TUŽAN ZBOG MEGZITA

Britanski princ Hari rekao je da sa “velikom tugom” napušta poziciju radnog člana kraljevske porodice u dogovoru sa kraljicom Elizabetom, ali da nije imao drugog izbora.

“Odluka koju sam donio u ime svoju suprugu i mene nije bila olako donijeta” već poslije “mjeseci razgovora, i godina izazova”, rekao je vojvoda od Saseksa sinoć zvanicama na dobrotvornoj večeri u Londonu.

U prvom javnom istupanju o toj temi od kada je objavljeno da se on i supruga Megan povlače sa dužnosti viših članova kraljevske porodice princ Hari se izvinio što “nije uvijek dobro radio stvari”, ne navodeći na šta konkretno misli.

“Nadali smo se da ćemo nastaviti da služimo kraljicu, Komonvelt i moja vojna udruženja ali bez javnog finansiranja. Nažalost, to nije bilo moguće”, rekao je on.

Britanski mediji koji su objavili njegovo istupanje na naslovnim stranama današnjih izdanja, naglašavaju bol koji on osjeća zbog odvajanja od kraljevske porodice.

Tridesetpetogodišnji Hari i njegova 38-godišnja supruga Megan objavili su 8. januara da žele da se povuku kao viši članovi kraljevske porodice i da budu i finansijski nezavisni, a da vrijeme provode između Velike Britanije i Sjeverne Amerike nastavljajući da služe kraljici.

Njihovu odluku je kritikovala britanska štampa posebno zato što nisu unaprijed o njoj obavijestili kraljicu Elizabetu Drugu ni princa Čarlsa, nasljednika trona i Harijevog oca.

Oni su prvobitno željeli da zadrže dio dužnosti u kraljevskoj porodici ali kraljica ih je brzo razuvjerila, navodeći da je to nemoguće i u saopštenju u subotu uveče rekla da moraju da odustanu od titula njihovog kraljevskog visočanstva, pošto više neće biti aktivni članovi kraljevske porodice.

Bakingemska palata je objavila poslije razgovora i razmatranja njihove buduće pozicije da princ Hari i njegova supruga Megan neće biti radni članovi britanske kraljevske porodice i neće nositi titule od proleća 2020. Takođe neće koristiti finansijske fondove kraljevske porodice i vratiće 2,4 miliona funti koje su potrošeni na obnovu kuće u blizini dvorca Vindzor u kojoj žive.

Hari je rekao da se nada da kreće u “mirniji život” i najavio da će se posvetiti “podržavanju dobrotvornih organizacija i vojnih udruženja” koja su za njega važna.

On je naglasio da se on i supruga Megan “ne udaljavaju” jer je Velika Britanija za njih kuća.

“Učinićemo sve što je u našoj moći da visoko nosimo boje zemlje i ponosno obavljamo našu ulogu”, rekao je on.

Kraljica Elizabeta Druga je u saopštenju u subotu kada je odlučen budući status para rekla da joj je drago što su “zajedno pronašli konstruktivan i prihvatljiv put” za njenog unuka i njegovu porodicu.

“Hari, Megan i Arči će uvek biti voljeni članovi moje porodice”, dodala je kraljica u saopštenju.

140 OBOLJELIH

Kina je objavila danas da je i treća osoba umrla od novog, misterioznog virusa sličnog Sarsu, dok je zabilježeno gotovo 140 novih slučajeva oboljelih.

Bilans oboljelih je tako porastao na 201 slučaj od kojih je 170 osoba i dalje u bolnici, a od njih je devet u kritičnom stanju, navode zdravstvene vlasti centralnog grada Vuhana gdje je zabilježen prvi slučaj.

U Vuhanu je zabilježeno 136 novih slučajeva tokom vikenda. Na to se dodaju dva nova slučaja obojelih u Pekingu, prvi put od kada je otkriven virus, a jedan novi slučaj je i u južnoj provinciji Guangdong.

Dvije osobe koje su oboljele u Pekingu su bile prethodno u Vuhanu, u stabilnom su stanju i dobijaju tretman kao za upalu pluća, saopštile su vlasti okruga Daksing, u južnom dijelu Pekinga.

U Guangdongu je pacijent, 66-godišnji muškarac, koji je bio u posjeti rođacima u Vuhanu, navele su regionalne zdravstvene vlasti.

Epidemija izaziva strah da će se pojaviti nova kriza kao za SARS (teški akutni respiratorni sindrom) koji je jako zarazan i od koga je umrlo 650 ljudi u kontinentalnoj Kini i u Hongkongu 2002. i 2003. godine. To što se pojavila uoči obilježavanja kineske Nove godine, perioda tokom koga stotine miliona ljudi putuju da posjete svoje rođake, takođe izaziva strahovanje od većeg širenja.

INDONEZIJA

Najmanje devetoro ljudi poginulo je kada se most za pešake iznad rijeke srušio na ostrvu Sumatra u Indoneziji, izjavili su zvaničnici Agencije za ublažavanje katastrofa.

Nesreća se desila juče kada je oko 30 ljudi, uglavnom mladih, bilo na tom nedavno izgrađenom pješačkom mostu u okrugu Kaur, neki su upali u nabujalu rijeku ispod mosta i odnijela ih je rječna struja, a drugi su uspjeli da se spasu.

“Most vjerovatno nije mogao da izdrži težinu i srušio se”, rekao je Frans pres šef Agencije za upravljanje katastrofama Udžang Siafiri.

Jedan broj mladih ljudi je spašen i spasilačke ekipe tragaju za nestalim u krugu od 20 kilometara.

Tu oblast su posljednjih dana pogodile jake kiše, a rijeka ispod mosta je porasla uz jake struje, navela je agencija.

Više oblasti u tom velikom arhipelagu u jugoistočnoj Aziji pogođeni su jakim kišnim padavinama u sezoni kiša.

U glavnom gradu Indonezije, Džakarti 67 ljudi je izgubilo život početkom januara poslije jakih kišnih padavina koje su izazvale poplave i klizišta.

PRAVNI TIM PREDSJEDNIKA SAD

Pravni tim američkog predsjednika Donalda Trampa odbacio je optužbe Zastupničkog doma Kongresa za njegov opoziv, tvrdeći da je Tramp nevin, a da su optužbe na njegov račun opasan napad na Amerikance.

U dokumentu na šest stranica objavljenom u subotu, Trampovi advokati prvi su se put službeno oglasili na dvije stavke opoziva – zloupotrebu vlasti i opstrukciju Kongresa.

Ta dva člana, usmjerena da se Tramp opozove s mjesta predsjednika, čine osnovu suđenja koje u utorak počinje u Senatu, koji je pod kontrolom republikanaca.

“Imamo snažnu pravnu osnovu. Predsjednik nije učinio ništa loše i vjerujemo da će se to riješiti u ovom procesu”, rekao je jedan od tri izvora bliskih Trampovu pravnom timu koji je informisao novinare o sadržaju dokumenta. Tramp ovog vikenda u svom klubu “Mar-a-Lago” u Palm Beachu na Floridi igra golf.

Prema riječima tog izvora, u odgovoru Trampovog pravnog tima ističe se da proces protiv predsjednika “nije ništa drugo nego opasan napad na američki narod i njegovo pravo da glasa”.

U dokumentu se tvrdi da članovi opoziva krše američki Ustav i da bi mogli nanijeti trajnu štetu.

Tramp je optužen da je vršio pritisak na Ukrajinu kako bi sprovela istragu protiv njegovog političkog rivala, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, te da je ometao Kongres u njegovoj istrazi o tom slučaju.

Tramp je poricao bilo kakve nepravilnosti i optužio demokrate da na gerilski način žele da ponište njegovu pobjedu na predsjedničkim izborima 2016. godine.

Suđenje u Senatu najvjerovatnije neće dovesti do Trampovog opoziva budući da to nije podržao nijedan republikanski senator.

Trampovi advokati u svom dokumentu tvrde da je Tramp u svakom trenutku radio po punim ustavnim i zakonskim ovlašćenjima.

Istovremeno su demokrati predstaviti svoju pravnu strategiju s argumentima za Trampov opoziv s dužnosti.

U njoj se tvrdi da se predsjednik mora opozvati kako bi se zaštitila nacionalna sigurnost i sačuvao sistem vlasti u zemlji. Takođe se podržavaju optužbe za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa.

“Senat bi trebao osuditi i smijeniti predsjednika Trampa kako bi se izbjegla ozbiljna i dugoročna šteta našim demokratskim vrijednostima i sigurnosti nacije”, rekli su demokratski zakonodavci, prvi put službeno pozivajući Senat da osudi predsjednika i smijeni ga s dužnosti.

“Slučaj protiv predsjednika Sjedinjenih Država je jednostavan, činjenice su neosporne, a dokazi su neosporni”, rekli su.

PROTESTI U LIBANU

Libanske bezbjednosne snage su večeras suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima rastjerivale stotine demonstranata koji protestuju protiv Vlade ispred Parlamenta, u nastavku eskalacije nereda u glavnom gradu Libana, Bejrutu.

Demonstranti su bacali kamenice i druge predmete na pripadnike bezbjednosnih snaga.

Nekoliko demonstranata je pokušalo da se popne na metalne barijere koje su ih odvajale od jedinica za rasturanje nereda.

Još nekoliko stotina demonstranata, od kojih su neki uzvikivali “revolucija”, se okupilo duž blokirane ulice koja vodi do Parlamenta.

Crveni krst je saopštio da je najmanje 70 ljudi ranjeno u prvih sat i po sukoba, uključujući njih 30 koji su prenijeti u bolnicu.

Kako se navodi, većina ih je ranjena gumenim mecima, neki u lice ili gornje djelove tijela.

Bezbjednosne snage su jutros pojačale metalne barijere oko zgrade Parlamenta u centralnom Bejrutu poslije najgore noći nasilja otkako su protesti izbili sredinom oktobra.

U tim sukobima ranjeno je najmanje 377 ljudi po podacima Crvenog krsta i Libanske civilne zaštite.

OTKRILI TUNEL

Najmanje 75 zatvorenika, većinom članova ozloglašene brazilske kriminalne grupe, pobjegla su iz zatvora u pograničnom gradu u Paragvaju. Upravnik zatvora odmah je smijenjen.

Zvaničnici su saopštili da su otkrili tunel, koji su zatvorenici iskopali tokom operacije za koju su, kako se sumnja, zatvorski zvaničnici znali, kao i da je u ćelijama pronađeno skoro 200 vreća punih zemlje.

“Nemoguće je da niko ništa nije video sve ovo vrijeme. Ovo se nije desilo za jedan dan ili jednu noć”, rekla je ministarka pravde Sesilija Peres, prenosi AP.

Peres je novinarima rekla da je pored upravnika zatvora u gradu Pedro Huan Kabaljero, u blziini granice sa Brazilom, otpušteno još šest zatvrskih zvaničnika.

Ministar unutrašnjih poslova Euklides Akevedo rekao je da je moguće da je tunel bio varka kako bi se pokrila umešanost zatvorskih zvaničnika, kao i da je moguće da je mnogim zatvorenicima dozvoljeno da izađu iz zatvora kroz glavnu kapiju.

Akevedo je rekao da većinu pobeglih zatvorenika čine članovi Prve komande prestonice, najveće brazilske kriminalne organizacije.

Pogranična oblast u blizini grada Pedro Huan Kabaljero smatra se tranzitnom tačkom za krijumčarenje droge i druge kriminalne aktivnosti bandi, poput Prve komande prestonice i Crvene komande.

6,4 RIHTERA

Jak zemljotres pogodio je danas zapad Kine, a za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili šteti.

Kineska agencija za zemljotrese saopštila je da je zemljotres magnitude 6,4 pogodio region Sinđijang u 21.21 po lokalnom vremenu (14.21 po centralnoevropskom).

Američki geološki institut naveo je da je zemljotres imao magnitudu 6,0.

Za sada nije poznato zašto postoji razlika u navedenoj magnitudi.

Zemljotresi su česti u regionu Sinđijanga.

“SARDINE”

Desetine hiljada pristalica italijanskog građanskog antifašističkog pokreta “Sardine” protestovalo je večeras u Bolonji, nedelju dana prije ključnih regionalnih izbora u okrugu Emilija-Romanja.

Pokret protestuje protiv desničarske stranke Liga i njenog lidera Matea Salvinija, čiji je predstavnik kandidat u tom okrugu poznatom kao “uporište ljevičara”. Pobjeda Lige u tom okrugu bi mogla da destabilizuje ili čak dovede do pada sadašnje vlade koju čini koalicija Demokratske stranke i Pokreta pet zvjezdica.

Prema posljednjim anketama, kandidati ljevice i desnice u okrugu Emilija-Romanja imaju jednake šanse da pobijede na izborima zakazanim za 26. januar i dobili bi oko 45 odsto glasova.

Salvini je rekao da će u slučaju pobjede svog kandidata od premijera Djuzepea Kontea zatražiti “proceduru smjene” lidera Pokreta pet zvjezdica Luiđija Di Maja i lidera Demokratske stranke Nikole Zingaretija.

Pokret “Sardine” je nastao poslije iznenadne pobjede kandidata Lige krajem oktobra na lokalnim izborima u Umbriji, gdje je ljevica bila na vlasti više od 50 godina.

Od tada su održani protesti u Milanu, Firenci, Napulju, Bolonji i Palermu gdje se okupilo više od 300.000 ljudi.

Sardine niijsu politička stranka niti namjeravaju da postanu, ali kažu da žele da uzburkaju Italijane i da ospore štetnu antimigrantsku retoriku Lige Matea Salvinija koja dominira na društvenim mrežama.

SAMIT O LIBIJI

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je večeras da su se zemlje koje imaju interese u dugogodišnjem libijskom sukobu dogovorile da treba da poštuju puno puta prekršen embargo na oružje koji treba da bude bolje kontrolisan nego do sada.

Učesnici današnjeg berlinskog samita o Libiji složili su se da više ne pružaju vojnu pomoć zaraćenim stranama dok traje primirje, rekla je Merkel poslije četiri sata razgovora.

“Složili smo se o sveobuhvatnom planu. Mogu da kažem da su svi učesnici radili zaista zajednički konstruktivno. Svi se slažemo da treba da poštujemo embargo na oružje i da embargo na oružje treba da bude kontrolisan čvršće nego u prošlosti”, kazala je Merkel.

Ona je navela da će učesnici samita nastaviti da održavaju redovne sastanke kako bi osigurali da proces bude nastavljen “kako bi narod Libije dobio pravo na život u miru”.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zahvalio je Merkel za njene “apsolutno impozantne” napore.

“Ne mogu dovoljno da naglasim zaključak samita da nema vojnog rešenja za konflikt u Libiji. Nadam se da će danas preuzete obaveze doprineti trajnom rešenju libijske krize”, rekao je Gutereš.

Merkel je danas ugostila lidere 11 zemalja, ne računajući Libiju, i predstavnike UN, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

Lideri dvije glavne zaraćene strane u Libiji, premijer međunarodno priznate vlade Fajez Saradž i komandant snaga koje kontrolišu istok zemlje, general Halifa Haftar, takođe su bili u Berlinu.

Upitana da li su Saradž i Haftar učestvovali u razgovorima, Merkel je rekla da su učesnici samita s njima “razgovarali odvojeno jer su razlike između njih toliko velike da trenutno ne pričaju jedan sa drugim”.

Njemačka kancelarka, koja se prije početka samita sastala sa oba libijska lidera, dodala je da su njih dvojica pristali da imenuju članove vojnog komiteta koji će ih predstavljati na razgovorima o trajnijem prekidu vatre.

Gutereš je rekao da će se taj komitet sastati “u Ženevi narednih dana”.

Među učesnicima samita bili su predsjednici Francuske, Rusije i Turske, Emanuel Makron, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, premijeri Velike Britanije i Italije, Boris Džonson i Djuzepe Konte, i američki državni sekretar Majk Pompeo.

SAD-KINA

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta ojačao prošle sedmice, druge zaredom, što se zahvaljuje dobrim pokazateljima iz američke ekonomije i potpisivanju prve faze trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na vlada ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,3 odsto, na 97,6 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,3 odsto, na 1,109 dolara, prenosi SEEbiz.

U odnosu na japansku valutu, kurs dolara porastao je 0,6 odsto, na 110,15 jena (JPY).

Jačanje dolara najviše se zahvaljuje boljim nego što se očekivalo podacima iz američke ekonomije.

Prošle sedmice je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u decembru prošle godine porastao 0,3 odsto.

Taj podatak je pokazao da je američka ekonomija krajem prošle godine nastavila da raste umjerenim tempom, što je ublažilo zabrinutosti ulagača u vezi sa potrošnjom, s obzirom na to da je nedavno nekoliko trgovačkih lanaca izvijestilo o slabijoj nego što se očekivalo prazničnoj potrošnji.

„Potrošački sektor mora biti snažan, a to pokazuje podatak o maloprodaji. Taj je podatak bio prilično dobar nakon usporavanja u nekoliko ranijih mjeseci”, kazao je portfelj menadžer u fondu Globalt, Tom Martin.

U novembru prošle godine porasla je i građevinska, kao i aktivnost u drugim sektorima, što budi nadu u ubrzanje rasta najveće svjetske ekonomije, a to znači da neće biti razloga za dalje smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed).

Valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švajcarski franak, izgubile su prošle sedmice na privlačnosti, jer su ulagači skloniji rizičnijim investicijama nakon što su u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump i zamjenik kineskog premijera Liu He u Vašingtonu potpisali prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Time je završen carinski rat između SAD-a i Kine koji je negativno uticao na globalnu ekonomiju više od 18 mjeseci.

Prema potpisanom sporazumu, Kina bi u naredne dvije godine trebalo da kupi oko 200 milijardi USD vrijedne američke proizvode i usluge, povrh dosadašnjih 186 milijardi USD.

Međutim, carine koje su dosad uvele dvije strane zasad ostaju. Trump je kazao da će carine biti ukinute kada se postigne dogovor i o drugoj fazi trgovinskog sporazuma, o čemu bi pregovori uskoro trebalo da počnu.