KORONAVIRUS

Češka vlada stavila je od danas do 24. marta u karantin cijelu zemlju i zabranila kretanje građana osim za odlazak na posao, kupovinu, banku, posjete ljekaru ili veterinaru, pomoć široj porodici ili susjedima i prijateljima, šetnje pasa.

“Češka će od ponedjeljka biti osam dana u karantinu”, saopštio je poslije vanredne sjednice vlade premijer Andrej Babiš, na vanrednoj konferenciji za novinare i nabrojao kojim povodom osim odlaska na posao i povratka Česi smiju da napuste domove.

Premijer je rekao da je vlada preporučila poslodavcima da gdje god je to moguće, zaposleni rade na daljinu iz svojih kuća, a takođe da na posao dolaze oni radnici koji su neophodni da preduzeće ostane u pogonu.

“Vlada naređuje svima koji su na teritoriji Češke Republike da na javnim mjestima provedu samo neophodno nužno vrijeme, dalje da svedu kontakte sa drugima samo na nužnu mjeru”, kazao je Babiš.

On je rekao da je većina građana odgovorna i svjesna ozbiljnosti situacije, ali da vjerovatno nijesu svi odgovorni.

“Naš glavni cilj je da ljudi idu na posao normalno kao do sada, a nakon posla najbolje da idu kući sa naravno što manje kontakata sa drugima”, rekao je premijer.

Za šefa Centralnog kriznog štaba vlada je postavila zamjenika ministra zdravlja, glavnog epidemiologa Romana Primulu.

Od ponoći je prema ranijoj odluci vlade zabranjen ulazak strancima u Češku i putovanja Čeha van nje.

Zabrana slobodnog kretanja i okupljanja građana ne odnosi se na boravak u parku i prirodi, ali od Čeha se traži da se drže najmanje dva metra jedni od drugih.

Funkcioniše i biće pojačan gradski, željeznički i autobuski saobraćaj, otvorene su radnje sa namirnicama, apoteke, drogerije sa potrebama za higijenu, restorani i kiosci brze hrane tamo gdje jelo ljudi samo preuzimaju, benzinske pumpe i autoservisi.

Ranijim naređenjem vlade Češka je od ponoći zatvorila granice, zabranila Česima da putuju u inostranstvo i strancima bez boravišne dozvole u Češkoj da ulaze u zemlju.

Češka za zabranu slobodnog kretanja graana nije uvodila vanredno stanje već je iskoristila tzv. stanje krize koje se koristi u situacijama elementarnih nepogoda ili velikih epidemija, stepen blaže od vanrednog stanja.

Ministar unutrašnjih poslova Jan Hamaček kazao je da za kršenje zabrane slobodnog kretanja vlada nije predvidjela sankcije.

“Niko nikome ne zabranjuje da ide u šetnju. Možete da idete u parkove ili prirodu. Molim vas da ostanete hladnokrvni i koristite zdrav razum. Ovde neće biti nikakvog policijskog šikaniranja, da policija juri ljude i tjera ih da pokazuju papir da idu na posao”, kazao je Hamaček.

Na pitanje o kaznama za kršenje zabrane slobodnog kretanja ministar Hamaček je rekao da tim ljudima prijeti da će nekoga zaraziti i taj će umrijeti, ali je podsjetio da je širenje zaraznih bolesti u koje je sada uvršćen i korona virus i inače krivično deljo.

“To je ono najgore što im prijeti”, rekao je Hamaček.

U Češkoj je zaključno sa jutarnjim podacima 298 ljudi zaraženo virusom korona, testirano je od 2. marta kada se pojavio prvi slučaj 5.068 ljudi, a kod polovine zaraženih nije moglo da se utvrdi gdje i kako su se zarazili.

KORONA U SVIJETU

U svijetu je od novog koronavirusa do sada preminulo više od 6,4 hiljade osoba, dok je više od 160 hiljada zaraženo.

Virus je prisutan na svim kontinentima osim Antarktika, a mnoge zemlje su kao mjeru predostrožnosti i sprječavanja širenja virusa uvele zatvaranje granica.

U Crnoj Gori do sada nije registraovan nijedan slučaj koronavirusa. U ostalim državam regiona u Hrvatskoj i Srbiji registrovano je 48 slučajeva, Albaniji 38.

U Evropi najteža situacija je u Italiji gdje je u nedjelju preminulo 368 osoba, što je najveći broj smrtnih slučajeva do sada, a ukupno je stradalo 1.809, prenosi Rojters. U toj zemlji oboljelo je 24.747 osoba.

Odmah za njom po brojnosti slučajeva su Španija i Francuska, gdje je zaraženo 7.753, odnosno 5.423 osoba.

U Španiji je od Covid-19 preminulo 288, a u Francuskoj 127 osoba.

U Sjedinjenm Američkim Državma oboljelo je 3.482 osoba, dok je 65 preminulo, prenosi CNN.

ZBOG SKANDALA

Španska kraljevska porodica saopštila je danas da se kralj Felipe VI odrekao nasljedstva od svog oca Huana Karlosa I, zbog navodnih finansijskih nepravilnosti u koje je bivši kralj umiješan.

U izjavi se navodi da Felipe, pored odricanja od nasljeđa, ocu oduzima i godišnju apanažu.

Švajcarski tužioci trenutno vode istragu o ofšor računu koji je navodno koristio Huan Karlos.

Na račun je 2008. godine navodno uplaćeno 88 miliona eura od pokojnog kralja Abdulaha iz Saudijske Arabije, za koje tužioci smatraju da je mito.

Britanski list Telegraf juče je pisao da Felipe koristi ofšor fond koji kontroliše švajcarski račun s navodnih 65 miliona eura poklona iz Saudijske Arabije, datih njegovom ocu dok je bio na prijestolu.

Felipe je danas negirao bilo kakvu vezu sa tim računom.

JOŠ 105 UMRLIH

Broj umrlih od korona virusa u Španiji povećan je za 105 osoba u odnosu na juče, a registrovano je oko 2.000 novooboljelih, saopštile su vlasti te zemlje.

U Španiji, evropskoj zemlji koja je najviše pogođena pandemijom korona virusa poslije Italije, zaraza je do sada potvrđena kod 7.753 osobe, od kojih je 288 umrlo.

Cijela Španija, koja ima 46 miliona stanovnika, od juče je u gotovo potpunoj izolaciji, što je pokušaj da se spriječi širenje zaraze.

Španski premijer Pedro Sančes sinoć je detaljno izložio vanredne mjere koje će država primijeniti u okviru dvonedjeljnog vanrednog stanja, proglašenog u petak.

Poslije Sančesovog obraćanja objavljeno je da je njegova žena Begona Gomes zaražena korona virusom.

U Španiji su uvedene mjere slične kao u Italiji. Građani smiju da napuste domove jedino radi kupovine hrane i ljekova i odlaska na posao ili kod ljekara.

Zatvorene su sve prodavnice sa robom koja nije neophodna, škole i fakulteti, muzeji, barovi, restorani, hoteli, sportski objekti.

Vjerske ceremonije uoči katoličkog Uskrsa koji pada 11. aprila otkazane su u mnogim regionima Španije.

ODLUKA NJEMAČKE

Njemačka će od sjutra “u velikoj mjeri” zatvoriti svoje granice sa Francuskom, Švajcarskom i Austrijom kako bi zaustavila širenje korona virusa, rekli su vladini izvori.

Prema njemačkim medijima, granice će biti zatvorene sutra u osam ujutru. Roba i oni koji putuju zbog posla moći će da prelaze granice.

Cilj je da se spriječi širenje korona virusa, ali i panike, prenosi BBC.

U Njemačkoj je zaraženo više od 5.300 ljudi, a umrlo je 10 osoba.

Njemačka, koja se strogo pridržava Šengenskog sporazuma, suočila se sa pritiskom da zatvori svoje granice.

Poljska, Češka i Danska, susjedi Njemačke, već su zatvorile svoje granice ili uvele stroga ograničenja.

“Širenje virusa mora biti usporeno. Osnovno pravilo treba da bude: onaj kome nije hitno da pređe granicu, ne bi trebalo da je prelazi”, rekao je ministar unutrašnjih poslova države Baden-Virtemberg, Tomas Štrobl.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je u petak da je Evropa sada epicentar pandemije.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom pozvao je sve zemlje da preduzmu agresivne mjere, mobilizuju zajednice i pozovu na distancu među ljudima kako bi spasile živote, piše BBC.

SJEVER SIRIJA

Vojnici Turske i Rusije danas su započeli zajedničko patroliranje na ključnom putu na sjeverozapadu Sirije, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane.

Međutim, ruska vlada i sirijski opozicioni aktivisti naveli su da su rute patrola skraćene zbog protesta stanovništva iz pobunjeničkih oblasti duž puta.

Patrole na putu M4 koji prolazi kroz sirijsku provinciju Idlib dio su sporazuma o obustavi vatre koji su Turska i Rusija potpisale ovog mjeseca.

Obustavom vatre okončana je eskalacija sukoba u kojem je turska vojska bila u direktnom konfliktu sa snagama sirijske vlade, što je rijetkost.

3.600 NOVOZARAŽENIH

Još 368 osoba umrlo je u Italiji u posljednja 24 časa od novog korona virusa, čime je broj stradalih u toj zemlji povećan na 1.809, saopštili su zvaničnici.

To je do sada najveći broj umrlih u jednom danu, a u posljednja 24 časa postavljen je rekord i u broju novih slučajeva.

Prema podacima koje je večeras saopštila italijanska Civilna zaštita, broj zaraženih povećan je za 3.590 osoba u odnosu na juče i sada iznosi 24.747 ljudi, navodi Asošiejted pres.

I dalje je najviše pogođen region Lombardija na sjeveru italije, gdje su zaražene 13.272 osobe, od kojih je umrlo 1.218, navodi Frans pres.

U Italiji, zemlji koja je najviše pogođena pandemijom korona virusa poslije Kine, raste broj i zaraženih i umrlih, uprkos oštrim mjerama za sprečavanje širenja pandemije.

Italija je zabranila izlazak iz domova po gradovima, osim radi neophodnih stvari, kao što su kupovina hrane i ljekova, odlazak na posao ili kod ljekara.

Zaraza korona virusom do sada je potvrđena kod više od 167.000 ljudi širom svijeta, od kojih je umrlo 6.455.

UTICAJ VIRUSA

Dolar je ove sedmice ojačao u odnosu na korpu ostalih valutu, a u fokusu ulagača bili su potezi najvećih centralnih banaka u svijetu u smjeru ublažavanja ekonomskih šteta od širenja koronavirusa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio je 2,6 odsto na 98,36 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,6 odsto na 1,1105 dolara, prenosi SEEbiz.

U odnosu na japansku valutu, cijena dolara skočila je 2,4 odsto na 107,90 jena (JPY).

Kursevi najznačajnijih valuta ove sedmice su značajno oscilirali zbog oštrog pada cijena dionica na svjetskim berzama, usljed širenja koronavirusa, ali i oštrog pada cijena nafte.

Pritom je kurs dolara snažno porastao prema japanskoj valuti, koja se inače smatra sigurnijim utočištem za kapital.

„Nesklonost ulagača prema riziku obično pogoduje jenu, no sada vidimo da pogoduje dolaru. U stanju smo panike, jer ne znamo koliko će još pasti cijene dionica”, kazao je direktor u Gaitame.com Research Institute, Takuya Kanda.

Brzo širenje koronavirusa navelo je vlasti niza zemalja na uvođenje vanrednih mjera – od zatvaranja škola i zabrana javnih okupljanja do karantina, a centralne banke na popuštanje monetarne politike kako bi ublažile ekonomske štete.

S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje fabrika, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta ekonomije.

Zbog širenja virusa, niz kompanija upozorava da će im poslovni rezultati biti slabiji od planiranih zbog poremećaja u nabavnim lancima i potražnji.

Kako bi obranila britansku privredu, tamošnja centralna banka srezala je ključne kamatne stope za 0,5 procentnih poena, na 0,25 odsto.

Evropska centralna banka (ECB) nije išla stopama britanske i na sjednici nije smanjila kamate.

No, najavila je novi paket podsticaja koji će bankama omogućiti zajmove po stopama koje bi se mogle spustiti i do minus 0,75 odsto, a povećala je i iznos kupovine obveznica.

Time nastoji da poboljša likvidnost i kreditiranje preduzeća.

Od američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed), očekuje se da naredne sedmice dodatno smanji ključne kamatne stope, iako ih je nedavno već srezala za 0,5 procentnih poena.

Podršku dolaru pružila je i odluka američkog predsjednika, Donald Trumpa, o uvođenju vanrednog stanja u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe od 50 milijardi dolara.

KORONA VIRUS

U okviru mjera za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom, Vlada Grčke je danas dekretom zavela kontrolu ulaska kupaca u samousluge tako da ih bude najviše po jedan na deset kvadratnih metara prodajnog prostora.

Po toj odluci koja će se primjenjivati od sjutra, u odjeljenjima samousluga za prodaju hrane, a naročito na mjestima za sječenje sira i mesa, moraće da se održava rastojanje od dva metra među kupcima.

Uz to, piše u odluci, “izbjegavaće se upotreba gotovog novca” na kasama, gdje će prodavci morati da rade u rukavicama.

Takođe je naređeno da prodavnice koje naručenu robu isporučuju po kućama, moraju da to rade i nedjeljom.

Pomoćnik ministra za razvoj Nikos Papatanasi uvjerava da “namirnica ima dovoljno za tri mjeseca i građani ne moraju da ih gomilaju po kućama jer im hrana može propasti, a da im i ne zatreba”.

Drugom odlukom Vlade Grčke, preduzećima je naređeno da odmah popišu i u naredna dva dana Ministarstvu razvoja i investicija prijave svoje zalihe ljekova, medicinske opreme i sredstava za ličnu zaštitu: hirurških maski, antiseptičkih rastvora i antiseptičkih maramica.

Na osnovu popisa je najavljena moguća rekvizicija – prinudno oduzimanje takve robe za potrebe zaštite javnog zdravlja.

Rekvirirane količine te robe biće raspodijeljene javnim ili privatnim zdravstvenim ustanovama kojima su potrebne.

Zajedničkom odlukom ministara finansija i zdravstva, obezbjeđena je novčana nadoknada za oduzimanje te robe i opreme.

Ta mjera se odnosi na sva preduzeća koja se bave proizvodnjom, uvozom, marketingom, prodajom, posredovanjem, prometom i distribucijom farmaceutskih proizvoda i sredstava za ličnu zaštitu i higijenu.

Nepodnošenje ili netačnost u prijavi količina kažnjava se oduzimanjem robe, uz novčanu kaznu do 100.000 eura.

UZ SANITARNE MJERE

U Francuskoj će danas biti održan prvi krug lokalnih izbora uz stroge sanitarne mjere na biralištima u cilju sprječavanja širenja koronavirusa, prenijeli su danas francuski mediji.

Francuski predsjednik Emanuel Makron nedavno je izjavio da će izbori biti održani ali je pozvao građane i zvaničnike na biračkim mjestima da poštuju sanitarne mjere.

Na mnogim biralištima sanitarne pripreme su počele u petak. Opštine su obezbijedile određene količine sredstava za dezinfekciju. Prije otvaranja birališta, prostorije će biti dezinfikovane, kao i glasačke kutije, stolice i stolovi.

Birači će na ulazu dobijati vlažne maramice za dezinfekciju a na raspologanju će im biti i gelovi i asepsol. Mnoge opštine su obezbijedile nove hemijske olovke, koje će se čistiti poslije svakog korišćenja.

Više od 47 miliona glasača pozvano je da bira više od 500.000 opštinskih odbornika, koji će potom sami birati predsjednike opština i gradonačelnike.

Glasači biraju i 67.000 međuopštinskih odbornika, koji upravljaju zajednicama opština, aglomeracijama i opštinama na periferiji velikih gradova.

Za prvi krug se prijavilo 902.465 kandidata za opštinske i međuopštinske odbornike, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Opštinski odbornici se biraju svakih šest godina.

Na prošlim izborima 2014. godine, desnica je osvojila većinu u odnosu na ljevicu i ekstremnu desnicu. Na ovim izborima će biti drugačija situacija zbog dolaska na vlast Makronove centrističke stranke Republika u pokretu 2017. godine, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima.

Mediji, međutim, prenose da nije izvjesna pobjeda vladajuće stranke na lokalnom nivou gdje su prisutnije tradicionalne stranke ljevice i desnice.

Drugi krug je zakazan za 22. mart.