U PAKISTANU

Najmanje 13 osoba je poginulo, a 20 povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u džamiji u gradu Keta na jugozapadu Pakistana, a među stradalima je viši policijski službenik, saopštila je policija.

Navodi se da je ručno napravljena eksplozivna naprava bila postavljena u unutrašnjost džamije i da je elsplodirala tokom večernje službe, prenosi Rojters.

To je druga eksplozija ove nedjelje u tom gradu, koji se nalazi u provinciji Balohistan, a koja se graniči sa Avganistanom i Iranom.

Portparol lokalne bolnice rekao je da je dosta povrijeđenih u kritičnom stanju, dok je portparol pakistanske vojske rekao da se u okolini grada nalaze pripadnici paravojne jedinice.

Provincija Balohistan, bogata prirodnim gasom i mineralima, je centar Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora vrijednog 60 miliona dolara, a koji je dio kineskog projekta “Pojas i put”.

Kako se navodi, nasilje u toj provinciji izaziva zabrinutost u bezbjednost projekta jer bi njime trebalo da budu energetski povezani zapadna Kina i južna pakistanska luka Gvadar.

NACIONALNI PROSJEK

U Norveškoj je posljednjih nekoliko godina sve više ljekara iz inostranstva, posebno iz Indije.

Kako pokazuju podaci Kancelarije za statistiku Norveške, u toj zemlji je sada više ljekara iz Indije u poređenju sa nacionalnim prosjekom.

Čak svaka peta žena u Norveškoj s indijskim porijeklom postaje ljekarka, što je mnogo više od nacionalnog prosjeka u ovoj skandinavskoj zemlji.

“Medicinska profesija je u Indiji veoma poštovana. O tome prvo učite od svojih roditelja, što ima vrlo snažan uticaj na mlade ljude”, kazala je ljekarka Arhana Šarma, takođe porijeklom iz Indije.

Prema najnovijim podacima, svaka stota žena čiji roditelji su rođeni u Norveškoj starosne dobi od 26 do 35 godina postaje ljekar.

Inače, ljekari su među najbolje plaćenim profesijama u Norveškoj.

BEZUSPJEŠNO

Američka vojska pokušala je, ali bezuspješno, da istog dana kada je ubijen iranski general Kasem Solejmani, ubije drugog visokog iranskog komandanta u Jemenu, saopštili su anonimni američki zvaničnici.

Oni su naveli da su u napadu ciljali na jednog od vrhovnih komandanata iranske Revolucionarne garde Abdula Reza Šahlaia, ali da misija nije bila uspješna.

Pentagon je odbio da komentariše tu tajnu operaciju.

“Vidjeli smo izvještaj o bombardovanju 2. januara u Jemenu, koji se dugo posmatra kao siguran prostor za teroriste i druge protivnike SAD. Ministarstvo odbrane neće komentarisati operacije u tom regionu”, rekla je mornarički komandant Rebeka Rebarič, portparolka Pentagona.

POMOĆ AUSTRALIJI

Ekološka organizacija Leonarda Dikaprija “Earth Alliance” pokloniće tri miliona dolara za borbu protiv požara u Australiji. I šestostruki svjetski šampion Formule 1, Luis Hamilton, obećao je 500.000 dolara pomoći Australiji zahvaćenoj poljskim požarima.

Dikaprijeva organizacija je osnovala fond da bi pomogla u “međunarodnom odgovoru na katastrofalne požare” koji bjesne u zemlji. U požarima je poginulo najmanje 25 osoba, a uništeno 2.000 domova i oko pet miliona hektara.

Očekuje se da će se požari u Australiji rasplamsati za vikend.

Na čelu fondacija “Earth Alliance” za borbu protiv klimatskih promjena i za očuvanje biodiverziteta, nalaze se glumac DiKaprio i filantropi Loren Pauel Džobs i Brajan Šet. “Earth Alliance” je osnovana prošle godine.

“Daću 500.000 dolara (450.000 eura) dobrovoljcima koji se bore da pomognu divljim životinjama, daću i vatrogasnoj službi”, rekao je britanski vozač na “Tviteru”, pozivajući milione svojih ljubitelja da slijede njegov primjer.

“Kida mi se srce kad vidim razaranje koje izazivaju požari”, napisao je Hamilton.

Taj 35-godišnji vozač je uz svoju najavu poklona objavio videosnimak koale kojeg su od vatre spasli stanovnici.

Hamiltonov najavljeni poklon Australiji je jedan od mnogih iz svijeta sporta.

Protesti zbog požara i klimatskih promjena

U međuvremenu hiljade Australijanaca izašle su danas na ulice kako bi protestovali protiv vladine neaktivnosti po pitanju klimatskih promjena.

Konzervativna vlada premijera Skota Morisona suočava se sa sve većim pritiskom da učini više po pitanju klimatskih promjena.

Australija je prošle godine smanjila svoje obaveze prema Pariškom sporazumu o klimi.

Vlasti su u petak pozvale gotovo 250.000 ljudi na evakuaciju zbog širenja požara.

Traže odlazak premijera Morisona

Glavne ulice u Sidneju bile su blokirane dok su demonstranti uzvikivali “ScoMo has to go” (“ScoMo mora otići”), misleći na premijera Morisona, dok su drugi nosili transparente na kojima je pisalo “Ne postoji klima B” i “Spasite nas iz pakla”.

Slični protesti održani su u australijskoj prijestonici Kanberi i u Melburnu, koji su ovoga mjeseca među gradovima s najzagađenijim vazduhom na svijetu.

Morison je više puta odbacio kritike da njegova vlada ne čini dovoljno po tom pitanju.

Premijer države Viktorija Daniel Endruz optužio je demonstrante da su organizirali proteste u pogrešno vrijeme, te da “zdrav razum” ukazuje da se time vežu policijske snage koje bi mogle biti upotrebljene drugdje.

IZ BRISELA PORUČILI

Visoki predstavnik za vanjsku politiku i bezbjednost Evropske unije (EU) Žozep Borel izjavio je u petak da region Bliskog istoka ne bi mogao podnijeti još jedan rat.

“Pozivamo sve strane na uzdržanost i da hitno smanje tenzije”, rekao je Borel u Briselu nakon sastanka ministara zemalja članica EU koji su razgovarali o posljednjim tenzijama između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Dodao je i kako se nada da će Teheran i dalje izvršavati svoje obaveze koje proizilaze iz nuklearnog sporazuma.

“Zalažemo se za nastavak ovog sporazuma. Iran treba izvršavati svoje obaveze. Žalimo svakako zbog jednostranog povlačenja SAD-a iz sporazuma”, kazao je Borrell.

Istakao je takođe i kako nedavni događaji u Libiji jasno pokazuju dakriza lako može izmaknuti kontroli, dodajući da je time dodatno povećan rizik od terorizma u cijeloj regiji.

Izrazio je na kraju nadu da će zaraćene strane u Libiji uskoro potpisati sporazum o primirju.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU okupili su se danas u Briselu na hitnom sastanku na kojem su razgovarali o posljednjim dešavanjima na Bliskom istoku, posebno o eskalaciji tenzija između SAD-a i Irana.

SVJETSKA TRŽIŠTA

Cijene nafte na svjetskim tržištima su porasle zbog najnovijih tenzija na Bliskom istoku.

Cijene nafte približile su se danas nivou od 66 dolara zbog novih strahovanja od rasplamsavanja tenzija na Bliskom istoku koja su potisnula u drugi plan dosadašnji rast američkih zaliha i druge naznake prekomjerne opskrbe.

Na londonskom tržištu cijena barela je porasla 24 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 65,61 dolar.

Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 11 centi višoj cijeni, od 59,67 dolara.

Američke snage su krajem prošle sedmice dronom usmrtile iranskog generala Kasima Solejmanija, komandanta jedinice Kuds koja slovi za elitni odred Revolucionarne garde Irana. Iranske snage su ove sedmice odgovorile raketnim napadima na dvije američke baze.

UKRAJINSKOM PREDSJEDNIKU

SAD su dale ukrajinskom predsjedniku važne podatke o padu ukrajinskog aviona u Iranu, sapštilo je ukrajinsko Ministarstvo spoljih poslova.

To je na Tviteru objavio ukrajinski ministar spoljnih poslova Vadim Pristaiko, koji je naveo da su se on i Zelenski sastali sa predstavnicima SAD koji su im predali podatke, a koje će obraditi eksperti, ali bez daljeg obrazlaganja o kakvim se podacima tačno radi, prenosi Rojters.

Zelenski, koji bi kasnije u toku dana trebalo da telefonom razgovara sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom, ranije danas je pozvao međunarodne partnere – SAD, Veliku Britaniju i posebno Kanadu da podijele podatke koje imaju u vezi ovog slučaja.

NAKON NAPADA NA BAZE

SAD su danas objavile da uvode nove sankcije protiv Irana poslije iranskih napada na američke baze u Iraku.

Državni sekretar Majk Pompeo i ministar finansija Stiven Mnučin rekli su danas na konferenciji za novinare da su na meti novih sankcija osam visokih iranskih zvaničnika uključenih u “remetilačke” aktivnosti na Bliskom istoku kao u raketni napad u utorak, i kompanije u industriji čelika i drugih sektora.

Mnučin je rekao da će predsjednik Donald Tramp izdati izvršno naređenje kojim se uvode sankcije za svakog uključenog u iranski tekstilni, građevinski, prerađivački i rudarski sektor. SAD će takođe uvesti odvojene sankcije za sektor čelika i gvožđa.

“Kao rezultat ovog djelovanja prekinućemo podršku vrijednu više milijardi dolara iranskom režimu”, rekao je Mnučin.

Sankcije se odnose na najveće proizvođače čelika, aluminijuma, bakra i gvožđa u zemlji.

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa odredila je 17 iranskih proizvođača metala i rudarskih firmi, mrežu od tri firme sa sjedištem u Kini i u Sejšelima i brod uključen u kupovinu, prodaju i transfer iranskih metalskih proizvoda, kao i u snabdijevanje sastojaka važnih za iransku proizvodnju metala, rekao je Mnučin, prenosi Frans pres.

SAD su već ranije ponovo uvele sve američke sankcije koje su bile ublažene poslije potpisivanja nuklearnog sporazuma između Irana i šest svjetskih sila 2015. godine. SAD su se povukle jednostrano iz tog sporazuma 2018. Novouvedene američke sankcije izazvale su znatne teškoće za Iran i smanjile njegov izvoz nafte na istorijski minimum.

Iran je ove nedjelje izveo napade na dvije američke baze u Iraku kao odgovor na američki napad dronom u kome je u Bagdadu prošlog petka ubijen visoki iranski general Kasem Solejmani, najmoćniji komandant u zemlji. Iran je ispalio više od dvadeset raketa na dvije američke baze ali u napadima nije bilo žrtava.

POŽARI

Nekoliko ogromnih požara na jugoistoku Australije spojilo se u “megapožar” koji zahvata oko 3.700 kvadratnih kilometara.

To je tri puta veća površina od bilo kog do sada poznatog požara.

Taj megapožar koji se obrušava na najgušće naseljene države Novi Južni Vels i Viktoriju, uništava gotovo 1,5 miliona hektara.

To je samo jedan od oko 135 požara u kojima je od oktobra stradalo 26 osoba i više od milijardu životinja, dok je oštećeno ili uništeno 3.000 kuća.

Australija je apelovala na skoro 250.000 ljudi da napuste svoje domove i pripremila vojnu pomoć, jer će narednih nekoliko sati biti “veoma kritični”, iako je u nekim djelovima zemlje počela da pada kiša.

Odbrambeno osoblje je spremno da ode u područja zahvaćena vatrom ukoliko uslovi postanu ekstremni, poručio je premijer Australije Skot Morison.

Premijer savezne države Viktorija Danijel Endrus rekao je da čak i uz kišu u Melburnu i bolje vremenske uslove koji se predviđaju za sljedeću nedjelju, pred Australijom dosta posla kad je riječ o požarima koji su pogodili zemlju.

“Sljedećih nekloliko sati mogu biti veoma, veoma kritični”, rekao je on.

Iako se očekuje da će vjetrovi prestati do subote, apelovao je na stanovništvo da budu oprezni i da napuste svoje domove, ukoliko se to od njih zatraži. Vlasti su poslale 240.000 poruka građanima Viktorije da bi trebalo da napuste svoje kuće, a stanovnicima visokorizničnih područja u Novom Južnom Velsu i Južnoj Australiji takođe je savjetovano da razmisle o odlasku.

Požari haraju Australijom od oktobra, a zahvatili su 10,3 miliona hektara, što je površina Južne Koreje.

ZVANIČNA POTVRDA

Bilo koja delegacija koju SAD pošalju u Irak neće razgovarati o povlačenju američkih vojnika, saopšteno je danas iz Stejt departmenta.

“Međutim, postoji potreba za razgovorom između administracija SAD i Iraka ne samo o bezbjednosti, već i o našem finansijskom, ekonomskom i diplomatskom partnerstvu”, naglasila je portparolka Stejt departmenta Morgan Ortagus, preniosi Klix.ba.

Nešto ranije je iz kancelarije iračkog premijera Adela Abdula Mahdija saopšteno da je on od američkog državnog sekretara Majk Pompea zatražio da počne da radi na mapi puta za povlačenje vojske SAD iz Iraka.

Irački lider je od Pompea zatražio da pošalje delegate u Irak radi pripreme mehanizma za izvršenje rezolucije parlamenta o povlačenju stranih snaga.

On je, takođe, Pompeu rekao da su nedavni američki udari u Iraku neprihvatljivo kršenje iračkog suvereniteta i bezbjednosnih sporazuma između dvije zemlje.

Poslanici iračkog parlamenta prošlog vikenda su usvojili rezoluciju u kojoj traže povlačenje američkih snaga nakon što je u napadu dronom na aerodrom u Bagdadu ubijen iranski general Kasim Solejmani.

U Iraku ima oko 5.200 američkih vojnika koji pomažu i obučavaju bezbjednosne snage u borbi protiv “Islamske države”.