SKORO 10 HILJADA OBOLJELIH

Kina je zabilježila 9.692 potvrđena slučaja upale pluća izazvane novim koronavirusom i 213 smrtnih slučajeva.

Nacionalna zdravstvena komisija je u dnevnom izvještaju objavila da je do kraja srijede preko 1,5 hiljada pacijenata još bilo u kritičnom stanju, a za 15.238 ljudi se sumnja da su zaraženi virusom.

Nakon oporavka je iz bolnice je otpuštena 171 osoba, prenosi hrvatsko izdanje CRI (China Radio International).

Ukupno je pronađeno 113.579 bliskih kontakata, kazali su iz komisije, dodajući da je u srijedu 4,2 hiljade otpušteno sa medicinskog posmatranja, dok je 102.427 još pod medicinskim nadzorom.

Do kraja četvrtka je 12 potvrđenih slučajeva zabilježeno u Posebnoj upravnoj regiji Hong Kong, sedam u regiji Makao i devet na Tajvanu.

POVEĆANE TENZIJE

Izraelska vojska saopštila je da je pokrenula vazdušne udare širokih razmjera na vojne mete u Pojasu Gaze.

Kako se navodi, napadi su pokrenuti nakon što su palestinski ekstremisti ispalili tri rakete na Izrael, od kojih su dvije presretnute.

Kako prenosi B92, nema izvještaja o žrtvama, niti o šteti.

Tenzije su povećane nakon objavljivanja američkog mirovnog plana za Bliski istok koji su Izraelci pozdravili, a Palestinci odbili.

Plan predviđa izraelsku aneksiju svih jevrejskih naselja u dolini Jordana, a Palestincima se nudi samouprava u Gazi, djelovima Zapadne obale i nekim slabo naseljenim oblastima Izraela u zamjenu za ispunjavanje duge liste uslova.

POVEĆANE TENZIJE

Izraelska vojska saopštila je da je pokrenula vazdušne udare širokih razmjera na vojne mete u Pojasu Gaze.

Kako se navodi, napadi su pokrenuti nakon što su palestinski ekstremisti ispalili tri rakete na Izrael, od kojih su dvije presretnute.

Kako prenosi B92, nema izvještaja o žrtvama, niti o šteti.

Tenzije su povećane nakon objavljivanja američkog mirovnog plana za Bliski istok koji su Izraelci pozdravili, a Palestinci odbili.

Plan predviđa izraelsku aneksiju svih jevrejskih naselja u dolini Jordana, a Palestincima se nudi samouprava u Gazi, djelovima Zapadne obale i nekim slabo naseljenim oblastima Izraela u zamjenu za ispunjavanje duge liste uslova.

ZBOG POŽARA U AUSTRALIJI

Vlasti australijskog glavnog grada Kanbere proglasile su vanredno stanje nakon što su se veliki požari proširili južno do te regije. Ovo je najgora prijetnja u posljednje dvije decenije.

Glavni požar koji se nalazi na jugu uništio je više od 18,5 hiljada hektara. Stanovnici predgrađa upozoreni su da budu u visokoj pripravnosti zbog potencijalne evakuacije.

Mala teritorija između Sidneja i Melburna ima 400 hiljada stanovnika. U 2003. godini u predgrađu Kanbere požari su usmrtili četvoro ljudi, opekotine je zadobilo 500, a uništeno je 470 kuća. Slični vremenski uslovi očekuju se i danas, kazali su zvaničnici, prenosi BBC.

Temperature će se popeti i do 40 stepeni, što će otežati uspostavljanje kontrole nad požarima. Najgori požar trenutno je udaljen 20 minuta vožnje od zgrade Parlamenta.

Požari su se približili glavnom gradu prije nekoliko sedmica, a prošlog četvrtka aerodrom je prestao raditi. Isti dan američki vatrogasci poginuli su u padu letjelice iznad požarne zone u regiji planine Snou.

Fotografije požara i crvenog neba kruže društvenim mrežama. Vlasti su zbog toga izdale upozorenja apelujući na građane i turiste da ne idu u opasne zone radi fotografija.

Požari bjesne od septembra. Do sada su poginule 33 osobe, uništeno je hiljade kuća, a više od 11 miliona hektara zemlje je opustošeno.

ZBOG POŽARA U AUSTRALIJI

Vlasti australijskog glavnog grada Kanbere proglasile su vanredno stanje nakon što su se veliki požari proširili južno do te regije. Ovo je najgora prijetnja u posljednje dvije decenije.

Glavni požar koji se nalazi na jugu uništio je više od 18,5 hiljada hektara. Stanovnici predgrađa upozoreni su da budu u visokoj pripravnosti zbog potencijalne evakuacije.

Mala teritorija između Sidneja i Melburna ima 400 hiljada stanovnika. U 2003. godini u predgrađu Kanbere požari su usmrtili četvoro ljudi, opekotine je zadobilo 500, a uništeno je 470 kuća. Slični vremenski uslovi očekuju se i danas, kazali su zvaničnici, prenosi BBC.

Temperature će se popeti i do 40 stepeni, što će otežati uspostavljanje kontrole nad požarima. Najgori požar trenutno je udaljen 20 minuta vožnje od zgrade Parlamenta.

Požari su se približili glavnom gradu prije nekoliko sedmica, a prošlog četvrtka aerodrom je prestao raditi. Isti dan američki vatrogasci poginuli su u padu letjelice iznad požarne zone u regiji planine Snou.

Fotografije požara i crvenog neba kruže društvenim mrežama. Vlasti su zbog toga izdale upozorenja apelujući na građane i turiste da ne idu u opasne zone radi fotografija.

Požari bjesne od septembra. Do sada su poginule 33 osobe, uništeno je hiljade kuća, a više od 11 miliona hektara zemlje je opustošeno.

EKONOMISTI UPOZORAVAJU

Raskid Velike Britanije i Evropske unije postaće konačan večeras u ponoć, a kontinuirana neizvjesnost oko budućnosti trgovinskih odnosa mogla bi koštati britansku ekonomiju do kraja godine 4,4 milijarde funti, a do kraja decenije 15 milijardi funti, procjenjuje u izvještaju međunarodna organizacija “Rand Europe”.

Uprkos tvrdnji premijera Borisa Džonsona da će “sprovesti Bregzit”, istraživanje “Rand Europe” otkrilo je da će formalni izlazak Britanije iz EU-a danas samo okončati prvu fazu trgovinske nesigurnosti, koju je uzrokovao Bregzit, navodi se u izvještaju.

Autori osporavaju i premijerova obećanja da će do takozvanog “prelaznog razdoblja”, 31. januara, zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini u kanadskom stilu, te upozoravaju da bi pregovori mogli potrajati budući da se Velika Britanija suočava s “negativnim dugoročnim ekonomskim implikacijama” požurenog dogovora.

Šteta za britansku ekonomiju ubrzano će rasti dok ne budu utanačeni detalji novih dogovora, a do 2025. rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao bi se smanjiti za 11 milijardi funti, te za 15 milijardi funti do 2029. godine, ukoliko se ne postigne novi dogovor.

U “Rand Europeu” pritom upozoravaju da će svako smanjenje BDP-a biti pretočeno u veće troškove zaduživanja države, uz dodatni trošak godišnjih kamata od gotovo 1,3 milijarde funti do kraja 2020. godine i tri milijarde funti do 2025. godine.

Džonsonovo insistiranje na tome da neće produžavati tranzicijsko razdoblje nakon kraja ove godine stvorilo je rizik od Bregzita bez dogovora, pod nepovoljnim uslovima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), potaknuvši strah od carina i izvoznih kvota.

Britanija je već zabilježila negativne ekonomske posljedice zbog referenduma o izlasku iz EU u 2016. godini, jer su potrošači smanjili potrošnju, a kompanije zakočile investicije.

U svim aspektima početak kraja

Autori izvještaja upozoravaju da će premijer teško odabrati između troškova koje Velikoj Britaniji donose kratki pregovori i onih koje donosi njihovo protezanje na predugo vremensko razdoblje.

U izvješću se ističe i da će britanske saveznike, posebno SAD, zabrinuti eventualno produžavanje razdoblja neizvjesnosti vezano za sigurnosne i obrambene odnose Velike Britanije sa susjedima.

“U svim tim aspektima 31. januara 2020. tek je kraj početka”, zaključuju autori izvještaja.

EKONOMISTI UPOZORAVAJU

Raskid Velike Britanije i Evropske unije postaće konačan večeras u ponoć, a kontinuirana neizvjesnost oko budućnosti trgovinskih odnosa mogla bi koštati britansku ekonomiju do kraja godine 4,4 milijarde funti, a do kraja decenije 15 milijardi funti, procjenjuje u izvještaju međunarodna organizacija “Rand Europe”.

Uprkos tvrdnji premijera Borisa Džonsona da će “sprovesti Bregzit”, istraživanje “Rand Europe” otkrilo je da će formalni izlazak Britanije iz EU-a danas samo okončati prvu fazu trgovinske nesigurnosti, koju je uzrokovao Bregzit, navodi se u izvještaju.

Autori osporavaju i premijerova obećanja da će do takozvanog “prelaznog razdoblja”, 31. januara, zaključiti sporazum o slobodnoj trgovini u kanadskom stilu, te upozoravaju da bi pregovori mogli potrajati budući da se Velika Britanija suočava s “negativnim dugoročnim ekonomskim implikacijama” požurenog dogovora.

Šteta za britansku ekonomiju ubrzano će rasti dok ne budu utanačeni detalji novih dogovora, a do 2025. rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao bi se smanjiti za 11 milijardi funti, te za 15 milijardi funti do 2029. godine, ukoliko se ne postigne novi dogovor.

U “Rand Europeu” pritom upozoravaju da će svako smanjenje BDP-a biti pretočeno u veće troškove zaduživanja države, uz dodatni trošak godišnjih kamata od gotovo 1,3 milijarde funti do kraja 2020. godine i tri milijarde funti do 2025. godine.

Džonsonovo insistiranje na tome da neće produžavati tranzicijsko razdoblje nakon kraja ove godine stvorilo je rizik od Bregzita bez dogovora, pod nepovoljnim uslovima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), potaknuvši strah od carina i izvoznih kvota.

Britanija je već zabilježila negativne ekonomske posljedice zbog referenduma o izlasku iz EU u 2016. godini, jer su potrošači smanjili potrošnju, a kompanije zakočile investicije.

U svim aspektima početak kraja

Autori izvještaja upozoravaju da će premijer teško odabrati između troškova koje Velikoj Britaniji donose kratki pregovori i onih koje donosi njihovo protezanje na predugo vremensko razdoblje.

U izvješću se ističe i da će britanske saveznike, posebno SAD, zabrinuti eventualno produžavanje razdoblja neizvjesnosti vezano za sigurnosne i obrambene odnose Velike Britanije sa susjedima.

“U svim tim aspektima 31. januara 2020. tek je kraj početka”, zaključuju autori izvještaja.

ODLUKA KINESKIH VLASTI

Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštio je da je Peking pripremio specijalne čarter letove za vraćanje stanovnika Vuhana, koji su se obreli širom planete, u njihov grad, u Hubei provinciji, prenosi Sputnjik.

Kineski grad Vuhan je epicentar posljednjeg koronavirusa, koji se proširio na najmanje 9.356 ljudi i to samo u Kini.

“S obzirom na to da su stanovnici provincije Hubei nailazili na mnoge poteškoće u inostranstvu, kineska vlada je odlučila da što prije pošalje čarter letove i vrati ih direktno u Vuhan”, navedeno je u saopštenju.

Kineska nacionalna zdravstvena komisija objavila je da je, prema posljednjim podacima, 213 osoba umrlo od posljedica koronavirusa, dok je 9.692 zaraženo.

Broj žrtava je porastao pošto su u roku od 24 sata još 43 osobe preminule.

Najveći broj slučajeva odnosi se na provinciju Hubei i njenu prijestonicu Vuhan, žarište koronavirusa.

Van Kine nije zabilježen nijedan smrtni slučaj, napominje AP.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je juče vanrednu zdravstvenu situaciju na globalnom nivou zbog koronavirusa, nakon što se broj oboljelih za nedjelju dana više nego deset puta povećao.

SZO je saopštila da hitna situacija na globalnom nivou predstavlja “vanredni događaj”, što znači da predstavlja rizik po druge zemlje i zahtjeva koordinisan međunarodni odgovor.

Stručnjaci navode da posebno zabrinjavaju slučajevi prenošenja virusa sa osobe na osobu u zemljama izvan Kine, jer oni nagovještavaju da postoji veća mogućnost za dalje širenje virusa.

Proglašenje vanredne situacije na globalnom planu pokreće preporuke svim zemljama. Ono je usmjereno na sprečavanje ili smanjenju širenja virusa preko granice, uz izbjegavanje nepotrebnog miješanja u trgovinu i putovanja.

ODLUKA KINESKIH VLASTI

Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštio je da je Peking pripremio specijalne čarter letove za vraćanje stanovnika Vuhana, koji su se obreli širom planete, u njihov grad, u Hubei provinciji, prenosi Sputnjik.

Kineski grad Vuhan je epicentar posljednjeg koronavirusa, koji se proširio na najmanje 9.356 ljudi i to samo u Kini.

“S obzirom na to da su stanovnici provincije Hubei nailazili na mnoge poteškoće u inostranstvu, kineska vlada je odlučila da što prije pošalje čarter letove i vrati ih direktno u Vuhan”, navedeno je u saopštenju.

Kineska nacionalna zdravstvena komisija objavila je da je, prema posljednjim podacima, 213 osoba umrlo od posljedica koronavirusa, dok je 9.692 zaraženo.

Broj žrtava je porastao pošto su u roku od 24 sata još 43 osobe preminule.

Najveći broj slučajeva odnosi se na provinciju Hubei i njenu prijestonicu Vuhan, žarište koronavirusa.

Van Kine nije zabilježen nijedan smrtni slučaj, napominje AP.

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je juče vanrednu zdravstvenu situaciju na globalnom nivou zbog koronavirusa, nakon što se broj oboljelih za nedjelju dana više nego deset puta povećao.

SZO je saopštila da hitna situacija na globalnom nivou predstavlja “vanredni događaj”, što znači da predstavlja rizik po druge zemlje i zahtjeva koordinisan međunarodni odgovor.

Stručnjaci navode da posebno zabrinjavaju slučajevi prenošenja virusa sa osobe na osobu u zemljama izvan Kine, jer oni nagovještavaju da postoji veća mogućnost za dalje širenje virusa.

Proglašenje vanredne situacije na globalnom planu pokreće preporuke svim zemljama. Ono je usmjereno na sprečavanje ili smanjenju širenja virusa preko granice, uz izbjegavanje nepotrebnog miješanja u trgovinu i putovanja.

AMERIČKA KOMPANIJA

Američki “Boing” je završio prošlu godinu sa minusom od 636 miliona dolara, što je prvi godišnji gubitak kompanije od 1997. godine.

Taj podatak potpuno odudara od profita od 10,46 milijardi USD ostvarenog 2018, prije druge fatalne nesreće koja je prizemljila njegov najprodavaniji avion u svijetu 737 max.

Taj sumoran rezultati stiže u vrijeme dok se “Boing” bori s krizom koju su izazvala dva pada njegovih letjelica 737 max, u kojima je poginulo 346 ljudi, prenosi B92.

Kompanija je ovog mjeseca obustavila proizvodnju tog aviona, koji su nacionalni regulatori prizemljli u martu, nakon drugog od dva kobna leta.

“Boeing” je objavio da je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježio gubitak od jedne milijarde USD, odnosno od 2,33 USD po akciji, pošto su mu prihodi u posljednja tri mjeseca pali 37 odsto na 17,91 milijardu USD u odnosu na 28,34 milijarde u istom periodu 2018.

Troškovi koji se odnose na dva tragična pada porasli su na više od 18 milijardi USD, navela je kompanija, što je otprilike dvaput više od sume koju je objavila u trećem kvartalu.

Taj iznos uključuje dodatnih 2,6 milijardi USD rashoda prije oporezivanja na ime obeštećenja avio-kompanija i drugih kupaca aviona 737 max zbog njegovog prizemljiivanja.