ZBOG OPTUŽBI

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu objavio je danas postavljenje novih ministara za resore kojih je morao da se odrekne zbog optužbi za korupciju.

On je imenovao Cahija Hanegbija za ministra poljoprivrede. Hanegbi predvodi i ministarstvo za regionalnu saradnju. Ofir Akunis će biti novi ministar za socijalna pitanja i nastaviti dosadašnju ulogu kao ministar tehnologije.

Cipi Hatoveli će biti ministarka zadužena za dijasporu i ostaće zamjenica ministra spoljnih poslova.

Izraelski zakon zabranjuje da osoba koja je optužena bude i dalje ministar, ali se to pravilo ne odnosi na premijera. Netanjahu je krajem novembra optužen za prevaru i zloupotrebu povjerenja u tri slučaja, uključujući mito u jednom od njih.

On je zbog toga napustio svoje ministarske funkcije ali je ostao na čelu vlade, podsjeća Frans pres. Svi danas imenovani ministri su članovi Netanjahuove desničarske partije Likud.

U saopštenju premijerovog kabineta nije navedeno kada će oni preuzeti svoje nove dužnosti.

PROMJENE?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin poslao je u parlament paket ustavnih amandmana koji se uglavnom tumači kao njegov pokušaj da obezbijedi sebi ostanak na vlasti znatno poslije isteka mandata 2024. godine.

Putin je ustavne promjene prvi put predstavio u srijedu u obraćanju naciji, navodeći da je njihov cilj da povećaju ulogu parlamenta i ojačaju demokratiju.

S druge strane, kritičari Kremlja ocjenjuju da je smisao ustavnih promjena da omoguće Putinovu doživotnu vladavinu.

Donji dom ruskog parlamenta, koji je pod Putinovom kontrolom, potvrdio je danas da je primio od Kremlja predlog zakona o ustavnim promjenama.

Poslanici će o predlogu raspravljati na sednici u četvrtak.

Putin (67) je na vlasti više od 20 godina, duže od bilo kog ruskog ili sovjetskog lidera poslije komunističkog diktatora Josifa Visarionoviča Staljina, koji je zemljom vladao od 1924. do smrti 1953. godine.

Prema postojećem zakonu, Putin po isteku sadašnjeg, njegovog četvrtog i drugog uzastopnog predsjedničkog mandata, nema pravo da se ponovo kandiduje.

Analitičari navode da bi promjene koje je Putin najavio mogle da mu omoguće da ostane na vlasti tako što bi prešao na poziciju šefa Državnog savjeta ili na poziciju premijera, poslije povećanja ovlašćenja parlamenta i vlade, uz ograničavanje moći predsjednika države.

Putinovi amandmani uključuju predlog da se ustavu da jasan prioritet nad međunarodnim pravom, što se tumači kao odraz nezadovoljstva Kremlja presudama Evropskog suda za ljudska prava prema kojima je Rusija odgovorna za kršenja ljudskih prava.

Jedan od predloga je i da najviši vladini zvaničnici ne smiju da imaju državljanstva drugih zemalja niti dozvole za boravak u njima.

Prije nego što parlament bude glasao o predloženim promjenama, njih će uz poslanike razmotriti i radna grupa koju je formirao Putin.

U istom danu kada je najavio promjene Ustava, Putin je na mjesto premijera Dmitrija Medvedeva koji je osam godina bio na čelu vlade, postavio direktora poreske uprave Mihaila Mišustina.

PAPA FRANJO

Papa Franjo osudio je populizam rekavši da se rađa iz “sebične ravnodušnosti” i pruža plodan teren za mržnju, uključujući antisemitizam.

Franjo je danas razgovarao sa delegacijom iz Centra Simon Vizental, organizacije za ljudska prava koja se bori protiv antisemitizma.

On je naveo da se 2016. godine, tokom hodočašća u Poljskoj, molio na mjestu nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau.

Osudio je “varvarsko ponovno oživljavanje antisemitizma” i dodao da populizam pruža plodno tlo na kojem “mržnja brzo raste”.

Primijećen je porast antisemitskih incidenata u velikom dijelu Evrope, gdje su populističke stranke došle na vlast, piše novinska agencija AP.

Papa Franjo je, međutim, naveo da se podsticanjem integracije i međusobnog razumijevanja mržnja može suzbiti.

“Nikada neću odustati od osude svakog oblika antisemitizma”, rekao je papa.

ŽELI SUĐENJE

Opozicioni italijanski lider, desničar Mateo Salvini pozvao je senatore da mu ukinu imunitet kako bi moglo da mu bude suđeno zbog toga što kao ministar unutrašnjih poslova danima nije dozvoljavao iskrcavanje spasilačkom brodu s migrantima.

Komisija Senata Italije za poslanički imunitet odlučivaće danas o ukidanju imuniteta Salviniju, iako njemu imunitet ne može biti oduzet prije glasanja svih senatora u februaru.

Salvini je juče pozvao članove komisije Senata iz njegove antimigrantske stranke Liga da glasaju za ukidanje imuniteta da, kako je rekao, cijela Italija može da sudi o njegovim potezima putem suđenja.

Lider Lige tvrdi da je štitio granice Italije u julu 2019. kada je kao ministar unutrašnjih poslova šest dana odbijao da dozvoli brodu obalske straže da iskrca 131 migranta na ostrvo Sicilija.

Sicilijansko tužilaštvo vodilo je istragu protiv Salvinija zbog kidnapovanja, ali je odbacilo slučaj. Međutim, Tribunal ministara, sudsko tijelo nadležno za navodna krivična djela vladinih zvaničnika, želi da nastavi taj proces.

Vladajuće italijanske stranke lijevog centra strahuju da će Salvini iskoristiti ukidanje imuniteta za privlačenje birača pred izbore u regionu Emilija-Romanja 26. januara, na kojima se on nada pobjedi.

Dvije najveće vladajuće stranke, Demokratska stranka i Pokret pet zvjezdica, prošle nedjelje su pokušale da odlože glasanje komisije Senata o Salviniju za period poslije izbora u regionu Emilija-Romanja.

Ako demokrate izgube od Lige u regionu Emilija-Romanja, tradicionalnom uporištu ljevice, Salvini će još snažnije nastaviti s pritiskom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.

KONGRES SAD

U američkom Kongresu sjutra se nastavlja proces opoziva predsjednika Donalda Trampa. Na takozvanom suđenju u Senatu, na kojem će se odlučivati o Trampovoj smjeni, uvodne argumente iznijeće demokrate iz Predstavničkog doma, koje Trampa optužuju da je zloupotrijebio položaj i opstruisao Kongres, i Trampov pravni tim koji tvrdi da je proces opoziva opasan i da nema osnova za smjenu američkog lidera.

Glavni sudija Vrhovnog suda Džon Roberts prošle nedelje je ušao u istoriju kada su pred njim zakletvu položili članovi Senata koji će imati ulogu porotnika u nastavku procesa opoziva američkog predsjednika Donalda Trampa. Senatori su se obavezali na nepristrasnost, iako se više njih već ranije izjasnilo za ili protiv Trampove smjene, dok je republikanski lider Mič Mekonel rekao da sarađuje sa Bijelom kućom u procesu opoziva.

“Zamislite da ste porotnik i sudija uđe u sudnicu i kaže: Savjetovao sam se sa optuženim i saglasili smo se da neću dozvoliti tužiocima da pozovu svjedoke. Neću dozvoliti tužiocima da pokažu dokumenta. Ni jedan porotnik nikada nije čuo tako nešto od sudije, zato što bi to bilo apsurdno”, kazao je Adam Šif, kongresmen Demokrata.

Javnost će već sjutra će imati priliku da čuje uvodne argumente dvije strane. Optužbe protiv Trampa iznijeće sedmoro demokrata iz Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca. Američki lider optužen je da je zloupotrijebio položaj odlaganjem isplate vojne pomoći Ukrajini, da bi izvršio pritisak na Kijev da istraži njegovog političkog rivala Džoa Bajdena, a da je zatim opstruisao istragu Kongresa o tom slučaju.

“Zlouptreba položaj je u centru onoga što su oni koji su pisali ustav smatrali osnovom za opoziv”, dodaje Šif.

Trampov pravni tim tvrdi da je proces opoziva nezakonit, otrovan i opasan pokušaj da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2016. godine i da se utiče na izbore ove godine. Tvrde i da je predlog Trampovog opoziva ustavno i legalno nevažeći, jer se predsjednik ne optužuje za specifično krivično djelo.

“Polovinu američkih predsjednika politički neprijatelji su optuživali za zloupotrebu položaja. Oni koji su pisali Ustav nijesu željeli da unesu takav kriterijum, zato što se na taj način opoziv koristi u političke svrhe”, navodi Alen Deršović, član Trampovog pravnog tima.

Tramp odbacuje optužbe i istovremeno oštro kritikuje demokrate.

“Postižemo više od bilo koje administracije. A šta ja imam od toga? Recite mi. Opoziv. To su mi dali ovi ludaci iz radikalne ljevice. Opoziv”, kazao je Tramp.

Uoči sjutrašnjeg suđenja, i dalje nije poznato da li će biti svjedoka. Republikanci, koji imaju većinu u Senatu, žele da odlože odluku o tom pitanju dok se ne iznesu optužbe protiv Trampa, a a njegov pravni tim odgovori.

“Mogli su da imaju svjedoke u Predstavničkom domu, ali su odlučili da to ne rade”, navodi Lindzi Grejem, republikanska senatorka.
“Izbjegavaju donošenje odluke. Zahtijevaćemo da se o tome glasa”, kaže Čak Šumer, lider Demokrata u Senatu.

Koja god da bude odluka o svjedocima, malo je vjerovatno da će u Senatu biti donijeta odluka o Trampovoj smjeni, s obzirom na to da taj potez do sada nije podržao ni jedan republikanac.

Milena Đurđić

U 72. GODINI

Predsjednik Gornjeg doma češkog parlamenta, Jaroslav Kubera, preminuo je jutros u 72. godini, saopštila je portparolka njegove kancelarije.

Jaroslav Kubera je tokom vikenda govorio na kongresu svoje Građansko-demokratske partije i u javnosti nije bilo poznato da pati od ozbiljne bolesti, prenosi Rojters.

Predsjednik Senata je u Češkoj druga najviša funkcija nakon predsjednika države.

NOVI PROTESTI

Najmanje 13 demonstranata ranjeno je tokom noći i jutra u Bagdadu pošto su iračke bezbjednosne snage ponovo koristile bojevu municiju i suzavac na antivladinom protestu.

Stotine demonstranata blokirale su jutros bagdadske ulice, u namjeri da povećaju pritisak na vlasti koje su do danas imale rok da odgovore na zahtjeve protestnog pokreta.

Vlasti su potom blokirale glavne ulice u Bagdadu i puteve koji vode do centra grada, rekli su zvaničnici.

Devet osoba je uhapšeno otkako je irački Savjet za nacionalnu bezbjednost ovlastio bezbjednosne snage da hapse demonstrante koji blokiraju puteve.

Protesti u Bagdadu obnovljeni su prije nekoliko dana, poslije kratkog zatišja zbog eskalacije tenzija između SAD i Irana koja je otvorila mogućnost sukoba na iračkoj teritoriji.

Od početka protesta u oktobru, najmanje 500 demonstranata je poginulo od bojeve municije bezbjednosnih snaga.

ISTOK DRŽAVE

Pješčana oluja i grad pogodili su sinoć i danas više oblasti istočne Australije i predstavljaju nove izazove za djelove zemlje već opustošene velikom krizom šumskih požara koja još nije završena.

Krupan grad pao je sinoć u Melburnu, glavnom gradu južne australijske države Viktorije, a neki djelovi zemlje pogođeni su obilnim kišama koje su poremetile i održavanje teniskih mečeva na Australijan Openu.

Šumski požari događaju se svake godine u Australiji, ali su ove godine počeli izuzetno rano i bili su posebno veliki zbog produžene suše na australijskom kontinentu.

Od septembra je spržena površina koja je ukupno veća od površine Portugala. U požarima je poginulo najmanje 29 ljudi i uništeno je više od 2.000 kuća.

Kriza je i ekološka, jer naučnici procenjuju da je od požara u Australiji uginulo više od milijardu životinja. Veliki dio njihovih staništa je uništen, a ekološka udruženja upozoravaju na rizik od izumiranja određenih vrsta.

Spektakularni snimci snimljeni tokom vikenda u državi Južni Novi Vels pokasuju kako napreduje ogroman oblak prašine u Autbeku, unutrašnjem dijelu Australije.

Mještani su rekli da se od prašine zamračilo u sred dana. Oni opisuju da je talas prašine došao tako naglo i da nijesu čak stigli da urade uobičajene stvari u takvim situacijama kao što je da sklone veš i zatvore klima uređaje.

U Kanberi je takođe pao krupan grad koji je lomio grane drveća.

Vlasti su takođe navele da uprkos padavinama sezona požara daleko od završene.

ZBOG KRIZE

Iranski šef diplomatije Mohamad Džavad Zarif otkazao je učešće na Međunarodnom ekonomskom forumu u Davosu, saopštilo je danas iransko Ministarstvo spoljnih poslova danas.

Skup u Davosu održava se od 21. do 24. januara, odnosno neposredno pošto je Iran ranije ovog mjeseca srušio ukrajinski putnički avion, u kome je poginulo 176 ljudi, u vrijeme krize sa Vašingtonom i sporova s Evropom oko nuklearnih poteza Teherana.

Tenzije su takođe i dalje visoke u odnosima između Irana i SAD otkad su Amerikancei dronom ubili visokog generala iranske Revolucionarne garde Kasema Solejmanija u Bagdadu.

Zarif je dobio poziv i pravljeni su planovi da učestvuje na godišnjem skupu u Davosu, rekao je portparol iranskog minisitarstva Abas Musavi.

Po njegovim riječima, zvaničnici foruma su promijenili planove u vezi Zarifa zbog čega je on otkazao svoj put, prenosi državna iranska agencija Irna.

NEJEDNAKOST RASTE

Broj milijardera udvostručen je u proteklih deset godina zahvaljujući ekonomskom sistemu baziranom na nejednakosti koji na svojim leđima nose žene, upozorilo je britansko udruženje za borbu protiv siromaštva Oxfam.

Bogatstvo 2,15 hiljada svjetskih milijardera premašuje imovinu 4,6 milijardi ljudi, odnosno 60 odsto svjetske populacije, pokazuje izvještaj Oxfama, objavljeno dan uoči okupljanja svjetskih političkih i poslovnih čelnika u švajcarskom Davosu, prenosi SEEbiz.

“Taj duboki jaz temelji se na pogrešnom i seksističkom ekonomskom sistemu”, konstatovali su autori izvještaja, ističući podatak da 22 najbogatija muškarca svijeta imaju više novca nego sve žene u Africi.

Žene i djevojke dnevno troše milijarde neplaćenih sati na kuhanje, čišćenje i brigu za rođake, zbog čega se mnoge među njima ne mogu obrazovati niti zaposliti, utvrdili su u Oxfamu.

Oni su dodali da vrijednost njihovog rada tri je puta veća od vrijednosti globalne tehnološke industrije.

Vlade se neadekvatnim oporezivanjem najbogatijih pojedinaca i kompanija odriču novca kojim bi se žene moglo izvući iz siromaštva, upozoravaju u Oxfamu.

Predlažu da u narednih deset godina jedan odsto najbogatijih u svijetu plaća samo 0,5 odsto veće poreze, što će omogućiti otvaranje 117 miliona radnih mjesta u sektorima poput zdravstva, obrazovanja i staranja za starije i djecu.