KRITIKA NEDJELJNIKA

Francuski satirični nedjeljnik Šarli ebdo novi broj posvećuje petoj godišnjici terorističkog napada na redakciju u kojem je stradalo 12 novinara i karikaturista.

U novom broju Šarli ebdo kritikuje nove oblike cenzure i “nove gurue formatirane misli”, prenose danas francuski mediji.

Nedjeljnik će sjutra tačno na godišnjicu napada nastaviti kritiku premu društvu u satirićnom duhu i sa crnim humorom od čega nije odustao ni poslije napada.

“Juče smo mogli da psujemo Boga, vojsku, crkvu i državu… Danas moramo da naučimo da psujemo tiranska udruženja, manjinske zajednice, blogere i blogerke koji nam dijele packe kao mali školski učitelji”, napisao je Ris (Riss), direktor redakcije lista.

Na naslovnoj strani lista je crtež na kojem je džinovski pametni telefon na kojem su natpisi glavnih društvenih mreža koji lome jezik i ruku jednom karikaturisti. Naslov crteža je “Nove cenzure… Nove diktature”.

U novom broju su prenijete i izjave porodica ubijenih novinara, koje zahvaljuju listu što je nastavio borbu za slobodu izražavanja.

Peta godišnjica napada biće obilježena u svjetlu društvenih tenzija u Francuskoj gdje skoro mjesec dana traju protesti i štrajk željeznice zbog reforme penzija. Nastavljeni su i protesti građanskog pokreta “Žuti prsluci” koji su započeti u novembru 2018. godine.

Braća Šerif i Said Kuaši su 7. januara 2015. upali u redakciju satiričnog lista u Parizu gdje su ubili 12 poznatih novinara i karikaturista uzvikujući da su “osvetili proroka (Muhameda)”.

Među žrtvama su bili čuveni karikaturisti koji su se potpisivali nadimcima, Kabi, Volinski, Onore i Tinju, kao i bivši direktor redakcije lista Bernar Maris.

Redakcija lista od tada je premještena na nepoznatu lokaciju koja liči, kako sami novinari kažu, na bunker s oružanim obezbjeđenjem i rešetkama na prozorima.

UPOZORENJE TRAMPU

“Nikada ne prijetite iranskoj naciji”, objavio je danas iranski predsjednik Hasan Rohani na Tviteru kao odgovor na borbene izjave američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je prijetio da će gađati 52 cilja u Iranu.

“Oni koji se pozivaju na broj 52, takođe bi trebalo da se sjete broja 290. # IR655”, napisao je Rohani u referenci na avion na letu broj 655 kompanije “Iran er” koji je jula 1988. godine oborio američki ratni brod iznad Zaliva, uz pogibiju 290 ljudi. 

Više od 30 godina od tada, ta katastrofa, za koju Iran i dalje čeka službeno izvinjenje Sjedinjenih Država, još je živa u iranskom kolektivnom pamćenju, baš kao što je u Sjedinjenim Državama sa slučajem uzimanja talaca u Ambasadi u Teheranu 1979. godine, kada je 52 diplomata bilo zarobljeno 444 dana.

Tramp je u subotu upozorio Teheran da su Sjedinjene Države identifikovale 52 lokacije u Iranu i da će ih pogoditi “vrlo brzo i jako” ako Islamska Republika napadne američko osoblje ili ciljeve.

Neka od ovih iranskih lokacija “su veoma visokog standarda i veoma su važne za Iran i iransku kulturu”, rekao je Tramp u “tvitu”.

“Sjedinjene Države neće prijetnje!”, upozorio je on.

NA SAHRANI SULEJMANIJA

Za “glavu” predsjednika SAD Donalda Trampa ponuđeno je 80 miliona dolara tokom sahrane iranskog generala Kasima Sulejmanija, koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu, prenose iranski mediji.

To je poručio neimenovani govornik na sahrani komandanta jedinice “Kuds” Iranske revolucionarne garde, a prenijela je državna televizija Kanal jedan.

On je rekao da ima 80 miliona Iranaca, i da bi, ukoliko svako odvoji po jedan dolar, bilo skupljeno 80 miliona dolara za onoga ko ubije naručioca ubistva Sulejmanija, prenosi Dejli mejl.

Navodi se da su taj njegov komentar okupljeni burno pozdravili, ali da nema naznaka da je predlog podržao i iranski režim, kako su to u početku tvrdili neki mediji, prenosi Tanjug.

POVORKA U TEHERANU

Masa ljudi uz uzvike “Smrt Americi” danas u Teheranu odaje posljednju poštu iranskom generalu Kasemu Sulejmaniju i drugim vojnim zvaničnicima koji su u petak ubijeni u američkom vazdušnom napadu na aerodrom kod Bagdada.

Iran je u svjetlu rastućih tenzija sa SAD saopštio da se više neće pridržavati obaveza prema međunarodnom nuklearnom sporazumu iz kojeg se 2018. godine povukao Vašington. Evropske zemlje, koje su potpisnice sporazuma iz 2015. godine, izražavaju žaljenje zbog iranske odluke.

Iranci su danas u Teheranu održali okupljanje jedinstva ogromnih razmjera što do sada nije viđeno od postizbornih protesta 2009. godine, ocijenila je agencija Frans pres.

Građani su se sinoć u raznim gradovima, a danas u Teheranu okupili da odaju poštu veoma popularnom i harizmatičnom generalu. Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei je izazvao pažnju prisutnih kratkom molitvom ispred kovčega stradalih.

Sulejmani bi trebalo sjutra da bude sahranjen u rodnom gradu Kerman na jugoistoku Irana.

Iranska državna televizija prenijela je da se okupilo nekoliko miliona ljudi koji su izrazili tugu ali i bijes uzvikujući “Smrt Americi” i “Smrt Izraelu”. U Teheranu su zapaljene zastave SAD i Izraela, a na ulicama su i žene u crnim čadorima koje nose fotografije generala.

Na skupu su bili i ćerka ubijenog generala Zejnab Solejmani i lider palestinskog Hamasa Ismaili Hanije.

NAPETOST NA BLISKOM ISTOKU

Izraelska vojska se danas distancirala od ubistva iranskog generala Kasema Sulejmanija u američkom udaru u Iraku, rekavši da prati događaje.

Sulejmani, vođa elitne iranske jedince Kuds koji je rukovodio strategijom regionalne bezbjednosti ubijen je u udaru iz vazduha rano u petak na međunarodnom aerodromu u iračkom glavnom gradu, što je izazvalo porast napetosti na Bliskom istoku.

“Mi posmatramo sa strane. Potrebno je da gledamo na ubistva kao što je ovo kao dio bitke Irana i SAD oko karaktera Iraka. To je ta priča”, rekao je izraelski general major Herci Halevi na konferenciji u Jerusalimu koju su organizovali mediji.

On je ocijenio da će ubistvo po svoj prilici imati posljedica po Izrael, ali da je “dobro što se desilo tako daleko”.

Halevi je dodao da vojska nije identifikovala nikakav pokušaj palestinskog Islamskog džihada koji prima iransku vojnu i finansijsku pomoć da izvede napade na Izrael u odgovoru na ubistvo.

To je prvi javni komentar jednog izraelskog oficira visokog ranga operacije u kojoj je ubijen iranski general.

“Sulejmani je povrijedio američke interese i predstavljao je značajnu opasnost za Amerikance u regionu. Ubistvo će imati posljedice po nas Izraelce i moramo to pomno pratiti, ali mi nijesmo ovde glavni. Pretpostavljam da će naredne nedjelje biti vrlo interesantne”, rekao je Halevi.

On je izrazio spremnost Izraela za “vrlo značajnu reakciju” ukoliko osveta Irana za ubistvo uključi operacije iranskih palestinskih saveznika poput Islamskog džihada u Gazi.

MAKRON ODLUČAN

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da je njegova zemlja posvećena nastavku borbe protiv džihadista Islamske države i dodao da to uključuje i njeno vojno prisustvo na Bliskom istoku.

Makron je danas na sastanku vlade u Parizu osudio “agresivne namjere” Irana kao i iransku odluku o odustajanju od međunarodnog sporazuma o nuklearnom programu.

Francuski predsjednik je pozvao na smirivanje tenzija koje su pojačane nakon što je u američkom vazdušnom napadu u Iraku u petak ubijen iranski general Kasem Solejmani.

Francuska ima oko 1.000 vojnika u sastavu međunarodne vojne koalicije predvođene SAD, koja se u Iraku i Siriji bori protiv Islamske države.

Makron je u telefonskom razgovoru sa predsjednikom SAD Donaldom Trampu u nedjelju “izrazio potpunu solidarnost” sa međunarodnom koalicijom i dodao da će njegova zemlja raditi na smirivanju tenzija.

Parlament Iraka u nedjelju je zatražio da američki vojnici u sastavu koalicije napuste Irak.

SVJETSKI MEDIJI UPOZORAVAJU

Vašington je obrazložio ubistvo komandatna elitnih Kuds snaga Revolucionarne garde Irana Kasema Sulejmanija prijetnjama po američke diplomate i vojsku na Bliskom istoku. Strahuje se da će ubistvo jednog od najmoćnijih iranskih generala gurnuti Bliski istok u još veći haos.

Međusobne prijetnje Vašingtona i Teherana nakon ubistva iranskog generala Sulejmanija produbile su strahove o mogućem ratu i opštem haosu na ionako nestabilnom Bliskom istoku, pišu svjetski mediji ističući kako je iransko napuštanje nuklearnog sporazuma najjasnija prijetnja zaoštravanju tenzija koje uključuju i druge aktere iz regije.

Eskalacija odnosa SAD i Irana ulazi u novu opasnu fazu, ocjenjuje Forin polisi (The Foreign Policy) i ističe da se od Irana mogu očekivati kratkoročne odmazde, naročito protiv američkih snaga u Iraku, ali i dugoročne u kojima će Iran ubrzati svoje napore za nabavku nuklearnog oružja.

Spektar mogućih iranskih odgovora uplašio je tržišta nafte, naglašava Forin polisi dodajući da su cijene nafte u petak skočile za više od četiri odsto – na skoro 70 dolara za barel. Analitičari strahuju da će Iran nastaviti napade na regionalnu naftnu infrastrukturu, nakon ranijih udara na naftne tankere u blizini Hormuškog moreuza i udara dronovima i raketama na ključni saudijski naftni pogon koji su privremeno omeli proizvodnje nafte u Saudijskoj Arabiji u septembru 2019.

Nekoliko američkih zakonodavaca kritikovalo je jednostrano djelovanje predsjednika Donalda Trampa upozoravajući na povećanu mogućnost velikog sukoba, dok su pojedini stručnjaci sa Bliskog istoka kazali da posljednjim potezom SAD rizikuje pokretanje nepredvidivih događaja.

Iran je u nedjelju saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja iz nuklearnog sporazuma potpisanog sa svjetskim silama 2015, ističe agencija Asošijejtid pres.

Najava predstavlja najjasniju prijetnju širenja nuklearnog oružja koja dodatno povećava regionalne tenzije, jer je iranski dugogodišnji neprijatelj Izrael obećao da nikada neće dopustiti Iranu da proizvesti atomsku bombu, ukazuje AP.

Iran neće poštovati sporazum o nuklearnom naoružanju 

Iranska državna TV citirala je izjavu administracije predsjednika Hasana Ruhanija kako kaže da zemlja neće poštovati ograničenja u njegovom obogaćivanju, količini skladištenog obogaćenog uranijuma, kao i istraživanju i razvoju u svojim nuklearnim aktivnostima.

Vođa jednog takve jedinice, libanski Hezbolah, rekao je da je Sulejmanijevo ubistvo postavilo američke vojne baze, ratne brodove i pripadnike vojnih službi kao ciljeve za napad, dok je, dodaje AP, bivši vođa Revolucionarne garde sugerisao da izraelski grad Haifa i “centri” poput Tel Aviva mogu biti ciljani.

Jedna od rijetkih utješnih osobina neispravnog, egocentričnog i sujetnog pristupa Donalda Trampa predsjedništvu je njegov relativni oprez pri raspoređivanju američke vojne moći u inostranstvo – čega se u više od tri godine i pridržavao. No, nakon odluke o atentatu na iranskog generala na bagdadskom aerodromu, ta utjeha više nije moguća, ocjenjuje urednički tim britanskog Gardijana (The Guardian).

Riječ je o potezu koji je bio toliko rizičan da su ga ranije odbijali i Džordž Buš i Barak Obama, jer su znali da bi napad na vođu Kuds snaga mogao dovesti do rata protiv Irana. No, Tramp je tvitom, ističući američku zastavu, odlučio iskoristiti priliku. Samim tim ugrozio je sigurnost SAD-a i stabilnost regije Bliskog istoka, ocjenjuje Gardijan.

Neposredno objašnjenje za ubistvo pružio je Pentagon, koji je rekao da je general Sulejmani planirao napade na američko diplomatsko osoblje i članove službi u regiji. Tome je prethodila smrt američkog uposlenika tokom raketnog napada proiranske posredničke jedinice, ističe britanski dnevnik.

Novi rat na Bliskom istoku 

Najveća opasnost je novi rat na Bliskom istoku – ovaj put s Trampovom Amerikom kao glavnim protagonistom. To bi, uz Teheran koji praktikuje asimetrično ratovanje i čiji režim je sve tvrđi, moglo dovesti do izbijanja sveopšteg sukoba i privlačenja drugih regionalnih aktera, poput Izraela. Bez obzira na motiv, zaključuje Gardijan, Trampovi neuhvatljivi instinkti odveli su Ameriku i Bliski istok u opasne i neistražene vode.

BBC podsjeća da je Tramp putem Tvitera (Tvitter) upozorio Iran da SAD “ciljaju” 52 iranska mjesta od koji su neka izuzetno značajna za Iran i iransku kulturu, i da će napasti “vrlo brzo i jako” ako Teheran napadne Amerikance ili američku imovinu.

Trampov tvit zanimljiv je na mnogo načina, ukazuje Markus ističući kako nije samo u pitanju simbolično spominjanje 52 iranska cilja koja su izložena riziku, što je referenca na 52 američka taoca zatočena u američkoj ambasadi u Teheranu u novembru 1979.- njegovo spominjanje ciljeva važnih “iranskoj kulturi” sugeriše puno širi popis ciljeva, ne samo onih koji se odnose na vlast, vojsku ili privredu.

Tramp nastoji izvesti neku vrstu zastrašivanja, ali ukazuje Markus, on je više puta naglašavao i svoj zamor i zamor Vašingtona zbog američke vojne uključenosti u regiji. To je, podjednako kao i sve drugo, potkopalo američki efekat zastrašivanja koje sada Tramp grčevito nastoji da vrati, zaključuje analitičar BBC.

U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI

Najmanje četiri osobe su poginule u požaru, koji je izbio u ustanovi za zdravstvenu njegu u Poljskoj.

U bolnicu je, kako navode poljski mediji, prevezena 21 osoba.

Portparol vatrogasaca rekao je da su sve žrtve bili pacijenti ustanove u Honjicu, gradu na sjeveru Poljske.

Kako je dodao, vatrogasci su pronašli tijelo jedne osobe kada su stigli na lice mjesta, dok su tri preminule na putu za bolnicu, prenosi AP.

Uzrok požara najverovatnije je cigareta, koju je zapalio jedan radnik ustanove, rekao je policijski zvaničnik Mihal Sienkievič za televiziju TVN24.

GRČKA I S.MAKEDONIJA

Grčka i Sjeverna Makedonija počele su da dobijaju ruski gas preko gasovoda Turski tok, saopštio je direktor Bulgartransgasa Vladimir Malinov.

Od 1. januara, isporuke ruskog plavog goriva preko ovog gasovoda počele su i u Bugarskoj.

Prema preliminarnim procenama, to će Sofiji omogućiti da uštedi oko 40 miliona EUR, piše Sputnjik.

Kako je kazao Malinov, uvoz se obavlja preko novog čvorišta Strandža 2 na granici sa Turskom, prenosi B92.

Prema njegovim riječima, kapaciteti Transbalkanskog gasovoda, koji je zamijenio Turski tok, na početku godine nijesu bili uključeni.

“Pritom, bugarske vlasti, ukoliko bude potrebno, takođe mogu da koriste kapacitete ovog gasovoda”, dodao je Malinov.

Projektom Turski tok predviđa se izgradnja dva kraka gasovoda. Prvi će obezbijediti isporuke gasa Turskoj, a drugi južnoj i jugoistočnoj Evropi.

U novembru je Gasprom oba kraka napunio gorivom. Zvanični početak rada gasovoda planiran je za srijedu.

U TEHERANU

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei kratko se pomolio danas u Teheranu ispred kovčega generala Kasema Solejmanija ubijenog u američkom napadu u Iraku.

U Teheranu se okupilo više stotina hiljada ožalošćenih. Iranska televizija je javila da su milioni ljudi na ulicama, mada taj broj zvanično nije potvrđen.

Solejmanijeva kćerka Zeinab obratila se okupljenima i uputila prijetnje američkim vojnicima u zapadnoj Aziji.

“Porodice američkih vojnika u zapadnoj Aziji … provešće dane čekajući smrt svoje djece”, rekla je ona, prenose agencije.

Ajatolah je bio okružen iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, predsjednikom parlamenta Alijem Laridžanijem, vođom Revolucionarne garde generalom Hoseinom Salamom i šefom Sudske vlasti Ebrahimom Raisijem. 

Poslije kratke molitve, ajatolah je napustio zgradu Univerziteta u Teheranu gdje se nalaze posmrtni ostaci generala.