EPIDEMIJA U KINI

Drugi uzastopni dan Kina nema prijavljen ni jedan slučaj novozaraženog lokalnog porijekla, mada je broj uvezenih slučajeva zaraze dostigao rekord.

Nestanak epidemije u Kini, gdje je virus prvi put primijećen u decembru daje zračak nade mnogim drugim zemljama koje su u izolaciji u nastojanu da suzbiju širenje bolesti KOVID-19.

Broj novih smrtnih slučajeva je veoma pao u Kini posljednjih nedjelja, danas je ministarstvo zdravlja objavilo da je samo troje umrlo, što je najniži broj od kada su počele da se vode statistike, u januaru.

Sada je glavna briga Kine da izbjegne da zaraženi ljudi koji dolaze iz inostranstva stvore novi talas epidemije na njenoj teritoriji.

Ministarstvo zdravlja je saopštilo danas da je rekordnih 39 novih slučajeva prijavljeno u odnosu na 34 prethodnog dana, što je ukupno 228.

Zbog rizika više gradova i provincija, uključujući Peking, uveli su stroge sanitarne kontrole za sve osobe koje stižu iz neke druge zemlje uz obavezni karantin od 14 dana na posebno određenim mjestima za to.

Kao simbol pomjeranja epicentra krize od Azije u Evropu ukupan broj umrlih u Italiji, 3.405 prešao je juče broj zabilježen u Kini, gde je umrlo 3.248 ljudi.

Od početka epidemije gotovo 81.000 ljudi zaraženo je u Kini, ali sada je bolesno njih oko 7.000.

Da bi se spriječilo širenje epidemije kineske vlasti zatvorile su grad Vuhan, gdje je izbila epidemija i provinciju Hubej u kojoj se nalazi, odnosno više od 50 miliona ljudi. Međutim te restrikcije se postepeno ukidaju.

I TRAMP ODOBRIO

Ugledni francuski i svjetski stručnjak sa univerziteta u Marselju, profesor Didije Raul je ponovo istakao da su njegova ispitivanja pokazala da se lijek hlorokin pokazao djelotvoran u liječenju korona virusa i američki predsjednik Donald Tramp je saopštio da će u SAD u suzbijanju opake epidemije biti odmah korišćen taj lijek koji se već uspješno koristio u suzbijanju malarije i artroze.

Dok ljekari i naučnici u Evropi i svijetu ubrzano rade na pronalaženju vakcine protiv korona virusa, za šta će biti potrebno možda i godinu dana, profesor Raul je stavio do znanja da je kliničko ispitivanje lijeka “Plaquenil”, čiji je glavni sastojak hlorokin, pokazalo da je od 24 bolesnika od korona virusa koji su šest dana uzimali taj lijek, njih 18 bilo sasvim izliječeno.

Iako su se u stručnim krugovima, kako piše francuski dnevnik “Lezeko”, čula i mišljenja da je ipak prerano donositi zaključke, zato što postupak liječenja hlorokinom nije prošao ustaljene naučne protokole, američki predsjednik Tramp očigledno je odlučio da odmah učini sve da spriječi naglo širenje epidemije korona virusa u Americi i stavio do znanja da će hlorikin biti vrlo brzo korišćen.

Ipak, ključna američka državna zdravstvena ustanova FDA je saopštila da je Tramp to zatražio, ali da će stručnjaci FDA temeljito ispitati taj lijek i dati svoj sud.

Američki predsjednik se pouzdao u nalaze francuskog i svjetskog stručnjaka profesora Raula i rekao je da će “praktično odmah na raspolaganje biti stavljen ovaj lijek, koji je pokazao prve veoma obećavajuće rezultate”, tako da se postigne preokret u nastojanjima da se suzbije epidemija korona virusa od koje je u SAD oboljelo preko 11 hiljada ljudi, dok je 154 njih umrlo.

Trampa je, u situaciji kad u Americi prijeti pravo razbuktavanje epidemije, u djelotvornost hlorikina uverilo bez sumnje i to što su kineski naučnici u časopisu “Nejčr” krajem februara objavili istraživanje koje pokazuje da korišćenje hlorikina omogućilo da se na “uzornom broju oboljelih korona virusa zaustavi upala pluća” i pacijenti izliječe u mnogo kraćem roku nego da nijesu uzimali taj lijek.

Hlorokin je od strane FDA već odavno odobren za korišćenje u liječenju malarije i artroze, ali je direktor ove američke državne ustanove Stiven Han izjavio da su prethodni nalazi nužni da bi se sa sigurnošću moglo znati da je djelotvoran i u suzbijanju Kovida -19.

Francuski ministar zdravlja Olivje Veran je istovremeno saopštio da je Francuska odobrila “opsežna klinička ispitivanja” hlorokina sa ciljem da se dođe do potpuno pouzdanih saznanja i političke odluke vlasti da taj lijek odobre za liječenje bolesti korona virusa.

Dr Raul, jedan od svjetski najpoznatijih infektologa, je stavio do znanja da je hlorokin, poznat i kao “hidroksihlorokin”, već pokazao jasne rezultate, da je to i vrlo jeftin lijek, a u ispitivanja i distribuciju hlorokina su već krenuli i instituti i ljekari u Iranu, Australiji, Maroku, Izraelu, Belgiji, a sad sve govori i u Americi.

Preko milijardu ljudi je širom svijeta već dosad upotrebljavalo ovaj lijek za malariju i artrozu bez ikakvih neželjenih dejstava.

OD NEDJELJE

Radi ograničenja širenja koronavirusa Grčka je danas odlučila da zatvori sve svoje hotele koji rade tokom cijele godine poslije iste mjere za hotele otvorene u turističkoj sezoni.

Odluka koja stupa na snagu u nedjelju uveče važi do kraja aprila. Odluka je donijeta da bi se “zaštitili zaposleni u hotelima”, saopštilo je Ministarstvo turizma.

Dozvoljeno je samo da po tri hotela po gradu rade u Atini i u Solunu, kao i po jedan hotel po regionu, dodalo je ministarstvo.

“Odluka će biti primijenjena od nedjelje 22. marta u ponoć do kraja aprila”, navodi se u saopštenju.

Prošle nedjelje sezonski hoteli bili su zatvoreni iz istih razloga.

Grčka komora hotelijera procijenila je da će gubici u turističkoj sezoni od koronavirusa biti oko 522 miliona eura.

Grčka koja je danas zabilježila šesti smrtni slučaj od koronavirusa preduzela je niz drastičnih mjera da zaustavi pandemiju od zatvaranja škola, prodavnica i arheoloških nalazišta do zabrane okupljanja za više od deset osoba.

EPIDEMIJA

Španija se priprema da se suoči sa “najtežim danima” u pandemiji koronavirusa uključivanjem nekoliko hiljada zdravstvenih radnika, a otvoriće i hotel za prijem bolesnih.

U Španiji je umrlo 767 ljudi, dok je zaraženo 17.1470 osoba, navelo je tamošnje Ministarstvo zdravlja i dodalo da je izliječeno 1.107 osoba.

Ta zemlja je četvrta najugroženija zemlja u svijetu, a u Evropi je druga poslije Italije.

“Najteži dani dolaze… Nastaviće se povećanje broja zaraženih i tako će biti dok ne dođemo do vrhunca epidemije”, upozorio je španski ministar zdravlja Salvador Ilja i dodao da je u zdravstveni sistem uključeno nekoliko hiljada studenata medicine, ljekara na specijalizaciji i medicinskih sestara koje nijesu imale ranije posao.

Ilja je dodao da su pozvani i ljekari i medicinsko osoblje u penziji.

NOVI SUKOBI NA GRANICI

Na grčko-turskoj granici izbili su sukobi kada je 500 izbjeglica pokušalo da probije zaštitnu ogradu i uđe u Grčku.

Grčka policija je saopštila da je na izbjeglice na turskoj teritoriji ispaljen suzavac, kao i da je sa turske strane uzvraćeno suzavcem prema Grčkoj, prenosi AP.

Sukob je počeo u 14.00 sati juče i trajao je oko dva sata.

Procjenjuje se da je oko 2.000 izbjeglica još na grčko-turskoj granici.

Nakon što je Turska proglasila svoje granice otvorenim prema Evropi, desetine hiljada izbjeglica se uputilo prema Grčkoj.

Juče je Ankara saopštila da zatvara šest kopnenih i pomorskih graničnih prelaza prema Grčkoj i Bugarskoj, kako bi se spriječilo širenje korona virusa, ali zvaničnici ukazuju da to ne znači da Turska odustaje od odluke da u datom trenutku ponovo otvori svoje granice prema Evropi za izbjeglice iz Sirije.

Turske granice će do daljeg biti zatvorene za izbjeglice, ali ne i za transport namirnica i opreme, predočili su anonimni turski izvori bliski vladi u Ankari.

U pograničnim izbjegličkim kampovima nijesu registrovani slučajevi oboljevanja od korona virusa, iako je nepoznato u kojoj je mjeri spovedeno testiranje.

Više od 9.300 ljudi je do sada uspjelo da uđe u Grčku, većina preko grčkih ostva u Egejskom moru.

SOLIDARNOST BITNA

Životi nekoliko miliona ljudi moglo bi da bude ugroženo ako nema solidarnosti u svijetu, posebno prema najsiromašnijim zemljama u svjetlu borbe protiv pandemije koronavirusa, upozorio je večeras generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

“Dokazano je da virus može da bude obuzdan i tako i treba. Ako bismo dozvolili da se širi kao požar, posebno po najugroženijim područjima u svijetu – to bi onda izazvalo smrt nekoliko miliona ljudi”, rekao je Gutereš na video konferenciji za novinare.

Generalni sekretar UN je rekao da globalna solidarnost nije samo moralni imperativ, već u interesu svih.

“Treba odmah da pređemo na situaciju u kojoj svaka država primjenjuje sopstvene zdrastvene strategije i to na transparentan način u okviru globalnog i koordiniranog odgovora, a to uključuje i pomoć onim zemljama koje su manje pripremljene da se suoče sa krizom”, rekao je Gutereš i dodao da treba podržati sve napore i pomoć Svjetske zdravstvene organizacije.

NAJAVIO NOVI ZAKON

Predsjednik SAD Donald Tramp je najavio da će aktivirati Zakon o odbrambenoj proizvodnji koji dozvoljava vladi da ubrza proizvodnju maski, respiratora i druge neophodne opreme u nastojanju da se suprotstavi virusu za koji je u početku tvrdio da ne predstavlja veliku opasnost, javlja danas Glas Amerike (VOA).

“Porazićemo ovog nevidljivog neprijatelja”, rekao je Tramp, navodeći da ga je kriza koja je zahvatila zemlju praktično učinila “predsjednikom u doba rata”.

Tramp je najavio i da će aktivirati još jedan zakon koji će omogućiti američkim vlastima da vrate migrante koji pokušavaju da pređu južnu granicu SAD ilegalno.

Granica neće biti zatvorena, rekao je Tramp.

On je rekao da će jedan brod-bolnica biti poslat u teško pogođeni Njujork da pomogne ugroženima, a da će drugi takav brod biti razmješten na zapadnu obalu SAD.

Tramp je odbacio tvrdnje nekih Amerikanaca da to što opisuje koronavirus kao “kineski virus” predstavlja uvredu na etničkoj osnovi.

“To nije rasistički, uopšte nije. Virus je došao iz Kine”, rekao je Tramp o bolesti, koja jeste potekla iz kineske pokrajine Vuhan.

Prognoza stručnjaka je da će se broj ljudi koji je zaražen u svih 50 američkih država i prestonici Vašingtonu, a trenutno iznosti više od 7.200, uz 120 smrtnih slučajeva, dramatično povećati u narednih četiri do pet dana.

“Virus se širi brzo. Veoma je zarazan”, rekao je Tramp, navodi VOA.

U ITALIJI

Karantin u Italiji, zemlji koja je najviše pogođena epidemijom korona virusa u Evropi, biće produžen i poslije 3. aprila, saopštio je italijanski premijer Đuzepe Konte.

U Italiji je danas prijavljeno 475 smrtnih slučajeva od korona virusa, najviše u jednom danu od početka epidemije.

Vlasti su prije nedjelju dana uvele karantin u cijeloj zemlji koji je trebao da bude na snazi do 3. aprila.

“Uvedene mjere zbog kojih je zatvoren veliki dio dijela kompanija… i one koje se odnose na škole, samo mogu da budu produžene”, rekao je Konte za list “Korijere dela sera”.

POSLJEDICE KOVIDA-19

U Iranu svakih deset minuta jedna osoba umre od koronavirusa, objavio je u četvrtak na Twitteru portparol ministarstva zdravstva Kianuš Jahanpur.

Broj mrtvih u najpogođenijoj zemlji na Bliskom istoku porastao je na 1.284, a zaraženih je više od 18.000.

“Prema našim informacijama u Iranu svakih deset minuta umre jedna osoba od virusa, a svaki sat se zarazi 50 ljudi”, tvitao je Jahanpur.

Nakon Kine i Italije, Iran je najpogođenija zemlja na svijetu što se tiče broja zaraženih i umrlih od virusa Kovid-19.

STOLTENBERG PORUČIO

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kaže da je pandemija Kovid-19 donekle modifikovala, ali nikako i uzdrmala mogućnost Alijanse da sprovodi akcije.

“NATO mogućnost da sprovodi operacije nije uzdrmana. Naše snage ostaju spremne i naš rad se nastvalja uključujući i misije od Avganistana do Kosova”, kaže Stoltenberg.

On je putem video konfrencije iz sjedišta NATO-a u Briselu izrazio podršku svim pripadnicima vojske koji u članicama NATO pomažu napore u cilju suzbijanja pandemije.

“Ovo su izazovna vremena za sve nas kao osobe, zajednice i nacije. Ovo je vrijeme kada je naša otpornost testirana do krajnjih granica”, ocjenjuje Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO ocjenjuje da je pandemija “kriza bez presedana”.

“Prevazilazili smo i druge krize, prevazićićemo zajedno i ovu”, poručio je Stoltenberg.

On napominje da NATO primjenjuje robusne mjere u cilju smanjenje širenja virusa KOVID -19 na vojnike i na civile, kao i da nastavlja svoje osnovne zadatke u cilju odbrane saveznika.

“Vitalno je da održimo zdravlje i spremnost”, poručio je Stoltenberg.

Navodi i da posljednji izvještaj NATO za 2019. godinu ukazuje na značajnu podršku koju Alijansa ima među građanima 29 savezničkih država i Sjeverne Makedonije.

Izvještaj pokazuje da je 81 procenat ispitanih građana ocijenio da je saradnja na bezbjednosnim pitanjima između SAD i EU “lažna”.

Dodaje se da se 76 procenata ispitanika slaže da ih NATO saveznici brane u slučaju napada; 60 procenata vjeruje da ih članstvo u NATO štiti od napada, spolja, a 64 procenta ispitanih građana kažu da žele da njihove države ostanu u NATO.