SPREMNI ZA MJERE

Predstavnici centralnih banaka i ministri finansija G7 saopštili su danas da su spremni da preduzmu odgovarajuće mjere, uključujući i fiskalne gdje je neophodno, kako bi pomogli u odgovoru na koronavirus i podržali svjetsku ekonomiju.

U zajedničkoj izjavi poslije hitnog konferencijskog poziva, ministri su rekli da će iskoristiti “sva prikladna politička sredstva” da postignu jak održiv rast i sigurnost protiv rizika širenja koronavirusa, koji izaziva strah od svjetske recesije.

“Imajući u vidu moguće uticaje COVID-19 na svjetski rast, ponovo potvrđujemo odlučnost da ćemo iskoristiti sva politička sredstva kako bismo postigli jak održiv rast i zaštitu protiv rizika”, navodi se u izjavi zemalja G7 (SAD, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan).

Tržišta su tražila snažan odgovor centralnih banaka koji bi uključivao koordinisano sniženje stopa.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) saopštila je juče da bi koronavirus, koji je otkriven u Kini, ali koji se do sada proširio na 60 država u Evropi, SAD, Latinskoj Americi i drugim djelovima Azije, mogao da prouzrokuje pad svjetske ekonomije prvi put nakon međunarodne finansijske krize prije više od jedne decenije.

OECD je smanjila svoje prognoze za globalni rast u 2020. za pola procenta, na 2,4 odsto, najavljujući da bi ta cifra mogla da padne čak i na 1,5 odsto što bi bio najsporiji rast od 2009.

VIŠE OD 200 ZARAŽENIH

U Francuskoj su četiri osobe umrle od novog koronavirusa, dok je zaraženo više od 200 ljudi, saopštilo je danas tamošnje Ministarstvo zdravlja.

Zaražene su 204 osobe, navelo je ministarstvo i dodalo da je danas preminuo četvrti pacijent.

Predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da država prikuplja zalihe zaštitnih maski koje će prvo biti podijeljene medicinskom osoblju i zaraženim pacijentima.

Više od 100 škola je zatvoreno u Francuskoj posebno sjeverno od Pariza. Otkazani su razni koncerti i manifestacije među kojima sajmovi knjiga i turizma.

Muzej Luvr je dva dana bio zatvoren za posjetioce.

TENESI

Najmanje 22 osobe su poginule i najmanje 140 zgrada je uništeno danas u udarima tornada u saveznoj američkoj državi Tenesi.

Vlasti ulažu velike napore da pronađu preživjele u ruševinama dok se broj stradalih povećava.

Jedan udar nanio je veliku štetu na potezu dugom 16 kilometara u centru Nešvila, gdje su uništene kuće, firme i dio stare crkve, dok je drugi iščupao kuće iz temelja duž puta u okrugu Patnam, dugog 3,2 kilometra.

Poslije jutrošnjih razornih udara tornada, srušeni su zidovi i krovovi kuća, oboreni dalekovodi i drveće.

Škole, sudovi i aerodrom su zatvoreni.

Oštećeno je više od 10 biračkih mjesta, gdje pristalice demokrata i republikanaca danas glasaju na unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata na izborima 3. novembra. Tenesi je jedna od 14 saveznih država u kojoj se danas održavaju unutarstranački izbori.

Zbog oštećenja, birači su na alternativnim lokacijama morali da čekaju u dugim redovima.

PORAST NIVOA MORA

Klimatske promjene i porast nivoa mora trenutno su toliko ozbiljni da ukoliko se nastave sve pješčane plaže na svijetu će nestati do 2100. godine.

Čak i ako čovečanstvo drastično smanji zagađenje iz fosilnih goriva, više od trećine pješčanih plaža na svijetu će nestati, što će veoma dramatično uticati na život ljudi u priobaljima i ekonomije brojnih zemalja, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

„Pješčane plaže su često posljednja linija odbrane od obalskih oluja i poplava i bez njih će uticaj ekstremnih vremenskih prilika biti još gori“, rekao je predvodnik studije Mikalis Vusdukas, stručnjak sa Istraživačkog centra Evropske komisije.

Bogatije zemlje već planiraju velike odbrambene sisteme, ali većina drugih zemalja ne mogu da preduzmu toliko inženjerske poduhvate, što zbog logističkih, što zbog finansijskih razloga.

Australija bi mogla da bude najteže pogođena sa više od 15.000 kilometara pješčanih plaža nestalih u narednih 80 godina. Slijede je Kanada, Čile i SAD.

Pješčane plaže čine trećinu globalne obale, veoma često u gusto naseljenim područjima.

UKUPNO 79 UMRLIH

Italijanska služba civilne zaštite saopštila je da je broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Italiji porastao u posljednja 24 sata za 27 i sada iznosti 79.

Ukupan broj zaraženih u Italiji od juče je sa 2.036 skočio na 2.502, prenosi Rojters.

Služba civilne zaštite navodi da se 160 ljudi koji su prvi bili zaraženi uspješno oporavilo.

Zaraza je u Italiji izbila prije 12 dana i najviše je pogodila sjever zemlje, ali je koronavirus sada registrovan u 19 od 20 regija Italije.

IRAN

Sajt Vikipedije na persijskom jeziku srušen je nakon smrti člana savjetodavnog tijela iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija od korona virusa, saopštila je aktivistička grupa NetBlocks.

Poslije Kine, Iran ima najveću stopu smrtnosti od bolesti kovid 19, koju izaziva korona virus.

Članovi grupe NetBlocks povezali su je smrt člana savjeta za ekspeditivnost Mohameda Mirmohamadija sa obaranjem sajta, iako iranski zvaničnici nisu to potvrdili.

“Nova ograničenja dolaze usljed suočavanja Irana sa sve većom krizom nakon gubitka visokog državnika i niz kritika i dezinformacija koje se šire društvenim medijima”, saopštili su iz te grupe.

Neki Iranci rekli su da ne mogu uopšte da pristupe Vikipediji od ponedjeljka uveče, a neki mogu samo sa mobilnog telefona.

Vlasti se suočavaju sa sve većom kritikom iranske javnosti zbog epidemije, zbog zabrinutosti da bi broj slučajeva zaraženih virusom mogao biti veći od zvaničnih podataka.

Jučerašnji zvanični podaci kažu da je u Iranu od zaraze preminulo 66 osoba, a da je više od 1.500 oboljelo.

Iranske vlasti ranije su saopštile da planiraju potencijalno da mobilizuju 300.000 vojnika i dobrovoljaca za borbu sa korona virusom.

PREVENCIJA

Koronavirus je ostavio traga u brojnim sferama života u mnogim zemljama, pa tako i na sam način pozdravljanja među ljudima.

Naime, predsjednik Tanzanije Džon Magufuli je u utorak tokom susreta u u Zanzibaru opozicionog političara u toj zemlji Malima Seifa Šarifa Hamada pozdravio tako što su nogama simulirali uobičajeno rukovanje kako bi izbjegli moguću zarazu korona virusom.

Ljudi su i u drugim zemljama počeli s novim načinima pozdravljanja bez dosadašnjeg rukovanja, kako bi umanjili rizik od zaraze koronavirusom i spriječili njegovo širenje.

Jedan od primjera je i slučaj njemačkog ministra unutrašnjih poslova Horsta Zihofera koji se nije rukovao s kancelarkom Angelom Merkel zbog epidemije korona virusa.

Merkel je u ponedjeljak stigla na samit integracija i nije se rukovala s prisutnim. Međutim, do nje je sjedio ministar Zihofer kojem je pružila ruku. Njemački ministar je odbio rukovanje uz riječi: “Ne, ne.” Njemačka kancelarka se samo nasmijala na to i kazala da razumije.

Povjerenica savezne vlade za integraciju Anet Vidman-Mauc, pozdravila je Zihofera blagim naklonom.

Ministar Zihofer je prošle sedmice odlučio da se zbog koronavirusa ne rukuje ni s kim.

Koronavirus je pokrenuo globalni alarm, a uključujući Kinu kao epicentar širenja, od koronavirusa je preminulo 2.945 ljudi, a zaraženo je više od 80.000.

Osim Kine, zaraza korona virusom zabilježena je u najmanje 73 države, sa više od 10.000 oboljelih od bolesti koju uzrokuje koronavirus.

Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ranije proglasila međunarodni zdravstveni alarm, podigla je nivo opasnosti od korona virusa sa “visok” na “veoma visok”.

ZBOG SITUACIJE SA MIGRANTIMA

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas tokom posjete graničnom prelazu na sjeverozapadu Grčke da će Evropska unija (EU) Grčkoj uputiti 700 miliona eura pomoći u suočavanju te zemlje sa nekoliko hijada migranata iz susjedne Turske.

Ona je premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu koji je s njom u posjeti graničnom prelazu obećala “700 miliona eura” od kojih će polovina biti odmah upućena.

Predsjednica EK je obećala Atini “svu neophodnu pomoć”. “Biće razočarani oni koji žele da testiraju jedinstvo EU”, rekla je Ursula fon der Lajen.

U Grčkoj pored Ursule fon der Lajen borave predsjednici Evropskog savjeta Šarl Mišel i Evropskog parlamenta David Sasoli, kao i Andrej Plenković, premijer Hrvatske čija je zemlja trenutno predsjedavajuća EU.

ZA 13. APRIL

Predsjednik Sirije Bašar al Asad raspisao je parlamentarne izbore za 13. april, prenijele su agencije.

Asad je izbore raspisao u vrijeme eskalacije situacije u Idlibu, ali i u odnosima Turske i Rusije, nakon što su prošle sedmice poginula 33 turska vojnika u vazdušnim udarima snaga sirijske vlade.

Na izborima 2016. godine u Siriji izlaznost je iznosila 57,56 odsto.

Tada se za 250 mjesta u parlamentu, od kojih tradicionalno polovina pripada predstavnicima radnika i seljaka, borilo 3,2 hiljade kandidata.

TURSKA OTVORILA GRANICE

Hiljade migranata i danas traži način da pređe grčku granicu, par dana nakon što je Turska otvorila svoje granice s Evropom da bi primorala EU da joj pomogne sa ratom u Siriji.

Migranti su pokušali da pređu grčku granicu preko rijeke Evros, a Grčke vlasti su saopštile da su preko noći spriječile oko 1.000 ljudi da se probiju kroz močvarno područje Evros na južnom kraju granice.

Vlasti su takođe saopštile da su od juče do danas ujutru spriječile 5.183 ljudi da uđu u Grčku, i uhapsile 45 osoba. Većina ih je bila iz Avganistana, Pakistana, Maroka i Bangladeša.

Grčka je jasno stavila do znanja da su joj granice zatvorene. Vojska i policija koriste suzavac i vodene topove da spriječe masovne pokušaje migranata da pređu granicu, a oni koji uspijeju bivaju uhapšeni.

Jutros je dvoje ljudi, iz Malija i iz Avganistana, uhapšeno nakon prelaska granice i ubačeno u kombi sa još 20 migranata.

Turska je prošle nedjelje najavila da će ublažiti ograničenja za migrante koji žele u Evropu, djelujući suprotno sporazumu sa EU i politici zadržavanja migranata na granici.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, čija je zemlja primila više od 3,5 miliona sirijskih izbjeglica, zatražio je veću podršku Evrope. Erdogan je izjavio da se Turska suočava sa novim prilivom izbjeglica zbog rata u Siriji gdje su rastući sukobi turskih i sirijskih snaga podigli uzbunu.

Grčke vlasti sinoć su izjavile da su od subote spriječile više od 24.000 ljudi da ilegalno pređu granicu sa Turskom i da su uhapsile 183 ljudi od kojih je vrlo malo iz Sirije.