TOKOM POSJETE TRAMPA

Najmanje 20 ljudi je poginulo u trodnevnim međuvjerskim sukobima u Nju Delhiju, koji su eskalirali tokom prve posjete predsjednika SAD Donalda Trampa Indiji.

Kako prenosi agencija AP pozivajući se na lokalne zvaničnike, strahuje se da bi broj žrtava mogao biti veći jer je u bolnicama veliki broj povrijeđenih. Portparol policije Nju Delhija Anil Kumar rekao je da je u sukobima povrijeđeno najmanje 189 osoba.

Vlasti Nju Delhija zatražile se od vlade premijera Narendre Modija da pošalje vojsku u sjeveroistočnu oblast Nju Delhija u kojoj su izbili sukobi.

Policija je okarakterisala situaciju kao napetu, ali pod kontrolom. Škole su zatvorene, a zabrana okupljanja i dalje traje.

Na televizijskim snimcima vide se ostaci oštećenih vozila na ulicama, kamenje i zapaljene gume u najteže pogođenim područjima, koji svjedoče o borbama dvije strane.

U nasilju je, prema podacima policije, poginuo jedan policajac pogođen kamenicom, a više od 10 ih je povrijeđeno.

Gnevni hinduisti, naoružani krampovima i štanglama, i juče su u glavnom gradu Indije bacali kamenice na muslimane, a nasilje je bacilo sijenku na prvu posjetu predsjednika SAD Indiji.

Poslije sastanka s indijskim premijerom Narendrom Modijem, Tramp je novinarima rekao da zna za nasilne sukobe, ali da o tome nijesu razgovarali.

Nasilni sukobi traju u Indiji otkako je vladajuća nacionalistička većina 11. decembra usvojila u Parlamentu zakon koji omogućava da se državljanstvo Indije po ubrzanoj proceduri daje strancima niza vjeroispovijesti s juga Azije, sem muslimanima.

Kritičari zakona kažu da Modijeva vlada time pokušava da približi Indiju hinduističkoj državi, zadajući veliki udarac sekularnoj demokratiji.

Tramp je tokom posjete Indiji odbio da komentariše taj zakon: “Ne želim da govorim o tome. Želim da to ostavim Indiji i nadam se da će donijeti ispravnu odluku za narod”.

Na masovnom skupu u Ahmedabadu u utorak u Trampovu čast, on je hvalio vjersku toleranciju u Indiji, rekavši da se pripadnici mnogih vjera “mole Bogu u harmoniji, jedni uz druge”.

MALEZIJA

Premijer Malezije u ostavci Mahathir Mohamad, koji je prije dva dana podnio ostavku, rekao je da će se vratiti na funkciju ukoliko dobije većinu u parlamentu.

On se danas prvi put nakon podnošenja ostavke obratio javnosti rekavši da je odustao od nastojanja da pokaže da nije željan moći i da će se vratiti ako bude izabran, ali će i prihvatiti ukoliko neko drugi bude izabran.

Ako mu se pruži prilika, kako je naveo, formiraće vladu koja nije partijski usmjerena, već će prednost dati nacionalnim interesima.

Malezijski kralj Abdulah je ranije danas završio dvodnevne konsultacije sa svih 222 poslanika kako bi utvrdio koga podržavaju kao premijera i da li žele nove izbore.

Uloga kralja je u Maleziji uglavnom ceremonijalna, ali imenuje osobu sa većinskom podrškom u parlamentu za premijera.

Mohamed je podnio prije dva dana ostavku kralju, neposredno pošto su njegovi politički saveznici pokušali da sruše vladu.

Devedeset četvorogodišnji Mohamed je bio najstariji premijer na svijetu.

Ostavka je uslijedila u jeku glasina da bi mogao da formira novu koaliciju bez svog ranije određenog nasljednika Anvara Ibrahima.

DOPUTOVALI IZ ITALIJE

Brazilska vlada potvrdila je danas da su testovi pokazali da je muškarac (61) koji se nedavno vratio iz Italije pozitivan na koronavirus. Prvi slučaj novog koronavirusa potvrđen je i u Grčkoj, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja te zemlje.

Zraženi u Brazilu smješten je u bolnici u Sao Paolu, prenosi Rojters.

U Grčkoj je zaražena 38-godišnja državljanka te zemlje koja je doputovala iz oblasti na sjeveru Italije, izjavio je predstavnik grčkog ministarstva Sotiris Ciodras.

Grčka agencija ANA navodi da je slučaj potvrđen u Solunu.

Do sada je od koronavirusa širom svijeta oboljelo oko 80.000 osoba.

KORONAVIRUS U SVIJETU

Petero maloljetnika zaraženo je koronavirusom u Italiji. Četvoro ih je u Lombardiji i jedan u Venetu. U Lombardiji je dvoje hospitalizovano. Koriere dela sera ne navodi koje dvoje djece je u bolnici, ali navode da je u bolnici curica od četiri godine, te da su zaražena dva 10-godišnjaka i jedan 15-godišnjak.

Italijanska turistkinja umrla je u austrijskom Bad Kleinkirchheim.

U Francuskoj jedna osoba umrla je od zaraze koronavirusom. Radi se o prvom Francuzu koji je umro od koronavirusa. Imao je 60 godina, umro je u bolnici u Parizu. Zabilježena su i tri nova slučaja zaraze, te se sada ukupan broj oboljelih u toj zemlji popeo na 17.

U njemačkom okrugu Heinsberg savjetovano je da građani ne napuštaju svoje domove.

Njemac zaražen koronavirusom u bolnici u Duseldorfu i dalje je kritično.

Nakon što su Hrvatska, Austrija i Švajcarska u utorak izvijestila o prvim slučajevima koronavirusa koji je najvjerojatnije u svim slučajevima prenesen iz Italije, i Alžir i Brazil izvijestili su o prvim mogućim slučajevima prenosa bolesti iz Italije.

U Alžiru je otkriven prvi slučaj koronavirusa kod Italijana koji je doputovao u zemlju 17. februara i sada je u izolaciji. Prema alžirskom ministru zdravstva zdravstvenim vlastima naređeno je poduzimanje svih mjera predostrožnosti, prenio je Rojters.

Tri nova slučaja zaraze koronavirusom potvrđena su i u Tajlandu, čime je ukupni broj zaraženih u toj zemlji narastao na 40.

Troje novozaraženih su tajlandski državljani i svi su članovi iste porodice. Dvoje od njih, 65-godišnji muškarac i njegova supruga, vratili su se s japanskog Hokaida. Treći pacijent je njihov unuk koji nije bio u Japanu.

Tajvan je potvrdio 32. slučaj koronavirusa, objavilo je tamošnje ministarstvo zdravstva. Pacijent ima 30 godina i strani je državljanin.

BEZ PODATAKA O ŽRTVAMA

Zemljotres jačine 6,2 pogodio je region Tanimbar u Indoneziji, saopštio je Evropski mediteranski seizmološki centar (ESMC).

Indonezijska agencija za geofiziku već je navela da ne postoji opasnost od cunamija zbog zemljotresa koji se dogodio na dubini od 49 km, navodi u EMSC, a prenosi Sputnjik.

Ne postoje trenutni izvještaji o šteti ili žrtvama.

Indonezija, koja se nalazi u seizmički aktivnom području, više puta je pretrpjela snažne zemljotrese koji mogu izazvati cunami.

ZBOG KORONAVIRUSA

Prodaja pametnih telefona u Kini pala je više od trećine u januaru, pokazuju podaci kineske Vlade.

To pokazuje koliku štetu epidemija koronavirusa nanosi potrošačkoj tražnji, prenose agencije.

Kina je krajem januara počela da uvodi ograničenja putovanja i da apeluje na građane da izbjegavaju javna mjesta, neposredno uoči početka praznovanja Lunarne nove godine, sezone prazničnih kupovina u toj zemlji.

U januaru je na kinesko tržište isporučeno ukupno 20,4 miliona svih brendova pametnih telefona, što je 36,6 odsto manje u odnosu na 32,1 milion uređaja u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci kineske Akademije za informacione i komunikacione tehnologije.

Analitičari su predvidjeli veliki pad prodaje na početku ove godine, a istraživačke kompanije IDC i Canalys su prognozirale ranije ovog mjeseca da će u prvom ovogodišnjem kvartalu isporuke pametnih telefona pasti oko 40 odsto, zbog epidemije koronavirusa koja je pogodila tražnju i izazvala probleme u lancu snadbevanja.

Najviše je pala prodaja brendova s operativnim sistemom Android, na 18,1 milion jedinica sa 29,9 miliona prodatih u januaru prošle godine.

Prodaja Apple-ovih uređaja se zadržala na nivou od nešto iznad dva miliona komada.

Analitičari su kazali da je uprkos problemima sa kojima se Apple suočava zbog zatvaranja njegovih prodavnica u Kini i smanjenog kapaciteta proizvodnje kompanije Fokskon, koja je njegov najvažniji partner, iPhone 11, lansiran krajem prošle godine, i dalje jedan od najprodavanijih 4G telefona na kineskom tržištu.

UMRLO 2.715 OSOBA

Kina je zabilježila 406 novih potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom i 52 nova smrtna slučaja.

Svi smrtni slučajevi su se dogodili u pokrajini Hubei, kazali su iz Nacionalne zdravstvene komisije.

U utorak je zabilježeno 439 novih sumnjivih slučajeva, 2.422 ljudi je otpušteno iz bolnice nakon oporavka, dok se se broj teških slučajeva smanjio za 374 na 8.752.

Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja nedjelje dostigao 78.064, rekli su iz Komisije, ističući kako je od bolesti ukupno umrlo 2.715 osoba.

Iz Komisije su dodali kako se za 2.491 ljudi još sumnja da su zaraženi virusom.

Ukupno je 14.753 ljudi otpušteno iz bolnice nakon oporavka.

PROTESTI U INDIJI

Skoro 20 ljudi je poginulo, a stotine su povrijeđene u sukobima suprotstavljenih grupa demonstranata u Nju Delhiju, tokom protesta zbog zakona o državljanstvu.

Kako se navodi, protesti su bacili sjenku na prvu posjetu američkog predsjednika Donalda Trampa Indiji.

Rojters navodi da je poginulo 19 osoba, dok se 15 osoba nalazi u kritičnom stanju.

BBC je sinoć javio da je među ubijenima jedan policajac, a da ih je 150 završilo u bolnicama u glavnom gradu Indije.

Policija je koristila suzavac, dimne granate i gumene metke, ali je imala problem da razdvoji mase ljudi koji su bacali kamenje jedni na druge.

Sukobi, koji su se dešavali tokom zvanične posjete predsjednika SAD Donalda Trampa Indiji, izbili su između hiljada demonstranata za i protiv novog zakona o državljanstvu, koji je donijela prohinduistička vlada premijera Narendre Modija, navodi Rojters.

Nasilje je izbilo juče na više područja u sjeveroistočnom dijelu prijestonice, samo nekoliko kilometara od mjesta na kojem su Tramp i indijski premijer Narendra Modi imali sastanak.

Crni dim digao se u nebo nakon što su demonstranti zapalili prodavnice voća i povrća i muslimansko svetilište u oblasti Badžanpur na sjeveroistoku Nju Delhija, rekli su svjedoci.

Indiju potresa nasilje otkako je parlament u decembru odobrio novi zakon o državljanstvu, koji omogućava brzo sticanje državljanstva za neke vjerske manjine rođene u inostranstvu, ali ne i za muslimane.

Kritičari tvrde da je zakon nije naklonjen muslimanima i da podriva sekularni ustav Indije.

“NEPOŠTOVANJE SUDA”

Edvard Ficdžerald, advokat Džulijana Asanža, rekao je da postupanje prema njegovom klijentu u zatvoru može da se tretira kao nepoštovanje suda.

Ficdžerald je danas izjavio da su osnivaču Vikiliksa u zatvoru čak 11 puta vezivane lisice, dva puta je pretresan do gole kože i da su mu oduzeti sudski papiri sa prvog dana saslušanja o izručenju Sjedinjenim Američkim Državama.

Rekao je sudiji da bi postupanje prema Asanžu u londonskom zatvoru Belmarš “moglo da se tretira kao nepoštovanje ovog suda”, prenio je AP.

Ročište o ekstradiciji počelo je juče u sudu u Vulvič Kraunu, koji se nalazi pored zatvora.

Okružni sudija Vanesa Baraitser, koja vodi slučaj, rekla je da neće moći da radi ukoliko Asanž ne bude mogao da učestvuje u postupku, koji će, kako se očekuje, trajati nekoliko mjeseci.

“Ukoliko dođe do toga, molim vas, obavijestite me”, rekla je sudija Baraitser.

Vlasti SAD žele da sude Asanžu zbog optužbi za špijunažu sa maksimalnom kaznom od 175 godina zatvora, zbog objavljivanja stotina hiljada tajnih vojnih dokumenata i diplomatskih depeša iz 2010. godine.

Asanž tvrdi da se ponašao kao novinar koji ima pravo na zaštitu na osnovu prvog amandmana američkog ustava.

Očekuje se da će ročište o izručenju biti nastavljeno tokom nedjelje, a potom će uslijediti pauza do maja.

ANTARKTIK

Devetodnevni toplotni talas pogodio je sjeverni vrh Antarktika ovog mjeseca. Na najhladnijem kontinentu na Zemlji stvorili su se uslovi koji podstiču ubrzano topljenje leda.

Nove fotografije koje je objavila NASA otkrivaju da se u tom razdoblju petina snijega otopila na ostrvu Igl, koji se nalazi u okviru Antarktičkog poluostrva, piše CNN.

Fotografije prikazuju ostrvo prije i poslije toplotnog talasa koji ga je pogodio, pa su sad velike površne zemlje vidljive, a otapanje leda stvorilo je i vodena jezera.

Na Antarktiku je ovog mjeseca zabilježena i rekordna temperatura od 18,2 stepeni celzijusa, a u četiri sedmice otopilo se čak 10 centimetara snijega na ostrvu Igl, što je oko 20 odsto ukupne sezonske akumulacije snijega.

“Nisam nikad vidio da se jezera tako brzo kreiraju na Antarktiku. To se moglo vidjeti na Aljasci i na Grenlandu, ali nije uobičajena pojava na Antarkticu”, kaže Mauri Pelto, geolog s Nikols koledža u Masačusetsu.

Velika količina vode s Antarktika slila se u okean, a toplotni talasi su prošlog ljeta najviše doprinijeli otapanju leda i povećanju nivoa mora.