VOĐA HEZBOLAHA

Vođa libanske ekstremističke organizacije Hezbolah Hasan Nasralah izjavio je danas da je iranski raketni napad na dvije baze u Iraku, u kojima su snage SAD, samo početak osvete za američko ubistvo iranskog generala u udaru drona.

On je opisao iranski odgovor balističkim raketama kao “šamar” Vašingtonu kojim je poslata poruka.

U tim udarima nije bilo žrtava i čini se da je bio samo demonstracija snage.

Lider Hezbolaha koji je blizak saveznik Irana rekao je da su ti udari “prvi korak na dugom putu” koji će osigurati povlačenje snaga SAD iz regiona.

“Amerikanci moraju da uklone svoje baze, vojnike i oficire i brodove iz našeg regiona. Alternativa vertikalnom odlasku je odlazak u horizontali. To je presudna i čvrsta odluka”, rekao je Nasralah, dodavši da govori “o početku nove faze, nove bitke, novoj eri u regionu”.

Njegov govor koji je trajao sat i po prenošen je preko televizije nedjelju dana nakon ubistva iranskog generala Kasema Solejmanija.

Nasralah je pohvalio Solejmanija za njegovu postojanu podršku Hezbolahu.

Iranska Revolucionarna garda obučava pripadnike te šiitske organizacije koja se bori u ratu u Siriji na strani milicija koje imaju podršku Irana i kojima je rukovodio Solejmani.

Nasralah je ocijenio da je svijet drugačije mjesto poslije smrti Solejmanija, a ne bezbjednije kako su objavili neki zvaničnici SAD.

Iran već danima obećava da će odgovoriti silovito na ubistvo Siljemanija ali nakon udara balističkim raketema iranski ministar spoljnih poslova Muhamed Džavad Zarif je objavio na Tviteru da je njegova zemlja “završila proporcionalne mjere samoodbrane”.

Nasralah je takođe pohvalio rukovodstvo Irana što je priznalo da je slučajno oboren ukrajinski putnički avion na dan kada je izveden raketni napad.

On je to prizanje označio “transparentnošću kojoj nema ravne u svijetu”.

U padu aviona je poginulo 176 ljudi, uglavnom Iranaca i Kanađanina iranskog porijekla.

Iran je najprije ukazao da se radi o tehničkoj neispravnosti, insistirajući da oružane snage ne bi trebalo kriviti.

Hezbolah je jedan od glavnih saveznika Irana i zakleti neprijatelj Izraela sa kojim se više puta sukobljavao, a posljednji put 2006. godine.

IMA POVRIJEĐENIH

Četiri iračka vojnika povrijeđena su danas u napadu na iračku vazdušnu bazu Balad u kojoj su smještene američke snage, saopštila su dva vojna izvora.

Na bazu je ispaljeno sedam minobacačkih bombi, prenosi Rojters.

Vojni izvori navode da su bombe bačene na pistu unutar baze, koja se nalazi oko 80 kilometara sjeverno od Bagdada.

ESPER

Američki ministar odbrane Mark Esper izjavio je danas da SAD više ne očekuju napade Irana kao odgovor na smrt iranskog generala Kasema Solejmanija u američkom vazdušnom napadu u Iraku.

Šef Pentagona je ocijenio da je iranska vlada suočena sa unutrašnjom prijetnjom poslije obaranja ukrajinskog putničkog aviona kod Teherana sa 176 putnika i članova posade.

“Vidite da se iranski narod digao i da traži svoja prava, želeći bolju vladu, drugačiji režim”, rekao je Esper.

U Iranu je održan protest nakon što su vlasti priznale da su greškom oborile avion.

Esper je rekao da pretpostavlja da je u pitanju nesreća i dodao da je administracija američkog predsjednika Donalda Trampa i dalje spremna da sa iranskim vlastima pregovora o novom nuklearnom sporazumu.

NAKON MUSKATA

Advokat Robert Abela izabran je danas za šefa malteške Laburističke partije čime automatski postaje i premijer Malte posle pada spornog premijera Džozefa Muskata.

Četrdesetdvogodišnji Abela, sin bivšeg predsjednika Džordža Abele, smatra se da predstavlja kontinuitet sa svojim prethodnikom.

Muskat je bio primoran da napusti premijersko mjesto prijevremeno jer je bio optužen za miješanje u  istragu o ubistvu istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije 2017. godine.

Većina od 17.500 članova Laburista, koji prvi put direktno biraju svog šefa, dali su prednost Abeli koji je obećao da će nastaviti da primenjuje muskatov “pobjednički recept” u odnosu na 52-ogodišnjeg hirurga Krisa Rearna, odlazećeg vicepremijera koji je predviđao velike reforme.

Dugogodišnji član Laburista Robert Abela postao je poslanik te stranke tek na posljednjim parlamentarninm izborima 2017. koje je prijevremeno sazvao Muskat i na kojima su Laburisti pobijedili sa ubjedljivom većinom uprkos talasu skandala oko Muskatovog okruženja.

Abela preuzima dužnost na samo dvije i po godine mandata do septembra 2022.

Džozef Muskat bio je primoran da objavi odlazak 1. decembra poslije velikih protesta građanskih pokreta i porodice ubijene novinarke koji su ga optuživali da štiti bliske saradnike među kojima svog bivšeg šefa kabineta Kita Šembrija.

Šembri je bio među članovima vlade koji su “pogodjeni” istraživačkim novinarskim radom Karuane Galizcije. Šembri koji je podnio ostavku krajem prošle godine,  bio je priveden i saslušan u policiji ali je kasnije pušten na slobodu. On je demantovao da je počinio bilo šta protivzakonito.

Optužnica za navodno saučestvou ubistvu novinarke i organizvanje i finansiranje napada na nju podignuta je protiv biznismena Jorgena Feneča koji je uhapšen krajem prošle godine dok je pokušao da pobjegne sa Malte na svojoj jahti. Feneč je rekao da je Šembri pravi nalogodavac ubistva.

Dafne Karuana Galicija, istraživačka novinarka opisivana kao “VikiLiks u jednoj osobi”, ubijena je bombom postavljenom pod njen automobil 2017.

Zahvaljujući njoj, svjetlost dana su ugledali dokumenti iz tzv. “Panamskih papira” koji su se odnosili na Maltu a otkrila je i dokumenta koja su pokazivala da su panamske kompanije u vlasništvu tadašnjeg ministra energetike a sada ministra turizma Konrada Micija i Kita Šembrija primale više hiljada eura na dan od firme iz Dubaija za nepoznate usluge.

VENECUELA

Vlada predsjednika Venecuele Nikolasa Madura osudila je “pretjeranu represiju” koju smatra da su sprovele francuske vlasti prema protestima građanskog pokreta “Žuti prsluci” i dodala da je solidarna sa “pravednom borbom francuskih radnika”.

“Francuska vlada je poslije 15 mjeseci protesta nesposobna da odgovori na zahtjeve sopstvenog naroda”, naveo je na Tviteru šef diplomatije Venecuele Horhe Areasa.

Prema njegovim riječima, odgovor francuskih vlasti je “pretjerana i stroga reresija”. Areasa je pored poruke postavio video snimak na kojem su prikazani francuski policijaci koji intervenišu na protestu.

Pokret “Žuti prsluci” od početka okupljanja u novembru 2018. godine redovno osuđuje policijsko nasilje na protestima.

U Francuskoj su početkom decembra počeli protesti na poziv sindikata i štrajk željeznice zbog najavljene reforme penzija.

“Venecuela je solidarna sa pravednom borbom francuskih radnika i poziva na dijalog”, dodao je Areasa.

Francuska je zajedno sa SAD i oko 50 zemalja priznala lidera opozicije Huana Gvaida za prelaznog predsjednika Venecuele. U toj zemlji su takođe održani protesti protiv vlasti a na nekima su zabilježeni sukobi sa pripadnicima snaga bezbjednosti. U tim sukobima je prošle godine poginulo šest osoba.

NESREĆNI PAR

Otišli su u Teheran kako bi se vjenčali okruženi najbližima, ali je njihova ljubav okončana padom aviona kojim su se vraćali u Kanadu. Bračna idila kratko je trajala za par koji je poginuo u avionskoj nesreći u blizini Teherana dok se vraćao kući za Kanadu.

Arash Pourzarabi i Pouneh Gorji bili su među 176 poginulih putnika na letu ukrajinske aviokompanije čiji avion se srušio u iranskoj prijestonici.

Njih dvoje su se vjenčali samo nekoliko dana prije nesreće, 1. januara, u Teheranu, gdje su proslavili s prijateljima i porodicom, piše CNN.

“Oni su bili najbolji ljudi koje sam poznavao. Da ste ih upoznali, odmah biste vidjeli da su stvoreni jedno za drugo”, kaže njihov prijatelj za CTV News.

Ovaj mladi par otputovao je u Teheran zbog vjenčanja, kako bi sudbonosno “da” izgovorili u krugu najbližih, nakon čega su se uputili u Kanadu, gdje žive i rade.

Oboje su imali oko 25 godina i studirali su informatiku, u čemu su bili veoma uspješni.

Prijatelji i porodica još se ne mogu da se oporave od šoka, što se može vidjeti i na nevjestinoj Facebook stranici, koja je preplavljena komentarima.

“Vi ste željeli bolji život, ali Bliski istok nije vas želio pustiti.” i “Da je barem vrijeme stalo onog dana, ali nije.”, samo su neki od komentara prijatelja na spomenutoj društvenoj mreži.

Među žrtvama avionske nesreće su još jedan svježe vjenčani par, četvoročlana porodica s maloljetnom djecom, majka s dvije kćerke, kao i mnogi studenti.

Većina poginulih je iz Irana, a nastradala su i 63 Kanađanina.

PRINC VILIJAM

Vojvoda od Kembridža je rekao da je tužan zbog odluke princa Harija da se odvoji od kraljevske porodice i što kraljevska porodica “više nije tim”.

“Cijelog života sam podržavao brata i štitio sam ga, ali više ne mogu. Mi smo sada dva odvojena svijeta. Tužan sam zbog toga. I sve što možemo da uradimo, sve što ja mogu da uradim, to je da ih podržimo i da se nadamo će doći dan kada ćemo ponovo misliti isto. Želim da svi budemo u jednom timu”, rekao je princ Vilijam jednom prijatelju, u prvoj izjavi nakon što su princ Hari i njegova supruga Megan odlučili da se odreknu svih kraljevskih dužnosti i time zaprepastili britanski dvor.

Britanska kraljica Elizabeta II će održati sjutra sastanak s princom Harijem u nastojanju da riješi krizu izazvanu iznenadnom najavom njega i njegove supruge Megan o povlačenju sa važnih kraljevskih dužnosti i najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, prenose britanski mediji.

Britanska kraljica Elizabeta II će održati sjutra sastanak s princom Harijem u nastojanju da riješi krizu izazvanu iznenadnom najavom njega i njegove supruge Megan o povlačenju sa važnih kraljevskih dužnosti i najavom da će u budućnosti više vremena provoditi u Sjevernoj Americi, prenose britanski mediji.

TRAMP PORUČIO

Američki predsjednik Donald Tramp odao je poštu preminulom omanskom sultanu Kabusu bin Saidu al Saidu, navodeći da je bio “istinski partner i prijatelj SAD”.

Prva dama “Melanija i ja smo tužni zbog smrti sultana Kabusa bin Saida al Saida”, naveo je Tramp i dodao da je sultan (80) donio mir i prosperitet u Omanu i “bio je svima prijatelj” koji je saradjivao sa devet američkih predsjednika.

Najdugovječniji zalivski monarh, koji je na vlast došao dvorskim udarom 1970. godine, bio je poznat po diplomatskom balansiranju u Persijskom zalivu i često je bio posrednik u razgovorima SAD i Irana.

OBORENI UKRAJINSKI AVION

Crne kutije ukrajinskog putničkog aviona, koji je oborila iranska vojska kod Teherana, biće poslate u Francusku na dekodiranje.

To je izjavio šef istražnog odbora iranske službe civilne avijacije Hasan Rezajefar, kako ga je citirala agencija Irna.

Iranska televizija IRIB je objavila, pozivajući se na neimenovane izvore, da konačna odluka o slanju crnih kutija u inostranstvo još nije donijeta, prenosi Tas s.

Iran je danas objavio da je vojska te zemlje “nenamjerno oborila” ukrajinski putnički avion, navodeći da je u pitanju bila ljudska greška.

U saopštenju iranske vojske se navodi da je greškom procijenjeno da je avion “neprijateljska meta” pošto se letilica okrenula ka “osjetljivom vojnom centru” Revolucionarne garde.