U VIJETNAMU

Nekoliko sela u Vijetnamu sa 10.000 stanovnika sjeverozapadno od glavnog grada Hanoja stavljeno je u karantin zbog više potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, navode vijetnamski mediji.

Selo Son Loj u vijetnamskoj provinciji Vinj Fuk je zatvoreno nakon što je potvrđeno da je 50-godišnji muškarac zaražen korona virusom, što je osmi slučaj u tom selu.

Prema Ministarstvu zdravlja, karantin će trajati 20 dana.

Mediji navode da je ćerka posljednjeg potvrđenog slučaja takođe zaražena.

Ona je bila dio grupe od osam vijetnamskih radnika jedne japanske kompanije koja se obučavala u Vuhanu, epicentru epidemije.

Radnici su se vratili u Vijetnam 17. januara, a testovi su pokazali da je šestoro zaraženo virusom.

U pokrajini Vinj Fuk ima 11 zaraženih od ukupno 16 slučajeva koliko je potvrijeđeno u Vijetnamu.

Pokrajinske vlasti su napravile pokretne prodavnice i obezbijedile hranu i besplatne maske za više od 10.600 ljudi.

Vlasti su takođe postavile privremenu bolnicu sa 300 kreveta i još dodatnih 200 ležaja u vojnoj školi.

BRISEL

Ministri zdravlja Evropske unije na hitnom sastanku danas u Briselu raspravljaju kako spriječiti da se novi virus, koji izaziva bolest nazvanu COVID-19, dalje širi Evropom.

Ministrima iz 27 zemalja članica EU koji su se sastali zbog epidemije, u kojoj je zaraženo oko 60.000 ljudi širom svijeta, pridružiće se u debati i izvršni direktor programa za vanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije Majk Rajan, putem video veze.

Do sada je više ljudi umrlo od COVID-19 nego tokom epidemije SARS-a, ali nije zabilježen nijedan smrtni slučaj u Evropi. Manje od 50 slučajeva bolesti registrovano je na kontinentu, ali EU insistira na tome da su neophodne koordinisane akcije kako bi se te brojke smanjile.

COVID-19 je prouzrokovan članom porodice koronavirusa koji je bliski rođak teškog akutnog respiratornog sindroma i virusa respiratornog sindroma na Bliskom istoku koji su izazvali epidemije u prošlosti.

Komesar EU za upravljanje krizama Janez Lenarčič, rekao je prije sastanka da je rizik od daljeg širenja COVID-a u Evropi i dalje nizak, ali može da se poveća.

Prema zvaničniku EU koji prije sastanka nije bio ovlašćen da govori javno, razgovori će se fokusirati na zdravstvena pitanja, a vjerovatno će se izbeći pitanja poput zabrane putovanja ili ograničenja, koja zavise od pojedinačnih odluka država članica.

Mnoge zemlje su primjenjivale ograničenja putovanja u Kinu, koja ima više od 99% prijavljenih infekcija u svijetu. EU je do sada organizovala evakuaciju oko 500 svojih građana koji su se iz Kine.

Ministri će razgovarati i o tome kako olakšati zajedničku kupovinu zaštitne opreme za države članice ali i kako pomoći trećim zemljama koje imaju slabije zdravstvene sisteme.

U JAPANU

Japansko ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da su još 44 osobe na kruzeru usidrenom blizu Tokija zaražene koronavirusom koji izaziva novu bolest nazvanu COVID-19. Podsjetimo na tom kruzeru je i jedan crnogorski državljanin.

Na brodu se nalazi više od 3.500 putnika i članova posade, a od 713 testiranih, njih 218 je pozitivno na koronavirus.

Brod se vratio u luku Jokohama 3. februara i pretvoren je u karantin.

U Japanu trenutno ima 247 potvrdjenih slučajeva nove bolesti koja se prvobitno pojavila u Kini.

PROVINCIJA HUBEI

Broj smrtnih slučajeva od posljedica novog koronavirusa u kineskoj provinciji Hubei naglo se povećao za 242, ali je naglo porastao i broj zaraženih – za 14.840.

To je rekordan broj zabilježenih smrtnih slučajeva i zaraženih u jednom danu, prenosi Rojters, dodajući da je ukupan broj ljudi koji su umrli od posljedica koronavirusa u Kini sada povećan na 1.310, a broj zaraženih na 48.206.

Zdravstveni zvaničnici u toj proviniciji, žarištu koronavirusa, objavili su da od danas u bilans uključuju i ljude kojima je bolest dijagnostikovana novim metodama.

Provincijska zdravstvena komisija je prošle nedjelje najavila da će početi da priznaje rezultate kompjuterizovane tomografije, radiološkog metoda snimanja pacijenta, kao potvrdu infekcije, što omogućava bolnicama da brže izoluju pacijente.

Provincija Hubei ranije je priznavala samo rezultate testa ribonukleinske kiseline, koji pokazuje prisustvo virusa, ali je potrebno izvjesno vrijeme da se dobiju rezultati.

Korišćenje skenera može brzo da pokaže infekcije pluća, pa će pacijenti moći da započnu lečenje na vrijeme i da se na taj način poveća i mogucnost da budu izliječeni.

Master plan SZO
Za to vrijeme, Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da razrađuje master plan kojim bi se koordinisala klinička istraživanja koronavirusa.

Generalni direktor te organizacije Tedros Adhanon Gebrejesus je juče novinarima po okončanju dvodnevnog skupa u Ženevi rekao da su u toku sastanci istraživačkih grupa sa vodećim istraživačima, kako bi se odmah započelo sa radom na rješavanju najtežih pitanja, prenio je Tass.

“Neki od tih problema podrazumijevaju jednostavnu dijagnostiku, najbolji pristup prevenciji infekcije, potencijalne terapije koje bi mogle da se koriste za liječenje pacijenata”, rekao je Tedros.

On je naveo i da je SZO poslala maske, rukavice i medicinske uniforme u 18 zemalja radi zaštite zdravstvenih radnika od koronavirusa.

“Nastavljamo da podržavamo države alatima i opremom koji su im potrebni radi dijagnostike, ali i zaštite zdravstvenih radnika. Dostavljali smo dijagnostičke setove laboratorijama širom svijeta i nastavićemo tako. Takođe, slali smo zalihe maski, rukavica, haljina, opremu za zaštitu zdravstvenih radnika na liniji fronta”, rekao je generalni direktor SZO.

PESKOV SAOPŠTIO

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije ponudio bjeloruskom kolegi Aleksandru Lukašenku da formiraju “super državu” sastavljenu od Rusije i Bjelorusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je time negirao pisanje pojedinih medija da je Putin to ponudio Lukašenku.

“Ne, to nije tačno”, rekao je Peskov agenciji TASS.

Kako se navodi, Lukašenko je ranije glasine o ujedinjavanju dvije države nazvao beznačajnim pričama, navodeći da nikada nije postojala ideja da se to učini, dok je Putin rekao da takvi planovi nijesu postojali ni u prošlosti, niti će ih biti u budućnosti.

BORBA PROTIV KORONAVIRUSA

U Ženevi se danas nastavlja dvodnevni forum Svjetske zdravstvene organizacije, na kojem oko 400 naučnika pokušavaju da ubrza razvoj testova, tretmana i vakcina u borbi protiv novog koronavirusa.

Prema posljednjim podacima, od ovog virusa je umrlo 1.113 osoba, dok je zaraženo blizu 45 hiljada.

Cilj foruma je identifikovanje praznina u znanju i prioriteta istraživanja, kako bi se dobile naučne informacije i medicinski proizvodi koji su najpotrebniji kako bi se minimizirao uticaj izbijanja virusa.

Učesnici će pokušati i da utvrde pravi izvor infekcije, razmjene biološke uzorke i djelove genoma virusa.

Oni će, navodi AP, pokušati da utvrde koji pristupi djeluju dovoljno obećavajuće da bi se prešlo na naredni korak, odnosno na testiranje nad ljudima kako bi se vidjelo da li ti pristupi zaista funkcionišu.

“Prednost dajemo onome što je hitno, što apsolutno moramo da znamo da bismo se borili protiv epidemije, da razvijemo ljekove, vakcine”, rekla je kopredsedavajuća sastanka, specijalista za virusne bolesti u francuskoj istraživačkoj instituciji INSERM Mari Pol Kini.

Na dnevnom redu je i pitanje da li je moguće stvoriti stalnu zalihu ljekova, sličnu zalihama vakcina koja je postojala za bolesti poput žute groznice i ebole.

“Ako ijedan od ljekova da rezultate, doći će do masovne potražnje”, rekao je ranije stručnjak za zarazne bolesti na Impirijal koledžu u Londonu Grejam Kuk.

Za sada nema dokazanih načina liječenja ili vakcina za novi virus.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pozvala je države da budu “što odlučnije” u borbi protiv novoimenovanog koronavirusa COVID-19.

POMOGLA ŠVAJCARSKA FIRMA

Njemačka obavještajna služba (BND) i američka CIA su decenijama špijunirale više stotina zemalja, a među njima je i Austrija, prenose austrijski mediji.

Uz pomoć švajcarske firme za tehnologiju šifrovanja uspjeli su da državama prodaju manipulisanu tehnologiju i tako prisluškuju navodno sigurnu komunikaciju.

Njemačka televizija ZDF uz pomoć američkih i švajcarskih medija imala je uvud u do sada neobjavljene dokumente koji obuhvataju operacije BND i CIA u periodu od 1970. do 1993. godine.

“Diplomatska i vojna komunikacija brojnih zemalja Trećeg svijeta, ali i evropskih država mogla je biti praćena”, navodi se u toj dokumentaciji, i operacija “Rubikon” se u njoj ocjenjuje kao jedan od najuspješnijih obavještajnih poduhvata u poslijeratnom periodu.

BND i CIA su od 1970. godine bili vlasnici švajcarske firme “Kripto AG”, koja proizvodi tehniku za navodno bezbjednu komunikaciju, a klijenti nijesu znali da su dvije obavještajne službe manipulisale proizvod koji je prodavala ova kompanija.

Najveći korisnik manipulisane tehnologije za šifrovanje komunikacije bila je Saudijska Arabija, ali i Iran.

Decenijama su BND I CIA mogli da “prisluškuju” komunikaciju iranskog rukovodstva, tako i za vrijeme talačke krize u američkoj ambasadi u Teheranu 1979. godine.

Dokumenti pokazuju da su BND i CIA veoma rano bili informisani o svrgavanju nekadašnjeg predsjednika Čilea Salvadora Alijendea, kao i o kršenju ljudskih prava vojne vlasti u Argentini.

Prosleđivanje komunikacije argentinske mornarice su 1982. pomogle Velikoj Britaniji u brzoj pobjedi u ratu oko Foklandskih ostrva.

BND nije želio da se izjasni na upit ZDF o novim saznanjima, a raniji ministar nadležan za obavještajnu službu Bernd Šmidbauer potvrdio je ovu obavještajnu operaciju.

“Operacija Rubikon je sigurno doprinijela da svijet bude bezbjedniji”, kazao je on.

PALA ULAGANJA

Britanska ekonomija stagnirala je u posljednja tri mjeseca prošle godine u očekivanju raspleta političkih nesuglasica u vezi sa Bregzitom.

Službeni podaci pokazali su da su aktivnosti u četvrtom tromjesečju stagnirale u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su porasle 0,5 odsto.

Na godišnjem nivou britanski bruto domaći proizvod (BDP) u posljednja tri mjeseca prošle godine porastao je 1,1 odsto, prenosi HRportfolio.

Potrošnja domaćinstava, glavni pokretač ekonomskih aktivnosti u većem dijelu postreferendumskog perioda, rasla je najsporije u četiri godine i povećala se za slabih 0,1 odsto.

Poslovna ulaganja pala su jedan odsto, najsnažnije od kraja 2016. godine.

Industrijska proizvodnja smanjila se na godišnjem nivou 2,5 odsto, što je njen najveći pad od trećeg tromjesečja 2013. godine.

Podatak odražava obustavu rada u fabrikama automobila u novembru, kada se Britanija suočila sa mogućnošću Brexita bez sporazuma.

U cijeloj prošloj godini britanska ekonomija ipak je blago ubrzala, na 1,4 odsto.

U 2018. godini porasla je 1,3 odsto.

STOLTENBERG POZVAO

NATO je danas pozvao talibane da pokažu posvećenost rješavanju sukoba u Avganistanu i okončanju nasilja.

“Talibani moraju da pokažu spremnost i stvarnu sposobnost za smanjenje nasilja”, rekao je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg prije današnjeg početka dvodnevnog sastanka ministara odbrane država-članica Alijanse.

Avganistanski predsjednik Ašraf Ghani je u utorak uveče objavio da ga je američki državni sekretar Majk Pompeo obavijestio o “značajnom napretku” u pregovorima Vašingtona i talibana.

Jens Stoltenberg je bio oprezan u vezi s tim i dočekujući američkog ministra odbrane Marka Espera je rekao: “pozdravili bismo svaku mjeru koja bi mogla smanjiti nasilje”, te je talibane pozvao da “pokažu svoju posvećenost mirnom rješenju” sukoba u Avganistanu.

“Talibani moraju sjesti za pregovarački stol i sklopiti pravi kompromis”, rekao je Jens Stoltenberg.

“Želimo trajni mir u Avganistanu”, rekao je britanski ministar odbrane Ben Valas u Briselu.

“Ako talibani zaključe trajno primirje, to će biti zaista važan uslov za napredak u Avganistanu. Ne želimo da tamo ostajemo duže nego što je potrebno”, dodao je on.

“Moramo se pripremiti za sve, zavisno od ishoda pregovora”, rekao je jedan diplomata za AFP.

“Imamo osjećaj da ti pregovori sada vrte u krug. (Predsjednik SAD) Donald Tramp mora nešto dobiti prije izbora i talibani to znaju”, rekao je diplomata koji ne želi da mu se objavi ime.

NATO je zadržao vojnu misiju u Avganistanu, “Rezolut suport”, sa 16.500 vojnika iz 38 zemalja. Zaduženi su “za obuku i savjetovanje avganistanskih snaga bezbjednosti”.

“Zajedno smo otišli ​​u Avganistan. Zajedno ćemo donijeti odluke kako bismo prilagodili svoju misiju i jednog dana ćemo zajedno otići”, rekao je Jens Stoltenberg.

U mnogim državama NATO-a strahuju da bi Amerikanci mogli samostalno, ne obazirući se na njih, donijeti jednostranu odluku o Avganistanu, pošto je početkom februara Donald Tramp potvrdio svoju želju da povuče američke vojnike iz te zemlje.

STOLTENBERG

NATO mora da bude u stanju da odgovori na mnoge izazove i prijetnje u isto vrijeme, poručio je generalni sekretar Jens Stoltenberg.

On je to rekao, odgovarajući na pitanje koliko je teško istovremeno se fokusirati na pitanja Rusije i Kine.

“Nemamo luksuz da biramo. Moramo biti u stanju da odgovorimo na mnoge različite izazove u isto vrijeme. Složili smo se – prvi put u istoriji NATO – na susretu lidera u Londonu da se moramo pozabaviti posljedicama uspona Kine po našu bezbjednost”, kazao je Stoltenberg.

Prema njegovim riječima, Kina će uskoro biti najveća ekonomija na svijetu.

“Već je druga zemlja sa najvećim izdvajanjem na odbranu. Ona razvija i mnogo ulaže u nove, naprednije vojne kapacitete”, kazao je Stoltenberg.

On je istakao da postoje istovremeno i izazovi, ali i mogućnosti koji se tiču uspona Kine.

Prema njegovim riječima, NATO je posvećen trening misiji u Avganistanu.

“Snažno vjerujemo da je to najbolji način za NATO da podrži mirovni proces u naporima da se nađe političko pregovarano rješenje krize u Avganistanu. I pozdravili bismo svaki korak koji vodi smanjenju nasilja”, rekao je Stoltenberg.