IRAN

Žena od 103 godine izliječena je od korona virusa u Iranu, javila je državna agencija Irna.

Žena je hospitalizovana u gradu Semnan, oko 180 kilometara istočno od Teherana, izvijestila je agencija, ne navodeći ime te osobe.

Pozivajući se na direktora Univerzitetskog zdravstvenog centra Semnana Navida Danajija, agencija navodi da je ženi “dozvoljeno da napusti bolnicu pošto se u potpunosti oporavila”.

Prema iranskoj agenciji, riječ je o drugom pacijentu koji je u dubokoj starosti, a koji je izliječen. Irna navodi slučaj muškarca iz Kremana, na jugoistoku Irana koji je u 91. godini preživio virusnu upalu pluća iako je već imao probleme sa hipertenzijom i astmom.
Iranska agencija, međutim, ne navodi tretman kojem su bili podvrgnuti ovi pacijenti.

Izvan Kine gdje su krajem 2019. zabilježeni prvi slučajevi oboljevanja od korona virusa, Iran je jedna od najpogođenijih zemalja pandemijom COVID-19.

Prema zvaničnim podacima, gotovo 1.000 ljudi u Iranu je umrlo od korone, a virusom je zaraženo više od 16.000 osoba.

U SAD

Bivši potpredsjednik SAD Džo Bajden odnio je ubjedljivu pobjedu na stranačkim izborima za predsjedničku nominaciju u Floridi, Ilinoisu i Arizoni nad senatorom iz Vermonta Bernijem Sandersom, javile su jutros agencije.

Bajden je pobijedio u izbornom danu koji je obilježila epidemija korona virusa u SAD.

Sada se čini malo vjerovatno da će senator Sanders uspjeti da preokrene situaciju u trci za nominaciju Demokrata.

Predsjednik SAD Donald Tramp je od juče zvanično kandidat Republikanaca na izborima, pošto je osvojio potreban broj stranačkih glasova za nominaciju.

Predsjednički izbori u SAD zakazani su za 3. novembar.

ODGOVOR SAD-U

Najmanje 13 američkih novinara očekuje da bude protjerano iz Kine, poslije novih ograničenja koje je administracija američkog predsjednika uvela za kineske državne medije koji izvještavaju iz SAD, javlja danas AP.

Kina je sinoć saopštila da će uskratiti akreditacije američkim novinarima. Izvesno je da će novinari morati da napuste Kinu budući da su im vize izdate uz akreditacije.

Odluka se odnosi na najmanje 13 novinara tri lista – Njujork tajmsa, Vol strit džornala i Vašington posta.

Kineska vlada navela je da im neće biti dozvoljeno da nastave da rade kao novinari u kopnenoj Kini, Hong Kongu ili Makau.

Riječ je o odgovoru na “skandaloznu” odluku Vašingtona da smanji broj Kineza kojima je dozvoljeno da rade za pet kineskih medija u SAD, navodi se u saopštenju kineskog ministarstva.

Ubrzo poslije kineske odluke državni sekretar SAD Majk Pompeo je izrazio žaljenje i pozvao Kinu da odustane od protjerivanja američkih novinara.

PORAST OBOLJELIH DO KOVIDA-19

Švajcarski zdravstveni sistem mogao bi da doživi kolaps do kraja mjeseca ako koronavirus nastavi da se širi trenutnom brzinom, kazao je danas predstavnik švajcarske Vlade Danijel Koh.

“Ljudi koji su se danas zarazili, kontaktiraće nas tek za deset dana. Moramo da budemo sigurni da je rast virusa usporen već danas, jer u protivnom, za deset dana bolnice neće moći da se sa njima izbore “, kazao je Koh.

Prema posljednjim podacima švajcarskih vlasti, u toj zemlji je do sada zaraženo 2.650 ljudi, dok je od virusa Kovid-19 preminulo 19 osoba, a broj oboljelih će tokom narednih nedjelja vjerovatno rasti, prenosi Rojters.

Koh, koji rukovodi Federalnom kancelarijom za prenosive bolesti, rekao je da je ubrzani porast broja oboljelih onemogućio vlasti da dođu do tačnih podataka o broju novih slučajeva.

On je dodao da je, s obzirom na trenutnu brzinu širenja virusa, nemoguće testirati svakoga ko bi mogao da bude zaražen.

Švajcarska je mobilisala oko osam hiljada pripadnika vojske, kako bi pomagali javnim službama i medicinskom osoblju.

Kako navodi britanska agencija, Švajcarska raspolaže sa između hiljadu i 1,2 hiljade mjesta u bolnicama na odjeljenjima intenzivne nege.

Koh je kazao da je, međutim, problem u ograničenom broju zdravstvenih radnika obučenih da upotrebljavaju opremu za spasavanje života, kao što su respiratori.

Rojters podsjeća da su upravo respiratori glavni problem u susjednoj Italiji, gdje je do sada od korona virusa preminulo više od 2,1 hiljadu ljudi.

U pokušaju da se izbori sa rastućim brojem slučajeva oboljelih i onih koji sumnjaju da su zaraženi, Univerzitetska bolnica u Ženevi je tokom noći ispred ulaza podigla veliki šator u kojem se pregledaju i testiraju građani.

Ta bolnica je saopštila da planira da udvostruči broj kreveta na intenzivnoj njezi.

ITALIJANSKA VLADA

Italijanska Vlada usvojila je paket mjera pomoći ekonomiji, vrijedan 25 milijardi eura, čime pokušava da ublaži negativne efekte epidemije koronavirusa na ekonomiju.

Italijanski premijer Giuseppe Conte kazao je da Vlada tim mjerama nastoji da pomogne izuzetno pogođenim poslovima, osobama koje zarađuju samostalnim radom i porodicama, prenosi SEEbiz.

Vlada želi da ubrizga u tržište rada oko deset milijardi eura kako bi pomogla preduzetnicima da isplate plate radnicima koji nijesu mogli da rade tokom krize izazvane koronavirusom.

Sistem javnog zdravstva vjerovatno će dobiti više milijardi pomoći.

Tokom priprema finansijskog paketa nekoliko puta je bila promijenjena ukupna količina novca kojom će Vlada pomoći ekonomiji.

Conte smatra da čak niti novi paket neće biti dovoljan i da je potrebno pronaći nova velika izdvajanja.

Italija je, sa skoro dvije hiljade umrlih, zemlja najteže pogođena koronavirusom u Evropi. To je i država članica EU s velikim javnim dugom.

Evropska komisija višestruko je kritikovala italijansku Vladu zbog budžetskog deficita.

MERKEL

Zemlje članice Evropske unije (EU) jednoglasno su danas odlučile da zabrane na 30 dana ulazak osobama koje nijesu u bloku da bi suzbile pandemiju novog koronavirusa, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Zemlje članice EU složile su se da se uvede zabrana sa nekim minimalnim izuzecima, rekla je Merkel na konferenciji za novinare poslije video sastanka sa drugim vođama evropskih zemalja, precizirajući da će ta zabrana važiti 30 dana, prenosi Frans pres.

Ona je rekla da će u Njemačkoj ta mjera stupiti na snagu odmah.

Merkel je rekla da izuzeci treba da se odnose na državljane trećih zemalja koji imaju pravo dužeg boravka u EU, zatim na one koji imaju hitni razlog za ulazak, na primjer sahranu ili pojavljivanje na sudu, i treba da imaju potvrdu o tome prilikom ulaska.

Agencija AP javlja da je predloženo izuzeće državljana Švajcarske, Lihtenštajna, Velike Britanije i Norveške.

Vođe EU takođe su se dogovorile da “koordinišu” vraćanje brojnih državljana Unije koji su zarobljeni van evropskog bloka raznim zabranama saobraćaja i restrikcijama uvedenim zbog širenja pandemije, rekla je Merkel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je odvojeno da je predlog evropskih zvaničnika o zatvaranju spoljnih granica dobio veliku podršku zemalja članica i da su one rekle da će odmah da ga sprovedu.

DIREKTOR SZO

Testirajte svaki sumnjivi slučaj, poručio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus zemljama širom svijeta, ocijenivši da je protekle nedjelje došlo do brze eskalacije slučajeva KOVID-19.

“Imamo jednostavnu poruku za sve zemlje: testirajte, testirajte, testirajte”, naveo je Tedros na brifingu za medije.

On je rekao da sve države moraju da imaju sveobuhvatan pristup u borbi protiv ovog virusa, ali je naglasio da je “razbijanje lanca prenosa” najefikasniji način da se spriječe infekcije i spase životi, objavljeno je na sajtu SZO.

“A da biste to uradili, morate da testirate i izolujete (ljude). Protiv požara ne možete da se borite zatvorenih očiju. I ne možemo da zaustavimo ovu pandemiju ako ne znamo ko je zaražen”, podvukao je Gebrejesus.

On je zemljama širom svijeta preporučio da izoluju osobe čiji su rezultati testa pozitivni na KOVID-19 i otkriju sa kim su one bile u kontaktu u periodu od do dva dana prije nego što što su razvili simtomi, a onda testiraju i te ljude.

Kombinacija mjera za iskorijenjivanje pandemije

Tedros je naglasio da mjere socijalnog distanciranja mogu da pomognu u smanjenju prenosa virusa i omoguće zdravstvenim sistemima da se nose s pandemijom, a pranje ruku i kašljanje u lakat mogu da smanje rizik od oboljevanja, ali da te mjere, same po sebi, nijesu dovoljne da se iskoreni ova pandemija.

“Kombinacija je ta koja pravi razliku”, naglasio je on.

SZO poslala 1,5 miliona testova u 120 zemalja

Gebrejesus je podsjetio da je SZO poslala skoro 1,5 miliona testova u 120 zemalja.

“SZO savjetuje da svi potvrđeni slučajevi, čak i blaži slučajevi, treba da budu izolovani u zdravstvenim ustanovama kako bi se spriječio prenos i obezbijedila adekvatna mjera. Ali mi prepoznajemo da su mnoge zemlje već premašile svoje kapacitete da brinu o blažim slučajevima u namijenjenim zdravstvenim ustanovama. U toj situaciji, zemlje bi trebalo da stave kao prioritet starije pacijente i one koji ispunjavaju osnovne uslove”, poručio je Gebrejesus.

On je naveo da postoji opcija da se pacijenti sa blažim oblicima bolesti izoluju i da se o njima brine kod kuće, ali je naglasio da je u tom slučaju važno da i pacijent i osoba koja o njemu brine nose maske kada su u istoj sobi i da bi pacijent trebalo da spava u odvojenoj sobi i koristi posebno kupatilo.

“Još jednom, naša ključna poruka je: testirajte, testirajte, testirajte. Ovo je ozbiljna bolest. Iako dokazi koje imaju ukazuju da su oni koji imaju više od 60 godina najviše ugroženi, i mladi ljudi, uključujući djecu su preminuli”, upozorio je generalni direktor SZO.

On je ocijenio da će naredni dani, nedjelje i mjeseci biti test naše odlučnosti, test našeg povjerenja u nauku i test solidarnosti.

“Svi smo zajedno u ovome. I samo zajedno možemo da uspijemo. Tako da je pravilo igre: zajedno”, zaključio je Tedros.

EK DAJE

Evropska komisija je ponudila finansijsku pomoć od 80 miliona eura njemačkoj biofarmaceutskoj kompaniji “CureVac” za ubrzanje razvoja i proizvodnje vakcine protiv koronavirusa.

Na službenoj stranici Evropske unije je objavljena ova informacija gdje je, između ostalog, navedeno da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i komesarka za inovacije i istraživanje Marija Gabriel održale videokonferenciju s upravom “CureVac”, a u razgovoru je učestvovao i potpredsjednik Evropske investicione banke (EIB) Ambroise Fajoli.

Podrška njemačkoj kompaniji bila bi u obliku garancija Evropske unije za zajam EIB-a, koji se trenutno razmatra u istom iznosu.

“U ovoj javnoj zdravstevnoj krizi od najveće je važnosti da podržimo naše vodeće istraživače i tehnološke kompanije. Odlučni smo osigurati CureVacu finansiranje koje mu je potrebno kako bi ubrzao razvoj i proizvodnju vakcine. Ponosna sam da imamo vodeće kompanije poput ‘CureVaca’ u EU”, rekla je Fon der Lajen.

Njeno mišljenje su podijelili i Gabriel i Fajoli rekavši kako su istraživanja i inovacije u Evropskoj uniji značajan odgovor u borbi protiv širanja koronavirusa.

CureVac je 2014. godine osvojio prvu nagradu za podsticanje inovacija u EU.

Fajoli je naglasio kako će ova institucija uvijek biti za inovacije pogotovo kada je riječ o trenutnoj zdravstvenoj krizi.

“Zahvaljujući snažnom dugogodišnjem partnerstvu s Evropskom komisijom u području finansijskih instrumenata za istraživanje i inovacije (InnovFin), odlučni smo dati sve od sebe kako bismo podržali ‘CureVac’ koji nastoje sve učiniti za dobrobit građana u EU i šire”, dodao je on.

“CureVac” je osnovan 2000. godine i razvio je novu tehnologiju kojom je prevaziđena jedna od najvećih prepreka za korištenje vakcine, a riječ je o potrebi da se održi stabilnom bez hlađenja.

Preliminarna istraživanja pokazuju da ta tehnologija obećava brz odgovor na Kovid-19.

Svoj program razvoja vakcine za Kovid-19 njemačka kompanija je već počela i procjenjuje se da će kliničko testiranje početi do juna 2020. godine.

U svijetu je više od 174.100 osoba zaraženo koronavirusom, a blizu 6.700 je umrlo.

Najviše je zaraženih u Kini, više od 80.000 osoba, ali sada je najgora situacija u Evropi, posebno u Italiji i Španiji.

PO NALOGU VLADE

Na cijeloj teritoriji Francuske danas u podne počeo je karantin stanovništva po nalogu Vlade u cilju sprečavanja širenje novog korona virusa. Takva mjera nikada nije do sada uvedena u Francuskoj, javila je agencija Frans pres.

Oko 67 miliona Francuza pozvano je da tokom dvije nedjelje ne izlazi iz svojih domova, a ukoliko to moraju, moći će samo u izuzetnim prilikama – za nabavku hrane i iz zdravstvenih razloga.

Te mjere su uvedene u okviru ukaza koji je u ponedjeljak donijela francuska vlada.

Oni koji budu izlazili, moraće sa sobom da nose potvrdu o pravdanju kretanja, kako je naložio francuski ministar unutrašnjih poslova Kristof Kastaner.

Građani koji budu izlazili bez te potvrde dobiće kaznu od 135 evra.

Tokom dvije nedjelje Francuzi će moći da izadju samo ako postoji pet razloga za to. To su – odlazak na posao ukoliko poslovne aktivnosti nisu moguće od kuće, odlazak u kupovinu osnovnih namirnica, izazlak iz zdravtsvenih razloga, izlazak iz porodičnih razloga (pomoć osetljivim osobama ili čuvanje dece) i izlazak u blizini doma za potrebe kućnih ljubimaca.

Dokument, koji je dostupan na sajtu Ministarstva i sajtovima medija, a može da bude i rukom napisan, mora da sadrži navedeni razlog, lične podatke i potpis.

Oko 100.000 pripadnika snaga bezbednosti angažovano je za nadgledanje takvog ograničenog kretanja građana širom Francuske, prenijeli su tamošnji mediji.

U Francuskoj je potvrđeno više od 6.600 slučajeva zaraze korona virusom, a umrlo je 148 osoba.

NAUČNICI IZ AUSTRALIJE TVRDE

Tim naučnika iz Australije tvrdi da je našao lijek za novi koronavirus i nada se da će ga do kraja mjeseca testirati na pacijentima u svojoj zemlji. Profesor David Paterson iz Centra za klinička istraživanja Univerziteta u Kvinslandu rekao je za News.com.au da su naučnici ustanovili da dva lijeka mogu pobijediti Sars-CoV-2 u epruveti.

Prema njegovim riječima, jedan od ovih ljekova su dali prvim ljudima koji su bili pozitivni na COVID-19 u Australiji, što je rezultiralo “nestankom virusa” i potpunim oporavkom od infekcije.

“Ovo je potencijalno efikasan tretman. Pacijenti koji su ga primili uništili su koronavirus u svom sastavu po završetku terapije”, kaže Paterson.

Oba lijeka su već registrovana i dostupna u Australiji.

Kliničko ispitivanje

“Ono što sada želimo učiniti je veliko kliničko ispitivanje širom Australije, u 50 bolnica, prilikom kojeg ćemo uporediti efikasnost jednog lijeka s efikasnošću drugog i efikasnošću njihove kombinacije”, objasnio je on.

Osim toga, istakao je i da su pacijenti pokazali “veliku toleranciju na ljekove” i da ne postoje neočekivane nuspojave.

Profesor Paterson kaže da širom svijeta postoje pozitivna iskustva u liječenju novog koronavirusa, u Kini i Singapuru. Njegov tim istraživača vjeruje da oni mogu početi davati ljekove pacijentima na siguran način u svojoj domovini.

“Želimo osigurati Australijancima najbolji tretman umjesto da se oslanjaju na nečija nagađanja ili nečija anegdotska iskustva”, rekao je profesor.

On se nada da će s testiranjem pacijenata početi do kraja marta.

“Ako možemo testirati lijek na prvom valu pacijenata, očekujemo da ćemo, ako bude bilo infekcija u narednim mjesecima, imati najbolje informacije o mogućem liječenju budućih pacijenata”, zaključio je Paterson.

Koji ljekovi su u pitanju?

Jedan od dva lijeka je lijek koji se koristi za liječenje HIV-a, a drugi je lijek protiv malarije koji se naziva klorokin, a koji se sada rijetko koristi zbog razvijene otpornosti.

Istraživači žele detaljno proučiti ove lijekove i tako “pokušati smanjiti anksioznost Australijance”.

“Neki pacijenti su već liječeni ovim ljekovima u Australiji i to se pokazalo uspješnim, ali to još nije provedeno u kontroliranim i komparativnim uslovima”, objašnjava profesor.

Ljekove će pacijenti dobiti oralno, u obliku tableta, a oboljele će pitati žele li se pokušati izliječiti njima čim dođu u bolnicu.

Ovo istraživanje podstakli su kineski pacijenti, koji su bili prvi koji su dobili ove ljekove u Australiji nakon što su doktorima pokazali informacije o tretmanu koji se koristi u inostranstvu.

“Naši doktori su bili veoma iznenađeni što lijek za HIV funkcioniše u borbi protiv koronavirusa, pa su bili skeptični. Prvi val kineskih pacijenata u Australiji oporavio se poslije korištenja ovih ljekova, što nam je pokazalo da imamo nešto s čime možemo raditi”, zaključuje Paterson.

Trenutno se prikupljaju sredstva za kliničko ispitivanje ovih ljekova i druga srodna istraživanja, a do sada je prikupljeno 30.000 dolara od potrebnih 750.000.