AUSTRALIJA

Australija je poslala vojne brodove i letjelice danas da pomognu mjestima pogođenim požarima koji su uništili domove i primorali hiljade mještana i turista da pobjegnu i da se sklone na plažama. Vojni brodovi i helikopteri donose vodu, hranu i gorivo u gradove gdje su zalihe istrošene i gdje su putevi odsječeni zbog požara.

Od ponedeljka uveče osam ljudi je izgubilo život u razornim požarima koji su poharali mjesta u australijskim državama Novi Južni Vels i Viktorija na jugoistočnoj obali.

Još ima ljudi koji se vode kao nestali dok jugoistok zemlje i dalje pustoše požari koji se ne mogu kontrolisati.

Više od 200 kuća je uništeno i neka sela su pretvorena u ruševine.

Juče ujutro 4.000 ljudi iz mjesta Malakute, pobjeglo je na obalu kada je vjetar nanio vatru ka njihovim domovina pod nebom zamračenom od dima i krvavo crvenom od vatre. Odsječeni mještani i turisti proveli su novogodišnju noć u svojim automobilima, a benzinske pumpe i klubovi za surfing su se pretvorili u mjesta za evakuaciju.

Desetine kuća je izgorjelo prije nego što je vjetar promjenio pravac požara kasno sinoć, tako da je ostatak grada bio pošteđen.

Komesar za vanredna pitanja države Viktorije Endru Krisp, rekao je novinarima da australijske odbrambene snage premještaju brodove u Malakutu, za misiju snabdijevanja, koja će trajati dvije nejdelje, a helikopteri će dovesti još vatrogasaca pošto su putevi odsječeni.

Uslovi su se smirili malo danas, ali opasnost od požara je i dalje vrlo visoka širom te države gdje se četvoro ljudi vode kao nestali.

“Pred nama je još tri mjeseca vrućeg vremena. Imamo dinamičnu i opasnu požarnu situaciju širom države”, rekao je Krisp.

U mjestu Kondžola Park u Novom Južnom Velsu, potvređeno je da je izgorjelo 50 kuća, a kola su se topila u jučerašnjim požarima. Danas u toj australijskoj državi gori i dalje više od 100 požara, mada nijedan nije na nivou urgentnosti, navode zvaničnici.

Osam ljudi je izgubilo život ove nedjelje, uključujući i jednog dobrovoljca vatrogasca. Dvoje ljudi u Novom Južnom Velsu je nestalo.

Premijerka Novog Južnog Velsa Gladis Beredžikijan, rekla je da će vatrogasci iskoristiti poboljšanje uslova danas da ponovo uspostave struju za kritičnu infrastrukturu i da obave neke poslove koji su bili na čekanju.

Australijske vlasti su ocijenile da su ovogodišnji požari, koji su počeli ranije nego ikad na početku australijskog ljeta, najgori od kada se vodi evidenicija. To je ponovo podstaklo raspravu o tome da li je konzervativna vlada premijera Skota Morisona učinila dovoljno po pitanju borbe protiv klimatskih promjena.

DENUKLEARIZACIJA

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da i dalje vjeruje u želju sjevernokorejskog vođe Kim Džong Una da denuklearizuje zemlju uprkos objavi iz Pjongjanga o prekidu moratorijuma na nuklearne probe.

“Mi smo potpisali dogovor koji govori o denuklearizaciji. To je bila glavna rečenica, i to je urađeno u Singapuru. Mislim da je on čovjek koji drži riječ”, rekao je Tramp novinarima sinoć prije odlaska na doček Nove godine u svom odmaralištu na Floridi.

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un upozorio je da će njegova zemlja uskoro pokazati svijetu novo strateško oružje i optužio administraciju američkog predsjednika Donalda Trampa da namjerno odugovlači u nuklearnim pregovorima s Pjongjangom.

Kim je takođe rekao da Sjeverna Koreja nije više obavezna da zadrži samonametnuti moratorijum na testiranje nuklearnog oružja i interkontinentalnih balističkih raketa, što je predsjednik Tramp isticao kao veliki diplomatski uspjeh.

Sjevernokorejski vođa nije međutim dao jasnu naznaku da li će uskoro biti nastavljene takve probe, i izgledao je kao da ostavlja vrata otvorena mogućim pregovorima, navodi AP.

IZRAEL

Izraelski Vrhovi sud zasjeda da razmotri da li optuženi član parlamenta može da obrazuje novu vladu, što je odlučujuće za potencijalni nastavak političke karijere premijera Izraela Benjamina Netanjahua nakon izbora u martu.

Ako sud odluči da je nepodoban mogla bi nastati ustavna kriza u Izraelu i još više povećati postojeću napetost između izraelske vlade i pravosuđa.

Po izraelskom zakonu ministri i gradonačelnici moraju podnijeti ostavku ako je protiv njih podignuta optužnica ali se to ne traži od premijera.

Ne postoji prepreka da se Netanjahu kandiduje za izbore 2.marta, treće za manje od godinu dana ali neke organizacije koje se zalažu za dobru vladu postavljaju pitanje da li može biti zadužen za obrazovanje nove vlade ako pobijedi.

Moglo bi se desiti da sud odloži odluku dok se to ne desi.

Sud zasjeda u vrijeme kada se čini da će Netanjahu tražiti imunitet od optužbi za korupciju i time odložiti moguće suđenje do izbora.

On se nada da će poslije izbora imati parlamentarnu većinu koja će ga zaštiti od sudskog gonjenja.

Uobičajeno je da zahtjev za imunitetom odobri parlamentarni odbor i da se onda o tome glasa u parlamentu, Knesetu.

Međutim, odbor koji se time bavi ne postoji jer vlada nije obrazovana poslije drugih izbora u septembru.

Vrhovni tužilac ne može da podnese optužnicu dok pitanje imuniteta nije riješeno i tako se svaki sudski proces odlaže.

Netanjahu koji je prošle nedelje ponovo izabran za lidera konzervativnog Likuda već dugo optužuje sudstvo i policiju da pokušavaju da ga smijene i kaže da samo glasači mogu da odluče ko će predvoditi zemlju.

Njegovi saveznici su upozorili protiv onoga što su nazvali prekoračenjem ovlašćenja suda.

Netanjahu je na vlasti bez prekida više od jedne decenije.

SI ĐINPING

Kineski predsjednik Si Đinping pozvao je danas u novogodišnjoj poruci na stabilnost u Hong Kongu gdje mjesecima traju demonstracije prodemokratskog pokreta.

Si je u televizijskom obraćanju rekao da je “mirno i skladno okruženje ključno za azijski finansijski prosperitet” i dodao da narod očekuje i želi “prosperitet i stabilnost Hong Konga”.

U Hongkongu već sedam mjeseci traju masovni prodemokratski protesti koji su prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda garantovanih 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Si je u govoru ponovio da se protivi nezavisnosti Tajvana, gdje su za 11. januar zakazani predsjednički i parlamentarni izbori.

Tajvan se faktički odvojio od Kine po završetku građanskog rata 1949. godine i poraza nacionalističke partije Kuomintang, ali ga Peking i dalje smatra delom kineske teritorije.

RUSKI PREDSJEDNIK

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je danas građane u novogodišnjoj poruci na “jedinstvo” i nastavak razvoja zemlje koju vodi od 1999. godine.

“Živimo u burnim, dinamičnim i kontradiktornim vremenima, ali mi možemo i treba da učinimo sve da se Rusija uspešno razvija. Jedino zajedno možemo da se suočimo sa izazovima društva i zemlje. Naše jedinstvo je osnova koje će nam omogućiti da postignemo i najviše ciljeve”, rekao je Putin u televizijskom obraćanju.

Ruski predsjednik je hvalio pretke koji predstavljaju “junačku i nepokolebljivu generaciju pobjednika” i podsjetio da Rusija 2020. godine obilježava 75 godina od sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom.

Prije tačno 20 godina, 31. decembra 1999. godine, predsjednik Rusije Boris Jeljcin je tokom novogodišnjeg obraćanja saopštio da podnosi ostavku i da vlast predaje premijeru Putinu, koji tada nije bio toliko poznat u široj javnosti.

DOČEK 2020.

Više od milion ljudi uz prizore veličanstvenog vatrometa u Sidneju, jednom od najvećih turističkih centara Australije, dočekalo je Novu godinu.

Jedna od najvećih svjetskih novogodišnjih atrakcija je upravo vatromet u Sidneju.

Vatromet je trajao 12 minuta u Sidneju gdje se okupilo oko milion ljudi.

Građani su bili pozvani na oprez zbog vjetra koji duva na ulici.

Vatromet je ove godine trebao da bude otkazan zbog velikih požara u Australiji. Peticiju je potpisalo više od 280.000 ljudi, ali vatrogasci su juče dali zeleno svjetlo da se on ipak može održati.

Ljudi su se još u zoru počeli da se okupljaju u luci kako bi ugrabili najbolja mjesta za gledanje vatrometa.

Uprkos velikim požarima koji haraju Australijom, gradonačelnik ovog grada kazao je kako je proslava uz vatromet simbol nade i sreće.

Vatromet u glavnom gradu Kanberi kao i na periferiji Sidneja otkazani su zbog vremenskih prilika koje mogu da podstaknu šumske požare. 

Prije Australije, u 2020. ušli su Kiribati, Tonga, Samoa i Novi Zeland.

PROTESTI

Predsjednik SAD Donald Tramp optužio je danas Iran da je kriv za upad iračkih demonstranata u kompleks američke ambasade u Bagdadu i pozvao iračke vlasti da zaštite ambasadu.

“Iran je ubio američkog vojnog snabdjevača, i ubio mnoge. Mi smo odgovorili snažno i uvek ćemo tako uraditi. Sada Iran organizuje napad na američku ambasadu u Iraku, i oni će se u potpunosti smatrati odgovornim”, napisao je Tramp u Tviter poruci.

On je dodao da SAD “očekuju od Iraka da upotrijebi svoje snage da zaštiti ambasadu”.

Tramp je poslao Tviter poruku sa svog imanja u Palm Biču na Floridi gdje je na odmoru. Ova Tviter poruka je prvi njegov komentar na američke vazdušne napadu u Iraku i Siriji tokom vikenda.

Američka vojska izvela je napad u nedjelju protiv oružane grupe Kataeb Hezbolah u znak odmazde za ubistvo jednog američkog vojnog snabdjevača prošle nedjelje u raketnom napadu na iračku vojnu bazu.

Desetine pripadnika iračke šiitske paravojne grupe i njihovih pristalica upalo je danas u kompleks američke ambasade u Bagdadu, bijesni zbog američkih vazdušnih udara na proiransku miliciju, provalili su kroz glavni ulaz i zapalili prostor za prijem, što je izazvalo upotrebu suzavca i šok bombi.

Prethodno su stotine demonstranata krenuli ka američkoj ambasadi u Bagdadu poslije sahrane 25 pripadnika proiranske šiitske oružane grupe, ubijenih u američkom vazdušnom udaru u nedjelju. Kad su stigli do ambasade lomili su bezbjednosne kamere na zidu oko zgrade, rukama i nogama napadali na glavnu kapiju i zapalili tri prazne prikolice koju koriste čuvari.

Nema izvještaja o nastradalim, ali ovaj upad je jedan od najgorih napada na ambasadu u posljednje vrijeme.

Irački premijer u ostavci Adel Abdel Mahdi pozvao je danas stotine pristalica proiranske paravojne grupe koji su napali američku ambasadu u Bagdadu da se povuku dalje od te zgrade.
Iračke bezbjednosne snage nisu se potrudile da zaustave demonstrante dok su marširali ka teško obezbijedjenoj Zelenoj zoni, gdje je ambasada, poslije sahrane ubijenih pripadnika paravojne grupe u američkim vazdušnim udarima.

MAROKANSKI NOVINAR

Marokansko pravosuđe danas je na privremenu slobodu pustilo novinara i aktivistu Omara Radija koji je od prošle nedjelje u pritvoru jer je na Tviteru kritikovao jednu sudsku odluku.

Radi (33) će se braniti sa slobode, a naredno ročište je zakazano za 2. januar, rekao je njegov advokat.

Novinar je uhapšen 26. decembra i njegovo suđenje je počelo istog dana. Sudi mu se zbog poruke na Tviteru u kojoj je kritikovao presudu pripadnicima protestnog pokreta za vrijeme demonstracija 2016. i 2017. godine u Maroku. Oni su dobili kazne do 20 godina zatvora.

“Zvaničnicima bez dostojanstva ne treba ništa oprostiti”, naveo je tada novinar koji je za sudiju koji je izrekao kazne naveo da je “dželat”.

Radi se bavi istraživačkim novinarstvom i piše o raznim malverzacijama, a prijeti mu do godinu dana zatvora “zbog vrijeđanja sudije”.

IZ KUĆNOG PRITVORA

Bivši generalni direktor Reno-Nisana Karlos Gon, koji je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je čekao suđenje za finansijske malverzacije, pobjegao je iz Japana i stigao u Liban.

On je doputovao sinoć na aerodrom u Bejrutu, rekao je za Frans pres jedan bezbjednosni izbor, čime je potvrdio izvještaje libanskih medija.

Drugi libanski zvaničnik je takođe potvrdio tu informaciju dodajući da nije jasno kako je napustio Japan.

Prema libanskom listu Al Džumhurija, koji je prvi objavio vijest, smenjeni šef saveza Reno-Nisan-Micubiši stigao je u Bejrut avionom iz Turske.

Gon je bio u kućnom pritvoru u Japanu gdje je trebalo da mu se sudi od iduće godine za navodne finansijske malverzacije.

Njegov japanski advokat Juniširo Hironaka izjavio je danas da je šokiran Gonovim odlaskom iz Japana i negira bilo kakvu umiješanost u to.

Advokat je rekao da nije imao nikakav kontakt sa Gonom od njegovog odlaska.

“To je potpuno iznenađenje, ja sam šokiran”, rekao je novinarima Hironaka i dodao da je preko televizije saznao da je bivši šef Reno-Nisana pobjegao iz Japana. Okolnosti njegovog odlaska su i dalje misterija.

“Karlos Gon ne pokušava da pobjegne od svojih odgovornosti, ali bježi od nepravde japanskog sistema”, rekao je za Frans pres izvor blizak tom slučaju, koji nije želeo da mu se navede ime.

Od kada je uhapšen, 19. novembra u Tokiju, Gonovi advokati i porodica žustro kritikuju njegove uslove pritvora, ophođenje prema njemu i način na koji janapanski sudovi vode proces protiv njega.

On je sredinom novembra mogao na daljinu, preko videa, da razgovara sa svojom suprugom Karol, prvi put poslije osam mjeseci.

Nekoliko dana prije toga njegova djeca tražila su pravedan proces za njihovog oca u članku objavljenom na portalu francuskog javnog radija Fransenfo (Franceinfo).

Prema njegovom timu za komunikacije, Gon je tražio potpuno ukidanje raznih zabrana prema njemu koje je smatrao “pretjeranim, svirepim i nehumanim” da bi se poštovala njegova osnovna prava kao i prava njegove supruge.

Čovek koji je pozdravljan kao “spasilac Nisana” kada je došao u tu japansku grupu 1999. godine proveo je ukupno 130 dana u zatvoru od novembra 2018. On je prvi put pušten uslovno na proljeće ove godine, zatim ponovo uhapšen, a od kraja aprila je u kućnom pritvoru u Tokiju.

Protiv Gona su podignute četiri optužnice, dvije za neprijavljivanje prihoda kod Nisana berzanskim vlastima, i dvije za iznevjeravanje poverenja.

Kao posljedica sudskog gonjenja, Gon, koji je francusko-libansko-brazilskog porijekla izbačen je sa mjesta predsjednika Nisana i Micubiši motorsa, ubrzo poslije njegovog pritvaranja prije 13 meseci. Zatim je podnio ostavku sa mjesta predsjednika Renoa, prije nego što su protiv njega u Francuskoj pokrenute druge istrage.

Od početka slučaja, Karlos Gon je govorio o zavjeri Nisana, kako bi se spriječio plan o većoj integraciji Nisana s Renoom.