PACIJENT BIO U ITALIJI

Vlasti Islanda saopštile su danas da je registrovan prvi slučaj zaraze novim koronavirusom u toj nordijskoj zemlji, a pacijent je muškarac koji je nedavno boravio u Italiji.

Pacijent nije teško obolio i ima tipične simptome virusne upale pluća, navele su vlasti i dodale da se nalazi u bolnici u Rejkjaviku.

U svijetu je od novog koronavirusa zaraženo tačno 83.853 ljudi od kojih je umrlo 2.873 u 56 država i teritorija.

U Kini gdje se pojavila bolest u decembru, zaraženo je 78.824 ljudi od kojih je preminulo 2.788.

Italija je najpogođenija evropska zemlja sa 650 inficiranih i 17 smrtnih slučajeva.

POMOĆ OD 400 MILIONA

Evropska komisija otvara opsežnu istragu o zajmu od 400 miliona eura koje je Italija dodijelila nacionalnoj aviokompaniji Alitalija.

Cilj istrage, kako se navodi u saopštenju, jeste da se utvrdi da li zajam od 400 miliona eura predstavlja državnu pomoć da li je on u skladu sa pravilima po pitanju državne pomoći namijenjene ugroženim preduzećima.

Otvaranje opsežne istrage je, kako navode, uobičajena mjera koja “Italiji i drugim zainteresovanim trećim licima pruža priliku da iskažu svoje mišljenje, i ono ni po čemu ne prejudicira ishod istrage”.

Krajem 2019. italijanske vlasti najavile su da će dodijeliti novi zajam od 400 miliona eura Alitaliji u cilju “olakšavanja racionalizacije preduzeća” kako bi pokušalo da proda svoju imovinu.

U decembru 2019. italijanka vlada odobrila je uredbu kojim se dozvoljava zajam.

U januaru 2020. italijanski Parlement je uredbu preinačio u zakon. On predviđa da procedura koja dozvoljava prodaju kompanije Alitalija mora biti završena do 31. maja 2020.

“U tom kontekstu, opsežna istraga komisije omoućiće Italiji i kompaniji, kao i zainsteresovanim kupcima da jasnije dobiju odgovor na pitanje da li je zajam od 400 miliona eura državna pomoć i da li poštuje propise EU koje se tiču državne pomoći”, navodi se u saopštenju.

U aprilu 2018. Komsija je otvorila opsežnu istragu kako bi ustanovila da li je drugi kredit za premošćavanje u ukupnom iznosu od 900 miliona eura koja je dodijelila Italija toj kompaniji 2017. kako bi joj pomogla da nastavi poslovanje, predstavljao državnu pomoć i da li je bio u skladu sa pravilima EU, a posebno u skladu sa smjernicama Komisije koje se odnose na državnu pomoć za spašavanje i restruktriranje.

“Istraga komsiije u ovom slučaju je u toku i vodi se odvojeno u odnosu na danas otvorenu istragu”, saopšteno je iz Komisije.

NEZGODA U VAZDUHU

Putnički avion Boing 777 na putu ka Bangkoku, sa više od 200 putnika bio je primoran da se vrati na moskovski aerodrom Šeremetjevo.

Avion se vratio u Moskvu zbog pucanja stakla u pilotskoj kabini, javlja TASS.

Kako prenosi Rojters, pucanje stakla je prijavljeno pri ulasku u vazdušni prostor Kazahstana.

O SIRIJI

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN) večeras će održati hitnu sjednicu posvećenu situaciji u Siriji, saopštili su diplomatski izvori.

Sastanak su zatražili SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Belgija, Estonija i Dominikanska Republika, dodali su isti izvori.

U sirijskoj provinciji Idlib u četvrtak su stradala 33 turska vojnika u napadima pripisanim snagama sirijskog predsjednika Bašara el Asada.

Sirijske snage uz podršku Rusije od polovine decembra vode ofanzivu protiv pobunjenika i džihadističkih grupa u Idlibu što je izazvalo tenzije sa Turskom koja u toj oblasti ima vojnike.

ZBOG KORONAVIRUSA

Sajam automobila u Ženevi, jedan od najvećih u tom sektoru, otkazan je pošto je švajcarska vlada zabranila sve veće događaje zbog koronavirusa, javile su danas lokalne vlasti.

U saradnji sa kantonima, savezna vlada odlučila je da zabrani velike manifestacije, u Ženevi Sajam automobila prema tome neće biti održan, napisao je u Tviter poruci ženevski zvaničnik Antonio Hodžers.

Devedeseti Međunarodni sajam automobila u Ženevi trebalo je da se održi od 5. do 15. marta.

Švajcarska je saopštila danas da zabranjuje javna ili privatna okupljanja sa više od 1.000 ljudi, najmanje do 15. marta, da bi ograničila širenje novog korona virusa. Odluka je stupila odmah na snagu.

Švajcarski ministar unutrašnjih poslova, resor koji obuhvata i zdravstvo, Alen Berse, rekao je danas na konferenciji za novinare da su se te mjere pokazale efikasnim u drugim zemljama i da su u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Berse je rekao da je vlada svjesna da će ta zabrana imati znatan uticaj na javni život ali da se očekuje da će se time obezbijediti efikasna zaštita ljudi u Švajcarskoj i zavnom zdravlju. Po njegovim riječima, tom mjerom bi trebalo da se spriječi ili odloži širenje epidemije u Švajcarskoj i time smanji njen zamah.

STANO PORUČIO

Evropska unija poručila je Turskoj da očekuje da ona poštuje svoje obaveze preuzete prema sporazumu o migrantima zaključenom 2016. godine, rekao je danas portparol EU reagujući na izjavu visokog turskog zvaničnika o migrantima koji pokušavaju da stignu u Evropu.

“Sa našeg stanovišta sporazum se i dalje drži i očekujemo od Turske da poštuje svoje obaveze”, rekao je portparol EU Peter Stano u dnevnom obraćanju novinarima, prenosi Frans pres.

Jedan visoki turski zvaničnik rekao je da Turska neće više sprečavati migrante koji pokušavaju da stignu u Evropu da prelaze granicu, poslije pogibije najmanje 33 turska vojnika u regionu Idliba.

To je najveća eskalacija u sukobu turskih snaga i sirijskih vladinih snaga koje vojno podržava Rusija i izaziva zabrinutost da bi moglo da preraste u opšti rat sa milionima sirijskih civila zarobljenim u sredini.

Predstavnici NATO-a sazvali su danas vanredni sastanak na zahtjev Turske i desetine migranata počelo je da se skuplja na turskoj granici sa Grčkom i da traži da uđe u Evropu, pošto je Turska rekla da više ne može da zadrži izbjeglice.

Portparol turskog ministarstva spoljnih poslova upozorio je da bi kretanje migranata ka zapadu moglo da se nastavi ukoliko se situacija u Idlibu pogorša, ali je rekao da nema promjene u turskoj migrantskoj politici, prenosi AP.

On je rekao da su neki tražioci azila i migranti u Turskoj, zabrinuti zbog razvoja situacije počeli da se kreću ka zapadnim granicama Turske i da bi taj rizik mogao da se poveća ukoliko se situacija pogorša.

Izbjeglice su u međuvremenu krenule ka kopnenoj granici sa Grčkom u kombijima i taksijima iz Istanbula. Desetine njih čekaju na turskoj strani granice ka Pazarkulea. Drugi su se uputili na tursku zapadnu obalu u pokušaju da stignu do grčkih ostrva.

Grčka zatvorila granični prelaz Kastanjes

Grčka je danas zatvorila prelaz Kastanjes na granici sa Turskom, nakon što je veliki broj migranata pokušao da uđe u tu zemlju, javlja agencija ANA.

Grčki policijski zvaničnik rekao je da se desetine ljudi okupilo na turskoj strani kopnene granice sa Grčkom i da viču da im se otvori granica.

Grčka policija i vojne granične patrole raspoređene su na grčkoj strani da spriječe prelaze migranata koji nemaju dozvolu.

MIGRANTI KRENULI KA EVROPI

Turska je odlučila da više ne zaustavlja izbjeglice iz Sirije koji kopnom i morem pokušavaju stići u Evropu, izjavio je jedan turski zvaničnik, prenosi Rojters. Zvaničnik je to rekao očekujući masovni pokret izbjeglica iz sirijske pokrajine Idlib, gdje se nalazi milion raseljenih ljudi.

“Turska policija, obalska straža i graničari dobili su naredbu da se drže po strani”, rekao je on za Rojters.

Lokalni sirijski guverner objavio je nešto ranije da je u napadu na tursku vojsku u Idlibu ubijeno 29 vojnika.

Sirijska opservatorija za ljudska prava saopštila je, međutim, da su poginula 34 vojnika.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je sazvao vanredno zasjedanje svog savjeta bezbjednosti u Ankari na kojem su bili ministar odbrane i šefovi tajnih službi. Prema turskim medijima, razgovaralo se o stanju u Idlibu.

Turska je poslala hiljade vojnika u tu graničnu sirijsku provinciju, kako bi podržala pobunjenike protiv ofanzive predsjednika Bašira al-Asada.

Gotovo milion Sirijaca prebjeglo je u posljednja tri mjeseca, u najvećem egzodusu od početka rata.

Prema sirijskoj Opservatoriji, vladine snage su uz pomoć ruske vojske zauzele u posljednja tri dana oko 60 odsto područja u južnom Idlibu i u susjednoj pokrajini Hami.

Rojters prenosi navode turske agencije “Demiroren” da se u grupi migranata nalaze i žene i djeca, te da su krenuli prema granici u turskoj provinciji Edirn oko ponoći.

Među migrantima ima Sirijaca, Iračana i Iranaca, a nekoliko miliona sirijskih izbjeglica nalazi se u kampovima u Turskoj.

Inače, Turska i Rusija podržavaju suprotstavljene strane u sirijskom ratu, pri čemu Ankara pruža podršku opoziciji, a Moskva predsjedniku Asadu, podsjetio je AP.

PREKINUTA TRKA U UAE

Dvojica italijanskih biciklista bili su pozitivni na test koronavirusa tokom Trke oko Emirata, što je navelo organizatore da otkažu čitavu trku na dvije etape do kraja, prenosi Sportklub.

Navodi se i da ostali bicikisti u ovoj trci nijesu zaraženi virusom.

“Bezbjednost je prioritet u odnosu na bilo šta drugo”, kazali su u Sportskom savezu Abu Dabija koji je organizator trke.

Britanski vozač Adam Jejts je bio prvi poslije pet etapa u generalnom plasmanu u trenutku prekidanja trke.

“Šteta što je trka morala da se otkaže prije kraja, ali zdravlje javnosti je uvijek na prvom mjestu”, izjavio je Jejts.

Ministarstvo zdravlja Ujedinjenih arapskih emirata izjavilo je da će svi koji su učestovali u trci ili njenoj organizaciji biti testirani kako bi se ograničilo širenje zaraze.

KORONAVIRUS

Koronavirusom se zarazilo još 327 osoba u kontinentalnoj Kini, što je najmanji broj u zadnjih više od mjesec dana, a još 44 osobe su umrle, saopštile su kineske zdravstvene vlasti.

Tako se ukupan broj smrtnih slučajeva u kontinentalnoj Kini penje na 2.788, navodi Državno povjereništvo za zdravlje.

Koronavirus je ukupno u svijetu ubio najmanje 2.800 ljudi, veliku većinu u kopnenoj Kini. Zaraze ima na svim kontinentima osim na Antarktiku.

Južna Koreja je najveće žarište izvan Kine, s 2.022 slučaja zaraze, a Italiji najveće u Evropi. Do danas u Italiji je 17 mrtvih od koronavirusa.

Prvi zaraženi u Bjelorusiji, Novom Zelandu i Nigeriji

Bjelorusija i Novi Zeland prijavili su prvi slučaj zaraze koronavirusom.

Prvi slučaj zaraze novim koronavirusom potvrđen je u četvrtak u Nigeriji, što je ujedno i prvi zaraženi u Africi južno od Sahare, saopštilo je u petak nigerijsko savezno ministarstvo zdravstva.

Ministarstvo dodaje da je riječ o italijanskom državljaninu koji radi u Nigeriji gdje je došao 25. februara iz Milana.

Primljen je u bolnicu u Lagosu, “stanje mu je stabilno i nema težih simptoma”, tvrdi ministarstvo.

Ovo je prvi potvrđeni slučaj zaraze u Africi južno od Sahare. Druga dva slučaja zabilježena su ovih dana u dvjema zemljama sjeverne Afrike.

Hong Kong sada ima 93 potvrđena slučaja zaraze koronavirusom. Posljednji pacijent je 89-godišnja žena s još jednom bolesti, poručile su vlasti.

Južnoafrička republika će evakuisati 132 državljana iz kineskog Vuhana, poručili su iz vlade te zemlje, a 56 novih slučajeva zaraze je u Južnoj Koreji, pa se tako ukupan broj zaraženih u toj zemlji penje na 2.022, objavio je Korejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (KCDC).

Od koronavirusa u zemlji je umrlo 13 ljudi i taj se broj nije mijenjao od četvrtka.

VELIKA BRITANIJA

Velika Britanija objavila je danas platformu za trgovinske pregovore sa Evropskom unijom (EU), u kojem otvoreno prijeti da će napustiti pregovarački sto ukoliko ne bude napretka u roku od četiri mjeseca.

Dvije strane imaju rok do juna da dođu do, kako to kaže pregovarački tim iz Londona, “opšteg nacrta sporazuma”, koji bi trebalo da bude završen do septembra.

U protivnom će se Britanija opredijeliti za “australijski tip” sporazuma, što je gubitnički trgovinski aranžman, prenose agencije.

Prema pisanju medija, i Velika Britanija i EU žele da postignu sporazum o slobodnoj trgovini, ali imaju izrazito suprotna stanovišta o tome kako on treba da se nadgleda i šta sačinjava fer konkurenciju između njihove dvije ekonomije.

Britanija traži pravo da se ne pridržava propisa EU kako bi sklapala nove trgovinske sporazume širom svijeta i ojačala britansku ekonomiju.

EU, s druge strane, smatra da Britanija mora da prihvati pravila bloka u oblastima počev od državne pomoći do zaštite životne sredine, i da omogući pristup evropskim brodovima britanskim ribolovnim vodama, ukoliko dvije strane žele da postignu dobar sporazum.

London, međutim, želi poseban sporazum o ribolovu sa EU, mimo sporazuma o slobodnoj trgovini, pri čemu bi se na godišnjem nivou pregovaralo o podjeli ukupnog ulova.

Britanija je u platformi navela da želi da se u sporazumu utvrdi “zakonska obaveza” pristupa njenih finansijskih kompanija finansijskom tržištu EU.

Trgovinski sporazum sa blokom trebalo bi da obezbijedi predvidivo, transparentno i prijateljsko poslovno okruženje, za prekogranične finansijske usluge.

Britanija želi, takođe, da njen sporazum sa EU uključi recipročnu obavezu da se neće ublažavati i smanjivati nivo zaštite i standarda u radnom zakonodavstvu, kako bi se podstakli trgovina i investicije.

U dokumentu se navodi da od Britanije ne bi trebalo zahtijevati da poštuje propise EU i da trgovinski sporazum ne smije ni na koji način da ograničava njen poreski suverenitet.