NIJE BILO POVRIJEĐENIH

Putnički avion skliznuo je rano jutros s piste u Istanbulu, nakon čega je aerodrom bio privremeno zatvoren.

Boing 737-800 na letu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, u vlasništvu niskobudžetne turske kompanije Pegazus, skliznuo je s piste dok je slijetao na aerodrom “Sabiha Gokčen” u Istanbulu.

Privatna novinska agencija DHA izvijestila je da su putnici bili evakuisani po hitnom postupku. 

Kancelarija gradonačelnika Istanbula saopštila je da nije bilo žrtava ni povrijeđenih i da je 164 putnika bezbjedno evakuisano, navela je DHA.

Oluja i jaka kiša ometaju saobraćaj u Istanbulu od nedjelje uveče. 

KRIZA U AMERIČKOJ KOMPANIJI

Kompanija Boing razmatra planove o prikupljanju većih sredstava na tržištu duga kako bi ojačala svoje finansije nakon prizemljenja njenog aviona 737 max.

Tu informaciju je objavio “The Wall Street Journal” (WSJ) pozivajući se na ljude upoznate sa zbivanjima u kompaniji.

U tekstu se navodi da američki proizvođač aviona takođe razmišlja o odlaganju nekih kapitalnih troškova, zamrzavanju akvizicija i smanjenju izdataka za istraživanje i razvoj s ciljem da uštedi gotovinu, prenosi Tanjug.

Kompanija je, kako se podsjeća, najavila da će ovog mjeseca obustaviti proizvodnju modela 737 max, nakon što je taj njen najprodavaniji avion prizemljen u martu prošle godine poslije dvije fatalne nesreće u roku od pet mjeseci u kojima je poginulo 346 ljudi.

Tekst WSJ-a dolazi samo dan nakon što su Boing i američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo potvrdili da istražuju problem sa elektroinstalacijama na tom avionu koji bi mogao potencijalno da izazove kratak spoj.

Upravni odbor Boinga je prošlog mjeseca otpustio glavnog izvršnog direktora Denisa Milenburga, jer i pored više pokušaja nije uspio da suzbije posljedice krize, koja je kompaniju koštala devet milijardi dolara i koja je nanijela štetu dobavljačima i avio-prevoznicima.

Akcije Boinga pale su 1,1 odsto na 329 dolara na trgovanju prije zvaničnog otvaranja berze.

NOVA KRIZA U VENECUELI

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je zabrinutost zbog situacije u Venecueli u vezi sa izborom predsjednika Nacionalne skupštine.

Socijalisti predsjednika Nikolasa Madura izabrali su juče Luisa Paru za predsjednika Kongresa pošto je vojska spriječila opozicionog lidera Huana Gvaida da uđe u parlament, nakon čega je opozicija ispred zgrade održala sjednicu i ponovo ga izabrala na tu funkciju.

“Generalni sekretar UN poziva sve aktere da odmah učine korake ka smanjivanju tenzija i rade u pravcu pronalaženja mirnog i održivog rješenja političke krize“, rekao je portparol generalnog sekretara, prenosi Rojters.

Američke vlasti su najavile da planiraju sankcije Rusiji, jer podržava vlasti predsjednika Nikolasa Madura, izjavio je kasno sinoć američki zvaničnik zadužen za Venecuelu Eliot Abrams.

“Razmatramo kakvu ulogu ima Rusija i nećemo dozvoliti podršku (Venecueli) bez reakcije”, rekao je Abrams i dodao da se planiraju sankcije ruskim organizacijama i pojedincima.

SAD su uvele niz sankcija Venecueli poslije predsedničkih izbora 2018. godine na kojima je pobijedio Maduro. Opozicija, koja ima podršku SAD, ne priznaje te izborne rezultate.

Abrams je priznao da su SAD do sada “potcijenile” podršku Rusije i Kube Venecueli.

FINSKA PREMIJERKA PREDLAŽE

Finska premijerka Sana Marin (34), najmlađa je premijerka na svijetu, a ovih dana privlači pažnju i idejom za skraćeno radno vrijeme u Finskoj, što podrazumijeva da se radi četiri dana sedmično po šest sati.

Marin je istakla kako ljudi zaslužuju da provode više vremena sa svojom porodicom i voljenima, a da će uz ovakvo fleksibilno vrijeme uspijevati u tome.

“Osim toga, mogu se više posvetiti svojim hobijima i drugim aspektima svog života poput kulture”, navela je Marin.

Ova mlada premijerka je majka jednog djeteta i trenutno predvodi koaliciju lijevog centra sastavljenu od pet stranaka, a koje predvode žene. Tri od njih su mlađe od 35 godina.

Nova finska premijerka je bivša ministarka saobraćaja i komunikacija u ovoj državi, a dok je bila na toj funkciji takođe se zalagala za kraće radne sedmice kako bi se poboljšao odnos radnika, ali i povećala produktivnost.

Dok sve više kompanija nastoji povećati produktivnost uz zadržavanje naglaska na ravnoteži između radnog i privatnog života, ideja o kraćoj radnoj sedmici postaje sve više uobičajena.

Trenutno u Finskoj normalno radno vrijeme podrazumijeva osam sati dnevno i pet dana u sedmici, međutim, ideja o skraćenom radnom vremenu naišla je na odobravanje ministarke obrazovanja Li Anderson.

“Od velike je važnosti dopustiti građanima Finske da imaju skraćeno radno vrijeme. To pitanje nije povezano s tim što ga predlažu žene, već se odnosi na pružanje pomoći i ispunjavanja datog obećanja biračima”, rekla je Li Anderson.

U susjednoj Švedskoj, gdje je takođe testirano šestosatno radno vrijeme 2015. godine, rezultati su pokazali kako su radnici sretniji, produktivniji i bogatiji. Takođee, pojedine kompanije, poput Majkrosofta u Japanu, su uvele kraće radne dane sa četvorodnevnom radnom sedmicom i petosatnim radnim danom.

Države u Evropskoj uniji posebno su poznate po kulturama rada prilagođenim porodici i porodičnom životu, a Finska se nimalo ne razlikuje.

LOŠE SROČEN DOKUMENT U PENTAGONU

Šef Pentagona Mark Esper poručio je da SAD ne namjerava da povuče svoje trupe iz Iraka, reagujući na navode “Rojtersa” koji je citirao navodno pismo američke vojske o napuštanju te zemlje.

U pismu vojske SAD se iznose planovi o povlačenju trupa iz te zemlje, ali Esper tvrdi da je Vašington još posvećen borbi protiv Islamske države u Iraku zajedno sa svojim saveznicima i partnerima.

U međuvremenu, visokopozicionirani američki general Mark Majli potvrdio je da nikada nije bilo plana za povlačenje, već da je riječ o “loše sročenom nacrtu dokumenta”.

“Namjera dokumenta je bila da se podvuče pojačana pokretljivost trupa u Iraku”, dodao je general Majli.

Rojters je ranije javio da američka vojska u pismu najavljuje repozicioniranje snaga u Iraku u narednim danima i nedjeljama, a što je britanskoj agenciji potvrdio irački vojni izvor.

U pismu se navodno ističe da će se evakuacija obaviti helikopterima i da će tokom narednog perioda biti učestalih letova u Međunarodnoj zoni Bagdada.

Međunarodna zona je formalni naziv za “zelenu zonu” – dio iračke prijestonice, gdje se nalaze vladine zgrade i strane ambasade.

Irački parlament zatražio je odlazak američkih vojnika iz Iraka nakon što je u napadu SAD u Bagdadu ubijen iranski general Kasem Sulejmani.

BADNJE VEČE U EGIPTU

Predsjednik Egipta Abdel Fatah el-Sisi nenajavljeno je u ponedjeljak uveče došao na pravoslavnu koptsku liturgiju na Badnje veče i pohvalio povezanost hrišćana i muslimana, rekavši da je u Egiptu to spriječilo sektaške sukobe kakvih ima u susjednim zemljama.

El-Sisi, musliman, došao je u crkvu usred liturgije i na pragu ga je dočekao koptski aleksandrijski papa Tavadros Drugi.

Egipatska državna televizija je prenosila vjersku svečanost u novoj crkvi, tek izgrađenoj prošle godine. U prenosu se vidjelo kako se ljudi okupljaju oko predsjednika, pružaju mu ruke, slikaju se s njim mobilnim telefonima.

“Bog je smatrao da treba da živimo u teškim okolnostima… Ali sve dok smo zajedno… niko nam ništa ne može”, rekao je on okupljenima.

El-Sisi je bio na nekoliko prethodnih službi za Badnje veče pravoslavne koptske manjine. Procjenjuje se da pretežno muslimanski Egipat ima 10 miliona koptskih hrišćana koji žive uz ograničenja u međureligijskim brakovima i pri izgradnji crkava, i uz zabranu prozelitizma muslimana.

Kopti, jedna od najstarijih hrišćanskih zajednica na svijetu, Božić slave 7. januara.

Koptski hrišćani su na meti napada otkako se Egipat od 1990-ih godina bori protiv islamske pobune. Ti napadi su se nastavili i pošto je vojska 2013. godine svrgnula izabranog islamističkog predsjednika koji je bio oličenje podjela, a nastavili su se i pod El-Sisijem.

On je često govorio da je Egipat, mada jedva, izbjegao građanski rat i nasilje zahvaljujući politici njegove vlade i uspjehu vojske u borbi protiv islamističke pobune na Sinajskom poluostrvu.

Ali, njegova vlast je takođe sprovodila široke i dalekosežne akcije protiv disidenata. U posljednjoj takvoj masovnoj akciji je uhapšeno nekoliko hiljada ljudi. Nekoliko stotina je kasnije pušteno, ali mnogi su u pritvoru.

U decembru 2016. bombaš-samoubica Islamske države ubio je 30 ljudi u koptskoj crkvi u Kairu. Ta ekstremistička grupa zaklela se da će izvršiti još napada na hrišćansku manjinu koju smatra saveznikom Zapada u ratu protiv islama. Naredne godine, u aprilu, bombaši-samoubice Islamske države napali su koptske crkve u dva grada, ubivši 45 ljudi.

FON DER LAJEN

Iran mora da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, izjavila je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, dodavši svoj glas međunarodnim pozivima da Iran pomogne u spasavanju pakta iz kojeg se američki predsjednik Donald Tramp povukao 2018. godine.

“Sa evropskog stanovišta, za Iran je važno da se vrati nuklearnom sporazumu. Moramo uvjeriti Iran da je i to u njegovom sopstvenom interesu”, rekala je Fon der Lajen, potvrdivši da će ministri spoljnih poslova EU u petak održati posebno zasjedanje, prenosi Rojters.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorava na rizik od pogrešnih proračuna usljed globalnih tenzija koje se nalaze “na najvišem nivou u ovom vijeku.”

Gutereš kaže da ove tenzije “vode ka tome da sve veći broj zemalja donosi nepredvidive odluke sa nepredvidivim posljedicama”, prenosi AP.

On je rekao novinarima da je njegova poruka jednostavna: “Prestanite s eskalacijom. Budite maksimalno uzdržani. Ponovo pokrenite dijalog. Obnovite međunarodnu saradnju i izbjegnite novi rat”, ali nije imenovao nijednu zemlju.

STOLTENBERG PORUČUJE

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je na uzdržanost i smanjivanje tenzija koje sve više rastu između SAD i Irana, poslije ubistva iraskog generala Kasema Solejmanija.

Stoltenberg, koji je predsjedavao vanrednim sastankom ambasadora zemalja članica NATO u Briselu, rekao je da je 29 saveznica “pozvalo na uzdržanost i deeskalaciju” i dodao da “novi konflikt ne bi bio ni u čijem interesu”.

On je kazao da su članice alijanse istakle “zabrinutost zbog destabilizujućih aktivnosti Irana u širem regionu Bliskog istoka”.

Dodao je da je nekoliko predstavnika SAD iznijelo obrazloženje odluke američkog predsjednika Donalda Trampa da ubije Solejmanija, ali je odbio da navede detalje.

Upitan o zabrinutosti unutar NATO zbog tog jednostranog poteza Vašingtona, Stoltenberg je rekao samo da je vazdušni napad bio “američka odluka”.

Tenzije širom Bliskog istoka znatno su povećane otkako su SAD u petak ubile Solejmanija, po mnogima drugog najmoćnijeg čovjeka u Iranu.

Napad je izveden bespilotnom letjelicom na bagdadskom aerodromu.

PREDSJEDNIK SAD

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je Iraku strogim sankcijama u slučaju da američke trupe moraju da napuste tu zemlju.

“Ako traže da odemo, ako to ne učinimo na vrlo prijateljskoj bazi, mi ćemo im uvesti sankcije kakve nikada ranije nijesu vidjeli”, rekao je Tramp novinarima u nedjelju veče, nakon što je u irački parlament zatražio protjerivanje američkih vojnika.

On je dodao da bi sankcije uvedene Iranu djelovale slabo prema sankcijama koje bi SAD uvele Iraku.

Parlament Iraka odlučio je juče da protjera snage međunarodne koalicije iz te zemlje zbog američkog napada na bagdadski aerodrom u kome je poginuo iranski general Kasem Solejmani.

MINISTRI EU

Ministri vanjskih poslova EU održaće vanredni sastanak u petak, 10. januara, u Briselu, radi razgovora o načinima na koji mogu da spasu nuklearni sporazum sa Iranom, izjavile su danas diplomate.

Prema navodima diplomata, dnevni red još nije usaglašen, ali da će ministri razmatrati njihov odgovor na odluku Irana da odustane od ograničenja za obogaćenje uranijuma.

Iran je juče saopštio da će odustati od ograničenja obogaćenja uranijuma, što je u suprotnosti sa dogovorom postignutim 2015. godine sa Britanijom, Francuskom Njemačkom, Rusijom i Kinom ali da će nastaviti saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Odluka Irana uslijedila je nakon američkog napada dronom prošle sedmice na aerodromu u Bagdadu kada je ubijen iranski general Kasem Sulejmani.