima.

Taj set mera, bez presedana, biće podnet gornjem domu njemačkog parlamenta Bundesratu koji okuplja predstavnike saveznih pokrajina. Ishod glasanja se ne dovodi u pitanje pošto su već pružili podršku planu vlade kancelarke Angele Merkel.

Plan predviđa “fond za ekonomsku stabilizaciju” od 400 milijardi eura garancija za dugove preduzeća, 100 milijardi za kredite ili ulaganja u firme i 100 milijardi eura za podršku državnoj investicionoj banci KfW.

Zahvaljujući sumi od 357 milijardi eura, KfW će u budućnosti moći da garantuje oko 822 milijarde eura kredita. Savezna vlada će obezbijediti malim preduzećima do 50 milijardi eura subvencija. Plan mjera predviđa i 3,5 milijardi eura hitne pomoći zdravstvenom sistemu, kao i 55 milijardi koje mogu biti slobodno upotrijebljene za potrebe borbe protiv pandemije.

U SAD, Bijela kuća i Senat su danas postigli sporazum o “istorijskom” planu od 2.000 milijardi dolara.

TURSKA

Turske vlasti su uhapsile 410 osoba zbog “provokacija” na društvenim mrežama nakon što su dijelile neosnovane sadržaje o novom korona virusu, saopštilo je ministarstvo unutrašnjih poslova.

“Do danas je bilo 410 hapšenja. Sudski proces se nastavlja”, izjavio je ministar policije Sulejman Sojlu u intervjuu 24 tv.

Turska vlada danima apeluje da se ne postavljaju lažne informacije koje bi izazvale paniku zbog pandemije korona virusa.

Prema zvaničnim podacima, od sinoć, u Turskoj je registrovano 1.872 zaraženih korona virusom i 44 smrtna slučaja.

Vlada je preduzela više mjera kako bi obuzdala širenje epidemije, poput izolacije starijih osoba i zatvaranje škola.

ISTANBUL

Kancelarija glavnog tužioca u Istanbulu saopštila je da je pripremila optužnice protiv 20 osumnjičenih osoba za ubistvo saudijskog novinara Džamala Kašogija.

Među osumnjičenima bivši zamjenik šefa saudijske obavještajne službe Ahmed el Asri i bivši savjetnik kraljevskog suda Saud el Katani.

Oni se sumnjiče da su “podstakli ubistvo sa monstruoznom namjerom”, prenosi Rojters.

U optužnici se navodi da je ostalih 18 osoba izvršilo ubistvo Kašogija u oktobru 2018. godine.

DOŽIVOTNI ZATVOR

Kolorado je danas postao 22. američka savezna država koja je ukinula smrtnu kaznu.

Guverner te države Džared Polis u ponedjeljak je ratifikovao zakon o ukidanju, uz ocjenu da “smrtna kazna ne može i nikada nije bila sprovedena na jednak način u cijelom Koloradu”.

Najstroža kazna u toj državi će od sada biti doživotni zatvor bez mogućnosti preinačenja kazne.

Zvaničnici Kolorada su u nekoliko navrata bezuspješno pokušali da ukinu smrtnu kaznu na snazi do 1979. godine.

U toj američkoj državi sprovedena je samo jedna smrtna kazna. Zatvorenik je bio Geri Dejvis, osuđen 1997. godine za silovanje i ubistvo.

U SAD su prošle godine bila 22 pogubljenja i to pretežno u sedam država, na konzervativnom jugu. U Teksasu je pogubljen najveći broj osuđenika, njih devet.

VELIKI GUBICI

Avio prevoznici u svijetu izgubiće ove godine 252 milijarde dolara zbog korona virusa, procijenilo je danas njihovo udruženje IATA.

“Kriza koja potresa našu industriju najveća je ikada do sada”, rekao je generalni direktor Međunarodnog udruženja avio saobraćaja Aleksandr de Žiniak (Alexandre de Juniac) na telefonskoj konferenciji.

On je pozvao vlade da pomognu: “Potreban nam je paket hitne pomoći… i očajnički nam je potreban gotov novac”, dodao je.
Kriza je pogodila 98 odsto putničkog saobraćaja u svijetu – podatak je udruženja IATA koje precizira da prosječna avio kompija ima novca za samo dva mjeseca.

Avio kompanije su zbog pandemije korona virusa praktično obustavile letove, a još prošle nedjelje su zatražile pomoć od 200 milijardi dolara.

IATA okuplja 290 kompanija koje obavljaju 82 odsto svjetskog avio saobraćaja.