NA RIJECI TENESI

U požaru koji je uništio nekoliko desetina brodova usidrenih u marini na rijeci u jugoistočnoj američkoj državi Alabami stradalo je osam ljudi, javili su danas vatrogasci.

“Za sada mogu da potvrdim smrt osam osoba”, rekao je novinarima Džin Neklaus, šef vatrogasaca malog mjesta Skotsbora.

Požar je izbio noćas i proširio se između tih brodova koji su se koristili za stanovanje na jezeru Gantersvil, ispustu na rijeci Tenesi u američkoj državi Alabami.

Vatrogasci su dobili prvi poziv u pomoć poslije ponoći, kada je rečeno da je požar zahvatio nekoliko brodova u marini.

Snimci objavljeni preko društvenih mreža pokazuju kako se vatra proširila na cijeli niz brodova privezanih u marini.

Svjedok Mendi Duram rekla je da se sve brzo dogodilo i da je za 15 do 20 minuta cijela marina gorjela, da svi ti brodovi imaju rezervoare sa propanom ili benzinom i da je to izazvalo ogroman požar.

Više povrijeđenih prebačeno je u bolnicu, naveli su lokalni mediji.

SZO

Svjetska zdravstvena organizacija izmijenila je danas svoju procjenu prijetnje koronavirusa na međunarodnom nivou, ocijenivši da je “visoka”, a ne “umjerena”.

SZO je do sada pisala da je rizik od virusa “jako visok u Kini, visok na regionalnom nivou i umjeren na međunarodnom nivou”.

“Radilo se o grešci u formulaciji i mi smo je ispravili”, rekao je za Frans pres portparol organizacije čije sjedište je u Ženevi.

Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus došao je u ponedjeljak u Kinu da se sastane sa državnim zvaničnicima i zdravstvenim stručnjacima koji pokušavaju da zaustave širenje virusa od koga je do sada u Kini umrla 81 osoba a 2.750 je zaraženo, prenosi AP.

On je rekao da ta zdravstvena agencija UN želi da razume najnoviji razvoj događaja i pojača partnerstvo sa Kinom u pružanju dalje zaštite protiv epidemije.

Prošle nedjelje SZO je odlučila da ne proglasi globalno zdravstveno vanredno stanje navodeći da je Kina preduzela vrlo snažne mjere uključujući izolaciju velikih gradova gdje živi oko 50 miliona ljudi koje će, kako se nadaju, biti efikasni u zaustavljanju virusa.

Tedros je rekao da neće oklijevati da ponovo sazove vanredni odbor SZO da procijeni situaciju ukoliko se stanje u Kini promijeni.

GRADNJU PRENOSE UŽIVO

U gradu Vuhanu u Kini u kom je navodno izbila epidemija koronavirusa ubrzano niču dvije bolnice za tretman zaraženih. Rokovi su pet do deset dana i dvije nedjelje.

Izgradnja bolnice od 1.300 kreveta trebalo bi da bude završena za pola mjeseca, prema pisanju Rojtersa. Sa kineskih gradilišta stižu i ubrzani snimci izgradnje privremene bolnice koja je počela da se gradi u petak i zadat je rok 3. februar.

Kamioni, bageri i radnici vrve na nikad življem gradilištu, toliko dinamičnom da je zavrijedjelo da ga i uživo prenose na nacionalnoj televiziji.

Vlasti su, prenosi Dejli mejl, uposlile četiri građevinske firme da bi završile centar s hiljadu kreveta, za koji se očekuje da primi prve pacijente 3. februara.

Neimari grade po uzoru na medicinski centar koji je izgrađen u Pekingu za sedam dana zbog virusa SARS 2003. godine.

Gradnja je nastavljena 26. januara u Vuhanu, opisuje agencija Geti zabilježene fotografije, i nastavlja: Očekuje se da bolnica Vuhan Leišenšan bude završena 5. februara, sa kapacitetom od 1.300 kreveta. Ovo je druga privremena bolnica nakon bolnice Liešen Šan. U Vuhanu će izgraditi dvije specijalne bolnice u desetak dana. One treba da mogu da prime više od 2.000 pacijenata inficiriranih koronavirusom.

Očekuje se da će konstrukcija koja je započeta u subotu, prema agenciji Singhua, imati 1.500 kreveta, a 2.000 medicinskih radnika će liječiti pacijente.

Nazivi obje bolnice inspirisani su kineskom mitologijom. Prvi objekat nosiće ime po bogu vatre jer se vatra može suprotstavi zlatu, jednom od pet elemenata u kineskoj medicini koji predstavlja pluća, s obzirom na to da koronavirus pretežno napada respiratorni sistem. Druga će nositi ime po bogu grmljavine jer Kinezi vjeruju da on kažnjava zlog boga.

Uz ove dvije bolnice grade se još dvije, u Džengdžou i Huangangu.

U Džengdžou su temelje postavili juče i očekuje se da će bolnica biti gotova od tog trenutka u roku od 10 dana. Obična bolnica u Huanggangu će biti prenamijenjena u bolnicu za koronavirus i to će biti završeno za dva dana.

ŽARIŠTE KORONAVIRUSA

Gradonačelnik Vuhana, kineskog grada koji je žarište novog koronavirusa, ponudio je danas ostavku jer grad nije na najbolji način reagovao na širenje virusa.

“Zatvorili smo grad da bismo zaustavili širenje virusa, ali vjerovatno će nas istorija pamtiti po lošem”, rekao je Zou Sivang u intervjuu državnoj ČTV.

On je kazao da je spreman da podnese ostavku ukoliko će to pomoći da se spriječi širenje virusa.

“Priznajem da informacija o širenju virusa nije dovoljno brzo objavljena”, kazao je Suvang.

On je za to djelimično okrivio proceduru po kojoj lokalne samouprave moraju da traže odobrenje od Pekinga kako bi plasirale takve informacije.

Mnogi građani su kritikovali intervju na društvenim mrežama, ocjenjujući da je gradonačelnik “pretjerano hvalio sebe”.

Mnogi komentari na kineskim društvenim medijima fokusirali su se na to što je Sivang svoje djelovanje u vezi sa virusom na skali od 100 ocijenio 80.

Jedan od korisnika mreže Weibo je napisao da sada razumije “šta znači biti besraman”.

“Naši ljudi ne mogu biti prevareni tako lako. Virus je samo jedan od okidača jer administracija u Vuhanu već dugo vremena vara građane i centralnu vladu”, napisao je drugi korisnik Weibo.

BEZ GLASANJA

Belgijanac Hendrik Dems izabran je za novog predsjednika Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, saopštila je ta organizacija.

Dems, jedini kandidat za nasljednika Lilijan Mori-Paskije, naimenovan je bez glasanja na početku plenarnog zimskog zasijedanja Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope. Njegov mandat traje godinu i može da se obnovi.

“Volio bih da se usredsrijedim na jedinstvo našeg Savjeta Evrope, braneći i poštujući vrijednosti Evropske konvencije za ljudska prava, a to su demokratija, vladavina prava i ljudska prava”, rekao je Dems i dodao da će staviti akcenat i na borbu protiv klimatskih promjena.

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope izdaje preporuke i savjetodavno je tijelo čije rezolucije nijesu obavezujuće. Tu skupštinu čine delegacije 47 zemalja članica Savjeta Evrope.

U IRANU

Iranski putnički avion sa 150 putnika skliznuo je s piste i izletio na ulicu u južnom gradu Mahšar, nakon što je prilikom slijetanja pukao stajni trap. Niko nije teže povređen, javlja AP.

Putnici su izašli iz aviona na prednja vrata i na izlaz za slučaj opasnosti noseći svoj ručni prtljag, pokazuju snimci lokalne televizije.

Direktor aerodroma rekao je da su svi putnici bezbjedno napustili letjelicu.

Iranska državna televizija javila je da se incident dogodio tokom grubog slijetanja oko 9.30 po lokalnom vremenu.

Ovo je treći incident u posljednjih nekoliko dana sa avionima u Iranu, poslije nesreće kada je 8. januara oboren ukrajinski avion.

BRITANSKA VLADA

Britanska Vlada uvela je novu seriju prigodnih kovanica od 50 penija povodom Bregzita u nedjelju, nakon što je raniju morala povući jer je britanski izlazak iz Evropske unije (EU) odgođen.

“Napuštanje EU je prekretnica u našoj istoriji i kovanica označava početak novog poglavlja”, rekao je ministar finansija Sajid Javid, prenosi Capital.ba.

Prema Britanskom udruženju novinara, odgađanje sa 31. oktobra na 31. januar znači da originalna serija od blizu milion kovanica više neće biti u opticaju te će se morati povući.

Nova kovanica ima natpis “Mir, napredak i prijateljstvo sa svim narodima” i datum Brexita 31. januar.

Oko tri miliona kovanica biće u opticaju širom Velike Britanije od petka, a dodatnih sedam miliona biće dodano kasnije tokom godine.

Država napušta EU u ponoć 31. januara.

Prelazni period tada počinje i traje do najmanje 31. decembra, a za to vrijeme London i Brisel pregovaraće o budućim odnosima.

USLIŠENE MOLITVE

Pobožno i patriotski. Za Viktoriju, odlazak u crkvu u ukrajinsku prijestonicu više je od pukog smiraja za dušu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE).

Nedjeljom Viktorija se može naći na molitvi u kijevskoj crkvi Svetog Nikole u Tatarki.

Kockasta, bijela parohijska crkva s jednom kupolom sada je dio Pravoslavne crkve Ukrajine PCU, koja je prije nešto više od godinu dana stekla autokefalnost ili crkvenu nezavisnost.

“Sviđa mi se ovdje”, rekla je Viktorija za ukrajinski servis RSE, odbivši da kaže svoje prezime. “Sviđaju mi se sveštenici; sviđa mi se kako obavljaju službe… Ukrajinka sam i patriotkinja. Podržavam sve što je ukrajinsko.”

Potez osnivanja PCU označio je istorijski raskid s Ukrajinskom pravoslavnom crkvom Moskovske patrijaršije, okončavši više od tri vijeka ruske duhovne i zemaljske kontrole nad dominantnom religijom u Ukrajini.

Takođe je izazvao jedan od najvećih raskoraka u hrišćanstvu u posljednjem milenijumu.

Nakon što je patrijarh Konstantinopolja Vartolomej – duhovni vođa zajednice pravoslavnih hrišćana širom svijeta, koja broji gotovo 300 miliona pripadnika – izdao Tomos, odnosno ukaz kojim je 5. januara 2019. Pravoslavnoj crkvi Ukrajine dodijeljena autokefalnost od Moskovske patrijaršije, Ruska pravoslavna crkva RPC prekinula je veze s Konstantinopoljem.

Potom je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko rekao da će stvaranje nove crkve “ući u istoriju” kao dan kada je Ukrajina “konačno dobila (svoju) nezavisnost od Rusije”.

Vartolomej je izdao Tomos kada su veze između Kijeva i Moskve već bile izuzetno napete. Rusija je aneksirala ukrajinski Krim u martu 2014. i ubrzo nakon toga počela je pružati vojnu, ekonomsku i političku podršku separatističkim formacijama u dijelovima istočne Ukrajine, u sukobu u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi.

Tada je ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da je glavni cilj nove crkve bio da “podijeli narod Rusije i Ukrajine, sije nacionalne i vjerske podjele”.

Usred neprijateljstava Kremlja i patrijarha Kirila iz Ruske pravoslavne crkve, PCU se suočila sa zatvaranjem crkava na teritoriji Krima koji je pod ruskom okupacijom, te drugim maltretiranjima. Pravoslavna crkva Ukrajine ima svoje protivnike i blizu svog doma, poput patrijarha Filareta, koji je bio na čelu Kijevske patrijaršije, prije nego što je zamijenila nova PCU.

Uprkos tome, više od 500 parohija prešlo je iz Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije UPC-MP u Pravoslavnu crkva Ukrajine u posljednjih godinu. Sama činjenica da PCU postoji, razlog je za slavlje – tvrdio je poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine, 40-godišnji mitropolit Epifanije.

“Uprkos brojnim izazovima i protivljenju zlonamjernika, protekla godina bila je svjedok rođenja Pravoslavne crkve Ukrajine”, rekao je Epifanije 14. decembra 2019. u kijevskoj Sabornoj crkvi Svete Sofije. “Tako je nakon viševijekovne borbe za autokefalnost, oslobađanjem od neodobrene kontrole Ruske crkve nad Ukrajinom postignuta istorijska pravda.”

Nova Crkva

Novu crkvu osnovao je sinod u Svetoj Sofiji 15. decembra 2018. Taj crkveni savjet okupio je više sveštenstvo Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije (UPC-KP) i Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve (UAPC). Te dvije crkve bi se pretopile u novu PCU. Osim dvojice odmetnutih vladika, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije bojkotovala je sinod.

Manje od mjesec dana kasnije, 6. januara 2019, Vartolomej je izdao Tomos, čime je PCU postala 15. mjesna pravoslavna crkva koju je priznala crkvena hijerarhija.

Za mnoge Ukrajince bio je to seizmički duhovni događaj, objasnio je Viktor Jelenski, stručnjak za vjerska pitanja i bivši ukrajinski poslanik iz stranke Narodni front.

“Pitanje autokefalnosti nikada nije bilo čisto religiozno pitanje, s politikom koja uvijek nadilazi ideologiju”, rekao je Jelenski za ruski servis RSE u nedavnom intervjuu. “Uprkos tome, to je vrlo značajan događaj za milione Ukrajinaca, koji su prestali biti jeretici i šizmatici i slično, kako ih je nazvala Moskovska patrijaršija.”

Tokom prošle godine 520 crkava UPC-MP prešlo je u PCU, koji ima registrovanih 7000 parohija, 77 manastira i 47 biskupija ili crkvenih okruga. Osim Vartolomeja, PCU su priznale i Grčka pravoslavna crkva i Aleksandrijska patrijaršija.

Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevske patrijaršije i Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva službeno su prestali da postoje 14. decembra 2019, kada je ukrajinsko ministarstvo pravde objavilo njihovo uklanjanje.

Moskovska crkva još jaka?

UPC-MP, koja ne priznaje PCU kao autokefalnu crkvu, i dalje funkcioniše i, ako bi se vjerovalo brojkama, i dalje prevladava među ukrajinskim pravoslavnim vjernicima. Ne samo da ima oko 12.300 parohija, nego su mnoga najcjenjenija pravoslavna vjerska mjesta u zemlji i dalje pod kontrolom Moskovske patrijaršije.

Štaviše, Ukrajinsku pravoslavnu crkvu – Moskovska patrijaršija, na čelu s patrijarhom Onufrijem, podržava ruski pravoslavni patrijarh Kiril, koji je osudio PCU kao napor Ukrajine da u saradnji sa Sjedinjenim Državama “raskine posljednju vezu između naših naroda (Rusa i Ukrajinaca)”, ponavljajući ono što je Putin govorio.

RPC je pokrenula posebnu web stranicu, u odbranu jedinstva Ruske pravoslavne crkve, kako bi kritikovao novu crkvu i istakla napore patrijarha Onufrija.

Patrijarh Kiril prekinuo je i vezu ruske crkve s Vartolomejem, kao i s Grčkom pravoslavnom crkvom i Aleksandrijskom patrijaršijom sa sjedištem u Egiptu. Te tri su jedine pravoslavne crkve koje su priznale PCU. Srpska pravoslavna crkva podržala je Moskvu u suprotstavljanju novoj ukrajinskoj crkvi.

Uprkos tim naporima, UPC-MP gubi duhovne ratove, iako polako, tvrdi Anatolij Babinski, istoričar pravoslavne crkve na Institutu za istočnohrišćanske studije Metropolita Šeptickog na Univerzitetu u Torontu. Kaže da UPC-MP ima između 9.000 i 10.000 parohija, a ne onih 12.300 kako navodi sama crkva.

“Potrebno vam je samo 10 osoba da biste se registrovali za novu vjersku organizaciju”, rekao je Babinski za RSE.

“Takođe, teško je shvatiti stvarni broj pojedinaca koji su zamijenili nadležnost. Budući da u gradovima i mjestima u kojima postoje parohije različitih crkava, ljudi mogu lako promijeniti svoju crkvenu pripadnost – tako što će svoje stajalište iskazati napuštanjem institucije.

Mitropolit Epifanije odgovorio je na Kirilove kritike nazivajući RPC “posljednjom predstražom Vladimira Putina u Ukrajini”, predviđajući postepeni gubitak ruskog uticaja kao rezultat nezavisnosti ukrajinskog pravoslavlja.

Kuda s imovinom?

Iako se o broju parohija UPC-MP može raspravljati, to nije moguće kada je u pitanju kontrola nad ključnim pravoslavnim dobrima u Ukrajini. Možda je najcjenjenije vlasništvo Kijevsko-pečerska lavra, sveti manastir u kojem mumificirani monasi počivaju u podzemnim lavirintskim pećinama u ukrajinskoj prijestonici. Sveštenstvo UPC-MP-a zloslutno je predviđalo da će ukrajinski ultranacionalisti pribjeći nasilju kako bi preuzeli kontrolu nad pravoslavnom imovinom, posebno Pečerskom lavrom.

Ta strašna upozorenja nikada se nisu obistinila, ali pitanje vlasništva nad ključnim pravoslavnim lokacijama i dalje je akutno.

Nadalje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije se mnogo miješao po tom pitanju, pozivajući predstavnike obje crkve da se uključe u dijalog i govoreći: “Vjera se treba ujediniti, a ne razdvajati”.

Prema Babinskom za odvezivanje gordijskog čvora po pitanju crkvenog vlasništva trebaće vremena.

“Što se tiče značajnih ukrajinskih pravoslavnih manastira, ili lavra, imovina pripada ukrajinskoj državi jer su dio ukrajinske nacionalne baštine. S druge strane, njih iznajmljuje Moskovska patrijaršija”, objašnjava i dodaje da će mnogo toga zavisiti od sve većeg priznavanja Pravoslavne crkve Ukrajine u pravoslavnom svijetu.

Možda bi najveća prijetnja novoj crkvi mogla dolaziti iz njenih redova. Patrijarh Filaret, koga je Moskovska patrijaršija ekskomunicirala nakon što je 1992. godine otklonio Kijevski patrijarhat iz Moskve, bio je glasni zagovornik nezavisne ukrajinske crkve.

Međutim, 90-godišnji Filaret nije bio zadovoljan svojom novom titulom “počasnog patrijarha” i smatra da je posao koji mu je obećan pripao Epifaniju. Postao je glasan kritičar nove crkve.

Mnogi analitičari vide nešto od generacijskog sukoba između Filareta i Epifanije. “Često sam razgovarao s patrijarhom Filaretom o njegovim pogledima na postizanje pravoslavnog jedinstva”, kaže stručnjak za vjerska pitanja Jelenski. “Naravno, pokazuje osobine koje je naučio na Moskovskoj teološkoj akademiji, crte iz crkve koja ga je oblikovala.”

“Nije bilo sumnje da su biskupi sa sovjetskim obrazovanjem vaspitani i pripremljeni na manje-više isti način”, dodaje Sergej Čapnin, ruski vjerski učenjak.

Filaret je “čovjek koji je bio prvi među onima koji su otvoreno i dosljedno – zapravo iz svoje mladosti – pristali sarađivati sa sovjetskom vladom, sa (Savjetom za vjerska pitanja i sa KGB-om). A takvi ljudi se, nažalost, ne mijenjaju.”

Nada u novu postsovjetsku crkvu

Uprkos nedaćama, kaže Čapnin, Pravoslavna crkva Ukrajine ima jedinstvenu priliku postati prva pravoslavna crkva u bivšem sovjetskom carstvu koja je doista odbacila svoje nasljeđe iz doba komunizma.

“Sada je ključno pitanje da li postoji mogućnost da pravoslavna crkva raskine sa sovjetskom prošlošću”, kaže on. “A ako imam nadu u budućnost autokefalne crkve u Ukrajini, to je nada u stvaranje živahne, mlade, dinamične crkve koja nije sovjetska ili postsovjetska.”

U Kijevu, u Crkvi svetog Nikole, Tatjana koja je vjernica, ističe da PCU uglavnom popravlja stvari. “Ovdje se osjećam jako ugodno”, rekla je Tatjana, koja je takođe odbila da kaže svoje prezime za RSE.

“Sveštenstvo je ovdje predivno. Što se tiče Moskovske patrijaršije, tamo sam se uvijek osjećala neugodno. Ovdje je sve na ukrajinskom. Osjećam se ugodnije zbog toga.”

IRAK

Nekoliko raketa palo je na kompleks zgrada Ambasade SAD u Bagdadu, rekla su Frans presu dva izvora iz bezbjednosnih službi. Iračke snage su saopštile da nema žrtava.

Novinari Frans presa čuli su dvije detonacije sa zapadne obale rijeke Tigar, gdje je većina ambasada.

Jedan bezbjednosni izvor naveo je da su blizu američke ambasade pale tri rakete tipa “kaćuša”, dok je drugi kazao da je palo pet raketa.

Kasnije je izvor iz službe bezbjednosti izjavio za AFP da su tri od pet raketa pale u kompleks Ambasade, a jedna od njih je pogodila kafeteriju u vrijeme večere.

To je prvi put da je raketnim napadom direktno pogođen kompleks zgrada Ambasade SAD u ultra-sigurnoj “Zelenoj zoni” Bagdada, koja je posljednjih mjeseci redovno ciljana.

Američka ambasada nije odmah odgovorila na pitanje agencije AFP, ali iračke bezbjednosne snage ranije su rekle da nema žrtava.

Irački premijer Adel Abdel Mahdi i šef parlamenta Mohammed al Halbousi osudili su napad. Mahdi je osudio “agresiju” koja bi “Irak mogla pretvoriti u ratnu zonu”.

Diplomatska misija SAD je drugi put za nedjelju dana na meti napada – 20. januara u blizini Ambasade su pale tri rakete.

Krajem decembra, jedan američki državljanin je poginuo u raketnom napadu na bazu u kojoj su smješteni američki vojnici na sjeveru Iraka.

U znak odmazde, Vašington je 29. decembra izveo vazdušne napade na nekoliko baza “Brigada Hezbolaha” – iračke šiitske oružane grupe Hašd al-Šaabi, koalicije paravojnih snaga kojom dominiraju proiranske frakcije i koje su integrisane u redovne snage. Najmanje 25 boraca Hezbolaha je poginulo u tim napadima, a 31. decembra hiljade njihovih pristalica napale su Ambasadu SAD.

NASTAVIO DA SE ŠIRI

Koronavirus je, prema najnovijim podacima, odnio 80 života, a samo u Kini je zaraženo najmanje 2.744 osoba.

Virus je nastavio da se širi po svijetu, van Kine zabilježeno je 50 slučajeva zaraze, od čega pet u SAD, prenosi CNN.

Oko 60 miliona osoba pogođeno je djelimičnim ili potpunim karantinom, budući da su vlasti u nekoliko kineskih gradova zabranile ulazak i izlazak iz grada.

Vlasti u Kini su, takođe, pozvale osobe koje su bile u Vuhanu u posljednje dvije nedjelje, gradu iz koga je i počeo da se širi virus, da se prijave u karantin i liderima zajednice.

Medicinske sestre u bolnicama u Vuhanu rekle su CNN-u da i među osobljem ima zaraženih.

Takođe, postoji bojazan da i među seoskim stanovništvom ima zaraženih, prije svega zbog radnika koji su iz grada otišli u posjetu porodicama na selu tokom novogodišnjih praznika.

U Vuhan je stigao i kineski premijer Li Kećijang koji je posjetio bolnice u tom gradu.

Za sada, smrtnih slučajeva van Kine nije bilo, a virus je stigao i u Evropu gdje su u Francuskoj zaražene tri osobe.

  • Knežević: Milatović nije smio prećutati skandiranje “Ubij Srbina” u Zagrebu
    on 09/09/2025 at 08:49

    Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.

  • Sjednica Savjeta: RTV Podgorica u plusu 83.000 eura
    on 09/09/2025 at 08:14

    Radio televizija Podgorica u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa plusom od oko 83.000 eura. To se može vidjeti u Periodičnom izvještaju o radu firme za II kvartal 2025. godine, koji je juče usvojen na sjednici Savjeta RTV Podgorica.

  • Krapović položio vijenac na Spomeniku neznanom junaku u Arlingtonu
    on 09/09/2025 at 08:08

    Ministar odbrane, Dragan Krapović, položio je vijenac na Spomeniku neznanom junaku na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, jednom od najznačajnijih simbola američke istorije, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

  • Aerodrom Podgorica: Kod turske državljanke pronađena municija u prtljagu
    on 09/09/2025 at 07:53

    Na Aerodromu Podgorica uhapšena je turska državljanka kod koje je pronađena municija u prtljagu, saopšteno je iz Uprave policije.

  • Anastasija za BBC: 'Švarceneger me je terao da pevam Whatta Man 12 puta'
    on 09/09/2025 at 07:37

    Dok obeležava 25 godina muzičke karijere, američka pevačica za BBC priča o trnovitom putu ka slavi i kako joj je jedan nastup otvorio vrata industrije. I razne dogodovštine.

  • Moskva prijeti odgovorom na napad na dječji park u Donjecku
    on 09/09/2025 at 07:17

    Rat u Ukrajini – 1.294. dan. Kijev je namjerno ciljao djecu i njihove roditelje napadom na igralište u parku "Guliver" u Donjecku, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Naglasila je da Moskva zadržava pravo da odgovori na taj teroristički napad Kijeva. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusi ponovo koncentrišu udare na ukrajinski sektor i poručuje da će uslijediti odgovori na njih.

  • EP raspravlja o upotrebi sile nad demonstrantima u Srbiji
    on 09/09/2025 at 06:56

    Poslanici Evropskog parlamenta danas će na plenarnoj sjednici u Strazburu raspravljati o upotrebi sile nad srpskim demonstrantima, a na marginama zasjedanja biće održana panel diskusija o stanju demokratije u Srbiji i konferencija za medije Evropske zelene partije o situaciji u toj zemlji.

  • Suvi kolovozi, smanjena vidljivost
    on 09/09/2025 at 06:42

    Saobraćaj se danas obavlja po uglavnom suvim kolovozima, uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopštavaju iz Auto moto saveza Crne Gore. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone.

  • Da li je doručak zaista najvažniji obrok
    on 09/09/2025 at 06:37

    Naučnici nude odgovore na pitanja o tome da li treba jesti ujutru, šta uneti u organizam i na koji način.

  • Na meti AfD-a: Sto godina Bauhausa u Desauu
    on 09/09/2025 at 06:28

    Institucija „Bauhaus“ dospela je na naslovne strane još pre velikog jubileja pod naslovom „Do same supstance. 100 godina Bauhausa u Desauu“. Naime, desno-populistička stranka Alternativa za Nemačku (AfD) upozorila je u oktobru 2024. u vezi s predstojećom godišnjicom na „jednostranu glorifikaciju“ umetničke i dizajnerske škole, i u svom predlogu zatražila je od parlamenta nemačke pokrajine Saksonija-Anhalt novu i kritičku procenu tog umetničkog pokreta.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.  

  • Rast proizvodnje šumskih sortimenata
    on 07/09/2025 at 15:35

    Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine bilježi rast od 105,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode
    on 07/09/2025 at 10:44

    Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić poručio je da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo žedno.

  • Suprotni smjerovi indeksa
    on 06/09/2025 at 20:34

    Suprotni smjerovi indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) potvrdila stabilan kreditni rejting Crne Gore.

  • Obveznice bolja alternativa od kredita, ali Vlada mora ponuditi povoljne uslove
    on 06/09/2025 at 18:41

    Nedavna najava Ministrastva finanasija da bi se Crna Gora do kraja godine mogla zadužiti kod građana izdavanjem državnih obveznica povoljnija je opcija od uzimanja kredita ili izlaska na međunarodno tržište, smatraju sagovornici Dnevnika. Ističu da bi nadležni taj proces trebalo dobro da isplaniraju i građanima ponudi povoljnije uslove od komercijalnih banaka kako bi bili motivisani da višak novca ulože u državu.