IZGLASALI NEZAVISNOST

Pacificko ostrvo Bugenvil je na istorijskom, upravo okoncanom dvonedjeljnom referendumu izglasalo odluku o nezavisnosti od Papue Nove Gvineje.

Glasanje 250.000 stanovnika bilo je kljucni dio mirovnog sporazuma iz 2001. godine kojim je okoncan gradanski rat u kojem je poginulo 20.000 ljudi.

Posto odluka referenduma nije obavezujuca, konacna odluka zavisi od pregovora vlada Bugenvila i Papue Nove Gvineje.

Predstavnik UN u Papui Novoj Gvineji, Danluka Rampola, rekao je krajem novembra uoci referenduma da su Ujedinjene nacije naporno radile na tome da glasanje bude mirno, transparentno, inkluzivno i vjerodostojno.

Londonski “Gardijan” jutros pise da je vise od 180.000 ljudi Bugenvila, grupe ostrva 700 kilometara od obale Papue Nove Gvineje u Solomonskom moru, ucestvovalo na referendumu.

Skoro 98 odsto (176.928) glasalo je za nezavisnost, a manje od dva odsto (3.043) glasalo je da ostanu dio Papue Nove Gvineje, ali sa “vecom autonomijom”. Bilo je 1.096 nevazecih listica.

Gradani u mjestu Buki koji su se prosle noci okupili da cuju rezultat koji je objavila predsjednik Komisije za referendum Berti Ahern, aplaudirali su, pjevali i radovali se cemu se pridruzio i predsjednik tog autonomnog ostrvskog regiona Dzon Momis.

Postoje bojazni da bi vlada Papue Nove Gvineje, koja ne zeli da izgubi dio teritorije ili da otcjepljenje postane primjer drugim pokrajinama, mogla da ukine proces pregovora o tome, a neki posmatraci iz Bugenvila procjenjuju da bi mogla da protekne i decenija prije proglasenja nezavisnosti.

Postoje zabrinutosti da bi odlaganje tog procesa moglo izazvati frustraciju u Bugenvilu i na kraju dovesti do nemira, sto bi ugrozilo jedva postignut mir na ostrvima.

Medutim, predsjednik autonomne vlade Bugenvila, Dzon Momis, rekao je gradanima da vjeruje da je premijer Papune Nove Gvineje Dzejms Marape privrzen Bougainvilleu, rekavsi premijera: “Inteligentan je, obrazovan je i skroman, spreman da cuje”.

“Svi smo puni ocekivanja i nade”, rekao je Momis. “Ako radimo zajedno, ishod ce biti dobar i zvanican… i sto je najvaznije donijece trajan mir”, prenio je “Gardijan”.

STRUCNJACI STRAHUJU

Sumski pozari koji bjesne australijskim Novim Juznim Velsom unistili su mnoga stanista koala i usmrtili vise od dvije hiljada simpaticnih torbara, objavili su strucnjaci.

“Vjerojatno nikada necemo naci njihova tijela”, kazao je ekolog Dailan Pugh.

Dodaje da je u pozarima izgubljena trecina stanista koala na sjeveru Novog Juznog Velsa.

Koale su i ranije ostajale bez svojih stanista zbog krcenja suma i urbanog razvoja, ali zadnjih mjeseci zbog pozara u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu, kojih je jos 140 aktivnih, to je poprimilo razorne razmjere.

U pozarima je izgorjelo 2,7 miliona hektara

Strucnjaci smatraju da kriza sa sumskim pozarima povecava rizik za nestanka koala.

“Imali smo mnogo pozara ranijih godina, ali nista ovakvo. Ovo je Armagedon”, kazala je Cajni Flanagan, direktorica bolnice za koale u Port Makarieju.

“Ucinak pozara je katastrofalan, a cijelo je ljeto jos pred nama”, dodala je.

Koale su u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu na popisu ranjivih zivotinja.

U pozarima je izgorjelo vise od 2,7 miliona hektara, od cega 1,15 miliona u zoni nacionalnih parkova, kazao je Atikus Fleming, zamjenik ministra za nacionalne parkove i prirodu.

“Takve razmjere jos nijesmo dozivjeli”, rekao je.

Koale nijesu dovoljno brze da bi pobjegle

Ekolog Mark Graham kazao je da koale jednostavno nijesu dovoljno brze da pobjegnu od tzv. krunskih pozara, odnosno onih koji se cesto velikom brzinom sire krosnjama.

“Pozari su toliko brzi da je mortalitet zivotinja na stablima jako visok”, kazao je Graham.

“Izgubili smo veliko podrucje stanista koala i mislim da bez ikakve sumnje mozemo najaviti pad njihove populacije od sada nadalje”, rekao je.

Strucnjaci za zastitu zivota u prirodi zatrazili su hitnu akciju.

“Ove teske lekcije nam pokazuju koliko smo bili nepripremljeni”, kazala je Keli Lajt, izvrsna direktorica udruzenja “Science for Wildlife”.

“Nemamo protokole za spasavanje koala prije i nakon pozara. Nijesmo dovoljno opremljeni ni finansirani”, rekla je.

Vlada Kvinslenda objavila je da ce odvojiti 570.000 hektara drzavnog zemljista “kao prioritetnu zonu za koale” u svrhu njihovog oporavka.

TRAMP UPOZORIO MOSKVU

Tokom sastanka sa sefom ruske diplomatije Sergejom Lavrovim, americki predsjednik Donald Tramp upozorio je Moskvu da ne pokusava da se mijesa u izbore u SAD i pozvao je da rijesi sukob sa Ukrajinom, saopstila je Bijela kuca.

Sa Lavrovim je razgovarao i americki drzavni sekretar Majk Pompeo, koji je porucio da je “neprihvatljivo” bilo koje strano mijesanje u americke izbore i porucio Rusiji i drugim zemljama da ce Trampova administracija zastititi integritet glasanja, prenosi Glas Amerike.

Pompeo je na konferenciji za novinare sa Lavrovim, s kojim je u Stejt departmentu razgovarao o kontroli naoruzanja, Ukrajini, Siriji i Venecueli, naglasio da ce Trampova administracija sprijeciti mijesanje u izbore.

“Jasno sam stavio do znanja da je to neprihvatljivo i jasno sam Rusiji iznio nasa ocekivanja. Trampova administracija ce uvijek raditi da zastiti integritet nasih izbora – naglasio je Pompeo.

Uoci susreta sa Trampom u Bijeloj kuci, Lavrov je ponovo odbacio optuzbe da se Rusija mijesala u americke predsjednicke izbore 2016. godine.

Rekao je da je Moskva zeljela da objavi detalje komunikacije sa Vasingtonom koji bi, kako je naveo, oslobodili Rusiju od optuzbi da se mijesala u izbore, ali da su SAD to blokirale.

“Sugerisali smo nasim kolegama: da bi se uklonile neosnovane sumnje trebalo bi da objavimo blisku komunikaciju od oktobra 2016. godine do novembra 2017, kako bi sve postalo jasno mnogim ljudima. Nazalost, ova administracija je to odbila da uradi”, rekao je Lavrov.

U saopstenju Bijele kuce o susretu Trampa i Lavrova navodi se i da je americki lider naglasio svoju podrsku efikasnoj globalnoj kontroli naoruzanja koja ne ukljucuje samo Rusiju vec i Kinu.

Tramp je pozdravio angazovanje Rusije u oblastima od zajednickog interesa, ukljucujuci pozitivne korake koje dvije zemlje mogu da preduzmu, a koje se odnose na uhapsene gradane.

Pozvao je Rusiju da podrzi SAD u naporima da sprijece Iran da razvije nuklearno oruzje i obezbijede denuklearizaciju Sjeverne Koreje.

Tramp i Lavrov su, dodaje se u saopstenju, razgovarali o odnosima sa Kinom.

Tramp je ukazao na potrebu za “postenom i reciprocnom trgovinom” sa Kinom i istakao da ce bolji odnosi sa Rusijom omoguciti vecu trgovinu izmedu dvije zemlje.

Posjeta ruskog sefa diplomatije Vasingtonu, prva od maja 2017. godine, odvija se u sjenci zvanicnog iznosenja optuzbi u procesu opoziva Trampa i predsjednikovih kritika na racun internog izvjestaja Sekretarijata za pravosude, u kojem se navodi da je FBI opravdano otvorio istragu o vezama izmedu Trampovog izbornog staba u kampanji 2016. godine i Rusije.

Lavrov je u Vasington doputovao poslije posjete Parizu, gdje su se u ponedjeljak sastali ruski i ukrajinski predsjednik Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, uz lidere Francuske i Njemacke.

Uoci susreta Trampa i Lavrova, clanovi Kongresa pozvali su Trampa da upozori Lavrova na mijesanje u americke izbore.

CRNOGORKE U PARIZU

Nervoza, guzve, guranje i haos na stanicama postali su sastavni dio zivota u Parizu vec sedmi dan otkad traje strajk protiv promjena penzionog plana, a zbog kog ne saobracaju vozovi i metro. Crnogorske drzavljanke koje studiraju i rade u glavnom gradu Francuske, kazu za Portal RTCG da do fakulteta i posla putuju po sat i po duze, te da je svakodnevno funkcionisanje otezano i da su ljudi isfrustrirani.

Drumski saobracaj je juce i danas bio gori nego kada je strajk poceo prosle sedmice, jer su mnogi zaposljeni tada radili od kuce ili uzeli slobodan dan, medutim, sve je teze kako se strajk nastavlja.

Studentkinja iz Crne Gore Dajana Pavicevic kaze za Portal RTCG da je stanje haoticno i da ljudi ne mogu stici do odrednice bez velike muke.

“Meni gdje god da idem treba dva, dva i po sata da stignem, a juce mi se desilo da sam se vratila sa pola puta jer nisam imala prevoz. Autobusom, kojim u normalnim okolnostima putujem 20 minuta, sada se vozim i po sat i po, jer su ulice blokirane”, kaze Pavicevic i dodaje da jedina prevozna sredstva koja dolaze u obzir su trotineti i bicikla.

Ljudi na ulicama su isfrustrirani, a na stanicima, kako nam je rekla, je tolika guzva da je tesko iz nje izaci nepovrijeden.

“Toliko su ljudi uzasni, oni ne vode racuna jesu li tu djeca, stariji ljudi. Samo grabe da udu i guraju. Juce sam umalo zavrsila ispod metroa pokusavajuci da udem u njega”, dodaje Pavicevic.

Samo jedna sestina francuskih vozova saobracala je prethodna dva dana, a medunarodni zeljeznicki saobracaj je delimicno funkcionisao.

Studentkinja Neda Malisic kaze da tri sata dnevno budu ukljucene poneke linije metroa, ali da se ne isplati ici u metro stanice jer se moze desiti da se od guzve ne vidi ni voz.

“Strajk otezava zivot u svakom smislu zato sto za najjednostavnije stvari mora se odvojiti puno vremena. Rade samo dvije linije metroa koje su automatske. One su predvidene za odredene stanice koje se podudaraju sa obavezama onih ljudi koji imaju srece u ovom momentu! Autobusi su dostupni, ali puni su i rijetko saobracaju, jedan u 15 ili 16 sati, a kako se ljudi krecu samo njima, kolima ili taksijem velika je guzva na ulicama i to oduzima trostruko vise vremene nego sto je predvideno”, kaze Malisic.

“Najbolja solucija je uzeti trotinet, bicikl ili ici pjeske, ali to takode mozete priustiti sebi samo ukoliko nije rijec o velikoj kilometrazi ili periferiji”, dodaje ona.

Studentkinja Anja Abramovic ima vise srece od svojih zemljakinja, pa joj je sve dovoljno blizu da moze stici pjeske.

“Ja nemam nekih poteskoca, osim sto se uglavnom krecem pjeske, ali sve obaveze postizem, jer mi je sve manje-vise blizu. Od posla do posla pjesacim oko pola sata, nekad cak i po sat. Srecom, ne krecem se djelovima gdje su protesti, pa nisam ni svjesna situacije, sem sto mi je prevoz otezan”, kaze ona.

Nekoliko stotina hiljada ljudi protestovalo je sinoc sirom Francuske.

Francusko ministarstvo unutrasnjih poslova saopstilo je da se okupilo 339.000 ljudi sirom zemlje, dok ih je u Parizu oko 31.000.

Danas je kljucni dan kada ce premijer Eduard Filipe iznijeti novi prijedlog, koji bi trebalo da ohrabri ljude da rade duze. On je, medutim, juce kazao da “nece nista carobno izjaviti” sto bi navelo demonstrante da obustave okupljanja.

Trenutno, pojedini radnici u Francuskoj mogu da odu u penziju u 50-im godinama.

Reforma je centralna tacka Makronove vizije transformacije francuske ekonomije.

Ministri u vladi insistiraju na tome da je sadasnji sistem nepravedan i finansijski neodrziv, dok sindikati kazu da reforma smanjuje prava radnika i primorava ljude da rade duze za manja primanja.

PUTIN UPOZORAVA

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je na scenario slican Srebrenici ukoliko bi Kijev stekao kontrolu nad granicom u Donbasu bez davanja garancija zastite svojim stanovnicima.

On je to rekao na sastanku ruskog Savjeta za ljudska prava, prenosi TASS.

“Ukrajinska strana uvijek postavlja pitanje – Dajte nam priliku da zatvorimo granice vojskom. Ja zamisljam sta bi se dogodilo poslije toga. To bi bila Srebrenica”, rekao je Putin.

On je dodao da je poznato kako ukrajinski predsjednik Zelenski vodi razgovor sa nacionalistima.

“Jasno je ko je tamo jak. Sta ce se dogoditi, i ko ce ih predvoditi, te nacionaliste kada udu na te teritorije bez datih garancija za tamosnji narod”, rekao je Putin.

SVEDANKA KRISTINA DOKTARE

Svedska ljekarka i autorka Kristina Doktare, koja je dobila Nobelovu nagradu za mir 1988. kao clanica UN-novih mirovnih snaga, vratila je to prestizno priznanje u znak protesta protiv urucenja Nobelove nagrade za knjizevnost austrijskom piscu Peteru Handkeu, pise Al Dzazira Balkan.

Kako se navodi, ona je 1992. godine prva progovorila o sistematskim silovanjima tokom rata u Bosni i Hercegovini i, kao ljekarka UN, ukazala sta se desava.

Veceras je govorila pred stotinama okupljenih u svedskoj prijestonici u znak protesta protiv odluke Svedske akademije da uruci priznanje austrijskom piscu, koji je tokom ratova na teritoriji bivse Jugoslavije podrzavao rezim Slobodana Milosevica i koji otvoreno negira da se u Srebrenici dogodio genocid.

“Cestitao mu je i dao nagradu. Sad ja svoju vracam”, rekla je ona pred okupljenima s medaljom u ruci, a okupljeni su joj glasno aplaudirali i uzvikivali njeno ime.

Dodaje se da je govorila o ratovima na Balkanu, odakle je izvjestavala i ukazivala na zlocine koji se dogadaju. Govorila je o smradu raspalih tijela i uzasima kojima je svjedocila.

“Dok god zivim, svjedocicu da istina o uzasnom ratu nikad ne bi bila negirana”, dodala je.

Doktare je istakla da je ranije bila ponosna na Akademiju, “Nobelova nagrada bila je svake godine velika stvar za Svedsku, a sada osjecam sramotu i krivicu”.

SESTI DAN STRAJKA

Zaposleni na aerodromima, nastavnici i drugi radnici u Francuskoj pridruzili su se danas strajku zaposlenih sirom zemlje.

Sindikati su pojacali pritisak na vladu da odustane od najavljenih promjena u nacionalnom sistemu penzionisanja, a policija je naredila da prodavnice i restorani ostanu zatvoreni u Parizu, iz straha da ce u popodnevnim satima tokom marsa demonstranata doci do nasilja na ulicama.

Francuski sindikati pozvali su radnike da organizuju jedan od najvecih protesta tokom proteklih decenija, nadajuci se da ce sestog dana strajka nadmasiti broj od 800.000 ljudi, koliko je prosle nedjelje izaslo na ulice protestujuci protiv reforme penzionog sistema koju je predlozio francuski predsjednik Emanuel Makron, prenio je Rojters.

Putnici su se suocili sa poremecajem u saobracaju, skole su zatvorene u Parizu, a nacionalni avioprezoznik Er Frans je saopstio da je redukovao domace letove za 25 odsto.

Sindikati ne pokazuju znake odustajanja i pozivaju radnike u zeljeznici, ljekare, nastavnike i druge zaposlene u javnim sluzbama da se suprotstave Makronu, prije nego sto njegova vlada sjutra iznese predlog reforme penzionog sistema.

“Ne mogu nam reci koliko ce sistem biti posteniji, jednostavniji”, rekao je Iv Vejrie, voda sindikata Fors Uvrie za Radio Sud.

Trenutno, pojedini radnici u Francuskoj mogu da odu u penziju u 50-im godinama.

Reforma je centralna tacka Makronove vizije transformacije francuske ekonomije. Ministri u vladi insistiraju na tome da je sadasnji sistem nepravedan i finansijski neodrziv, dok sindikati kazu da reforma smanjuje prava radnika i primorava ljude da rade duze za manja primanja.

DRZACE SE PRINCIPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se nakon samita o uspostavljanju mira na istoku zemlje u Parizu.

On je istakao da Ukrajina u tom procesu nece ustupiti svoju teritoriju niti odustati od svoje samostalnosti i nezavisnosti.

Nakon jucerasnjeg sastanka u “normandijskom formatu”, Zelenski je istakao tri principa kojih ce se Ukrajina drzati na putu uspostavljanja mira na istoku drzave, saopsteno je iz ukrajinske ambasade u Beogradu.

Prvi je, kako se navodi, nemogucnost federalizacije Ukrajine koja je unitarna drzava.

Drugi princip, prema kome ukrajinska drzava ima jasan stav, predstavlja nemogucnost uticanja na vektor njenog kretanja i razvoja. Ukrajina je nezavisna, samostalna, demokratska drzava, ciji ce vektor razvoja uvijek birati iskljucivo narod Ukrajine, rekao je Zelenski.

Treci je nemogucnost kompromisa prilikom rjesavanja situacije na istoku Ukrajine putem ustupanja teritorija unutar medunarodno priznatih granica. Za svakog Ukrajinca Donbas i Krim predstavljaju dio Ukrajine, dodaje se.

Lideri Ukrajine, Rusije, Njemacke i Francuske okupili su se juce na novom samitu u Parizu u pokusaju da nadu nacin za okoncanje petogodisnjeg rata na istoku Ukrajine i da ozive mirovni sporazum iz Minska.

Novi samit za uspostavljanje mira na istoku Ukrajine bice organizovan za cetiri mjeseca.

INPICMENT

Americki Kongres je objavio da ce proces impicmenta protiv predsjednika SAD-a Donalda Trampa biti pokrenut po dvije tacke – zloupotreba vlasti i opstrukcija Kongresa.

Predsjedavajuci odbora za pravna pitanja Predstavnickog doma americkog Kongresa demokrata Dzeri Nadler, rekao je novinarima da je Tramp zloupotrijebio svoj polozaj pritiskom na Ukrajinu i “djelajuci iznad ovlascenja”.

“Niko, pa ni predsjednik ne moze biti iznad zakona”, dodao je on.

Nadler je dodao da da je druga tacka impicmenta opstrukcija Kongresa i da ce Odbor za pravna pitanja obJe tacke razmotriti tokom nedelje.

CEREMONIJA U SVEDSKOJ

Austrijskom piscu Peteru Handkeu urucena je Nobelova nagrada za knjizevnost za ovu godinu, na svecanoj ceremoniji u Svedskoj.

Prvo su dodijeljenje nagrade za fiziku naucnicima Dzimu Piblsu, Miselu Majoru i Didjeu Kelou, zatim naucnicima Dzonu B. Gudinafu, M. Stenliju Vitingamu i Akiri Josinu za hemiju.

Nagrade u oblasti medicine urucene su naucnicima Vilijemu Kejlinu, Piteru Retklifu i Gregu Semenci, prenosi Blic.

Prije nego sto je nagrada urucena Handkeu, Nobel za knjizevnost je dodijeljen poljskoj spisateljici Olgi Tokarcuk koja je dobitnik te prestizne nagrade za proslu godinu, ali joj nagrada nije urucena.

Austrijski pisac Peter Handke bio je sledeci koji je primio nagradu, Nobela za knjizevnost za ovu godinu.

Priznanje je dobio, kako je saopsteno, za uticajno djelo koje je jezickom domisljatoscu istrazilo periferiju i specificnost ljudskog iskustva.

“Njegovo pisanje je uticalo na nekoliko generacija u poslijeratnoj Evropi. Handke cesto pise o povratku svojim korijenima. Rekao je da ga je klasika ocuvala, ali on je moderan pisac”, rekao je Anders Olson, pisac i profesor na univerzitetu u Stokholmu, tokom uvodnog govora u kojem je obrazlozio zasto je dobitnik nagrade upravo austrijski pisac.

O Handkeu je bilo mnogo polemike prethodnih dana.

Iako je nesporno da je veliki pisac, glavna kritika koja se odnosi na njegov lik i djelo vezana je za cinjenicu da je podrzavao politiku nekadasnjeg predsjednika SRJ Slobodana Milosevica.