GOAR VARTANJAN

Sovjetska spijunka Goar Vartanjan, koja je sa svojim muzem Gevorkom sprijecila nacisticki pokusaj da se 1943. izvrsi atentat na saveznicke lidere, umrla je u Moskvi u 94. godini, saopstila je ruska obavjestajna sluzba.

Goar Vartanjan bice sahranjena u petak na moskovskom groblju Trojekurovo pored svog muza, takode poznatog tajnog agenta, koji je umro 2012, rekao je Sergej Ivanov, portparol ruske Inostrane obavjestajne sluzbe (SVR).

Vartanjan je ucestvovala u sprecavanju nacisticke operacije “Skok u dalj”, ciji cilj je bilo istovremeno ubistvo tokom konferencije u Teheranu 1943. sovjetskog lidera Josifa Visarionovica Dzugasvilija – Staljina, americkog predsjednika Frenklina Ruzvelta i britanskog premijera Vinstona Cercila.

Gevork Vartanjan, odlikovan Ordenom heroja Sovjetskog Saveza, govorio je da je Goar “zasluzna za najmanje dvije od pet krakova njegove zvijezde heroja”, navodi se u saopstenju SVR.

Goar Vartanjan je rodena 1926. godine u tada sovjetskoj Jermeniji, a s porodicom se tridesetih godina preselila u Iran. Sa 16 godina se pridruzila jednoj antifasistickoj grupi i od tada je s muzem radila na otkrivanju njemackih agenata.

Po SVR, “Anita” i “Anri” – sto su bili pseudonimi koje su Vartanjanovi koristili, radili su “u ekstremnim uslovima u brojnim zemljama”, a mediji su prenijeli da su to bile i Francuska, Grcka, SAD, Japan, Indija i Kina.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, i sam bivsi pripadnik sovjetske sluzbe bezbjednosti KGB, posjetio je sjediste SVR u junu 2017. i pohvalio rad tajnih agenata, pa i Vartanjanovih.

Bivsi sovjetski agent Mihail Ljubimov je rekao da “konkretan rad Vartanjanovih nikada nece biti otkriven da bi se izbjegli politicki skandali u zemljama u kojima su supruznici djelovali”.

POPLAVE I KLIZISTA

U Kinsasi je tokom nevremena uz obilnu kisu poginulo 36 ljudi, saopstile su danas vlasti Konga.

Nastale su bujice i odroni, srusila su se dva mosta i neka podrucja su poplavljena.

U Kinsasi gdje zivi oko deset miliona ljudi, nekoliko desetina ljudi je 2018. godine poginulo u odronima.

U NJEMACKOJ

Vise hiljada traktora krece se od jutros ka Berlinu u okviru protesta farmera zbog poljoprivredne politike njemacke vlade.

Policija kaze da se u Berlinu danas ocekuje oko 5.000 traktora i 10.000 poljoprivrednika koji protestuju protiv planiranih propisa o zastiti zivotne sredine koje smatraju pretjerano restriktivnim, prenosi agencija AP.

Demonstranti planiraju da blokiraju sire podrucje prijestonice sporim kretanjem konvoja traktora koji treba da se okupe kod cuvene Brandenburske kapije.

Vlada kancelarke Angele Merkel je u septembru utvrdila predloge vise propisa, medu kojima i stroza ogranicenja upotrebe pesticida i herbicida radi zastite insekata, kao i upotrebe dubriva s ciljem zastite podzemnih voda.

Poljoprivrednici kazu da bi vlada trebalo da saraduje sa njima i sa ekoloskim grupama kako bi pronasli nacine za zastitu zivotne sredine uz ocuvanje konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava. Merkel je pozvala vode protesta na razgovore pocetkom decembra.

TUZILASTVO SAD

Savezno tuzilastvo u Njujorku izdalo je sudski nalog u kojem trazi zapise o isplatama advokatu Donalda Trampa, Rudiju Dulijaniju, u okviru istrage o impicmentu.

Dulijani, advokat americkog predsjednika, u nalogu nije oznacen kao osumnjiceni za neki prekrsaj, ali su medu zlocinima koji se istrazuju pranje novca, onlajn prevare, zloupotreba fondova za kampanju, iznosenje netacnih tvrdnji, ometanje pravde i krsenje Zakona o registraciji stranih agenata.

U sudskom nalogu u koji je Rojters imao uvid zahtijeva se i objelodanjivanje lobiranja u korist stranih interesa.

Trazi se da budu dostavljeni svi dokumenti povezani sa Dulijanijem, kancelarijom “Dulijani partners” i drugim osobama ili pravnim licima koji se odnose na njegovu konsultantsku firmu, ukljucujuci prepisku.

Nalogom se zahtijeva i dostavljanje dokumenata o svim ostvarenim ili potencijalnim isplatama ili sporazumima sa Dulijanijem.

Nalog je dat na uvid Rojtersu pod uslovom da ne bude objavljeno ime primaoca.

Federalni sud u Njujorku istrazuje povezanost Dulianija s ukrajinskim energetskim projektima, kao i o tome da li je on prekrsio savezne zakone o lobiranju, sto on negira.

Blumberg je prosle nedjelje izvijestio da federalni tuzitelji na Menhetnu istrazuju Dulianijevo finansijsko poslovanje koje bi moglo ukljucivati potencijalno krsenje finansiranja kampanje i neprijavljivanje kao stranog agenta.

RAZGOVARALI TELEFONOM

Ruski predsjednik Vladmir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su telefonom uoci svog prvog sastanka narednog mjeseca.

U saopstenjima iz Kremlja i predsjednika Ukrajine kaze se da su teme razgovora bile pregovori Rusije, Ukrajine i EU o tranzitu ruskog gasa evropskim potrosacima preko Ukrajine, prenosi AP.

Iz Kijeva takode navode da je Zelenski insistirao da Rusija vrati dokumenta sa tri ukrajinska broda koje je ruska vojska zaplijenila 2018, a vratila Ukrajini prosle nedjelje.

TUZILAC ODLUCIO

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je na celu privremene vlade, ne mora da podnese ostavku, nakon sto je optuzen za korupciju, odlucio je danas drzavni tuzilac.

Netanjahu (70) je optuzen je u petak za korupciju, prevaru i zloupotrebu fondova i suocava se sa pravnim procesom koji bi mogao da traje godinama.

Tuzilac Avicai Mandelbilt je naveo da Netanjahu u ovoj fazi procesa ne mora da se povuce.

Visoki zvanicnici tuzilastva razmatrali su danas da li Netanjahu treba da bude proglasen privremeno neprikladnim da obavlja svoju duznost, sto bi znacilo da on treba da podnese ostavku ili da uzme odsustvo.

“Imajuci u vidu da je Netanjahu na celu privremene vlade, smatramo da pitanje njegove nesposobnosti za obavljanje funkcije treba ostaviti “javno-politickom carstvu”, jer u ovom trenutku nema mjesta za odluku drzavnog tuzioca”, navodi se u saopstenju, prenosi Rojters.

Izraelski analiticari smatraju da se formulacija “javno-politicko carstvo” odnosi na stranku ili na opste izbore, kao i na moguce zahjteve Vrhovnom sudu da Netanjahu podnese ostavku.

Netanjahu je negirao navode otuznice i obecao da ce ostati na vlasti iako je njegova pozicija vec poljuljana, nakon sto on i njegov politicki protivnik Beni Ganc nijesu uspjeli da osvoje vecinu za formiranje vlade na izborima, koji su u Izaraelu ove godine odrzani dva puta.

DOJCE BANKA

Dojce banka uvodi robote kako bi ostvarila svoj plan o ukidanju 18 hiljada radnih mjesta u naredne tri godine.

Sef operacija Dojce banke Mark Matjus, rekao je da roboti znacajno povecavaju produktivnost i preraspodjelu kapaciteta, prenosi SEEbiz.

Cilj banke je da automatizuje veliki dio svojih kancelarija u sklopu strategije nazvane “Operations 4.0”, kao dio inicijative za ustedu 6,6 milijardi dolara u naredne tri godine.

Dojce banka je u julu objavila da ce ukinuti 18 hiljada radnih mjesta u naredne tri godine. U oktobarskom izvjestaju je navedeno da je banka isplatila 315 miliona eura za otpremnine i transformacije, kao i da su neto prihodi pali 15 odsto.

Matju je rekao da su roboti ustedjeli 680 hiljada sati rucnog rada, te da su obradili pet miliona transakcija i obavili 3,4 miliona provjera u investicionoj banci.

Prosle godine je ukinuto 4,7 hiljada radnih mjesta.

PROTESTI

Hiljade ljudi danas je protestovalo ispred parlamenta u Gruziji, trazeci od vlade da podnese ostavku i da se odrze prijevremeni parlamentarni izbori.

Demonstracije u glavnom gradu Tbilisiju posljednji su u nizu protesta zbog neuspjeha parlamenta da usvoji mjeru za izbornu reformu koju je vladajuca stranka obecala.

Ta mjera podrazumijeva promjenu raspodjele mjesta u parlamentu, pa bi stranke dobijale mjesta proporcionalno glasovima dobijenim na izborima.

Protivnici vladajuce partije Gruzijski san kazu da trenutni vecinski izborni sistem daje stranci nesrazmjerno jaku zastupljenost.

Demonstranti planiraju da sjutra blokiraju ulaze u parlament, kada treba da bude odrzana sjednica.

AI

Iranske snage bezbjednosti ubile su najmanje 143 osobe na protestima u toj zemlji, saopstio je danas Amnesti Internesnal.

“Medunarodna zajednica mora da osudi namjernu upotrebu smrtonosne sile iranskih snaga bezbjednosti usljed cega su ubijena 143 demonstranta na protestima koji su poceli 15. novembra”, navodi se u izjavi te organizacije.

ODGOVOR PAPI

Japan je saopstio da zeli svijet bez nuklearnog oruzja, ali da i dalje zavisi od americkog nuklearnog odvracanja zbog sve losije bezbjednosne situacije u regionu.

Prvi sekretar vlade Josihide Suga je to izjavio dan nakon sto je papa Franjo u Nagasakiju i Hirosimi zatrazio od svjetskih sila da se odreknu svojih nuklearnih arsenala i izjavio da je koriscenje i posjedovanje atomskih bombi “nemoralno”.

Suga je rekao da je nuklearno odvracanje temelj nacionalne bezbjednosti Japana i da je japansko oslanjanje na americki nuklearni kisobran, pa cak i njegovo jacanje, “realisticno i prikladno”.

Ljudi koji su prezivjeli atomsko bombardovanje Hirosime i Nagasakija u avgustu 1945. godine kazu da su frustrirani i tuzni zbog odsustva vodstva zvanicnog Tokija u zahtjevu za zabranom nuklearnog oruzja uprkos patnjama sopstvenog naroda.

  • Štrajk kontrole letenja do 30. septembra: Koji su efekti i zašto u sindikatu ćute o zahtjevima?
    on 27/08/2025 at 12:02

    Sindikat kontrole letenja je u štrajku od 19. avgusta u 23 sata. Prema najavi, štrajk će trajati do 30. septembra. U tom sindikati su rekli za "Euronjuz Srbija" da ne daju izjave za medije. Rukovodstvo Kontrole letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), kako se navodi na njihovom sajtu, smatra da je štrajk neracionalan, neutemeljen i štetan po sve učesnike u vazdušnom saobraćaju, pa i za sve zaposlene u kompaniji.

  • Dvije prosječne zarade za osnovne potrebe
    on 27/08/2025 at 09:17

    Za dostojanstven život četvoročlane porodice danas su potrebne dvije prosječne zarade. Dok akcija limitiranih cijena više ne važi, građani strahuju da će se poskupljenja samo nastaviti i da će teret inflacije dodatno pritiskati njihove budžete. Na to ukazuju podaci Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja (CEISI), prema kojima je potrošačka korpa 2.010 eura. Iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) upozoravaju da čak 70 odsto domaćinstava ima manji priliv od tog iznosa.

  • Vlada da obuzda rast cijena
    on 27/08/2025 at 05:40

    Građani očekuju da vlada što prije preduzme konkretne korake i obuzda rast cijena ne samo prehrambenih proizvoda već i pojedinih usluga, čije su cijene iz mjeseca u mjesec sve više. Odgovora na primjedbe nema, pa je neizvjesno hoće li uopšte biti nastavka akcije limitirane cijene. Sa druge strane, zbog poskupljenja inflacija raste, pa je prema Monstatu u junu premašila 4%.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.