TUZILASTVO SAD

Savezno tuzilastvo u Njujorku izdalo je sudski nalog u kojem trazi zapise o isplatama advokatu Donalda Trampa, Rudiju Dulijaniju, u okviru istrage o impicmentu.

Dulijani, advokat americkog predsjednika, u nalogu nije oznacen kao osumnjiceni za neki prekrsaj, ali su medu zlocinima koji se istrazuju pranje novca, onlajn prevare, zloupotreba fondova za kampanju, iznosenje netacnih tvrdnji, ometanje pravde i krsenje Zakona o registraciji stranih agenata.

U sudskom nalogu u koji je Rojters imao uvid zahtijeva se i objelodanjivanje lobiranja u korist stranih interesa.

Trazi se da budu dostavljeni svi dokumenti povezani sa Dulijanijem, kancelarijom “Dulijani partners” i drugim osobama ili pravnim licima koji se odnose na njegovu konsultantsku firmu, ukljucujuci prepisku.

Nalogom se zahtijeva i dostavljanje dokumenata o svim ostvarenim ili potencijalnim isplatama ili sporazumima sa Dulijanijem.

Nalog je dat na uvid Rojtersu pod uslovom da ne bude objavljeno ime primaoca.

Federalni sud u Njujorku istrazuje povezanost Dulianija s ukrajinskim energetskim projektima, kao i o tome da li je on prekrsio savezne zakone o lobiranju, sto on negira.

Blumberg je prosle nedjelje izvijestio da federalni tuzitelji na Menhetnu istrazuju Dulianijevo finansijsko poslovanje koje bi moglo ukljucivati potencijalno krsenje finansiranja kampanje i neprijavljivanje kao stranog agenta.

RAZGOVARALI TELEFONOM

Ruski predsjednik Vladmir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarali su telefonom uoci svog prvog sastanka narednog mjeseca.

U saopstenjima iz Kremlja i predsjednika Ukrajine kaze se da su teme razgovora bile pregovori Rusije, Ukrajine i EU o tranzitu ruskog gasa evropskim potrosacima preko Ukrajine, prenosi AP.

Iz Kijeva takode navode da je Zelenski insistirao da Rusija vrati dokumenta sa tri ukrajinska broda koje je ruska vojska zaplijenila 2018, a vratila Ukrajini prosle nedjelje.

TUZILAC ODLUCIO

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji je na celu privremene vlade, ne mora da podnese ostavku, nakon sto je optuzen za korupciju, odlucio je danas drzavni tuzilac.

Netanjahu (70) je optuzen je u petak za korupciju, prevaru i zloupotrebu fondova i suocava se sa pravnim procesom koji bi mogao da traje godinama.

Tuzilac Avicai Mandelbilt je naveo da Netanjahu u ovoj fazi procesa ne mora da se povuce.

Visoki zvanicnici tuzilastva razmatrali su danas da li Netanjahu treba da bude proglasen privremeno neprikladnim da obavlja svoju duznost, sto bi znacilo da on treba da podnese ostavku ili da uzme odsustvo.

“Imajuci u vidu da je Netanjahu na celu privremene vlade, smatramo da pitanje njegove nesposobnosti za obavljanje funkcije treba ostaviti “javno-politickom carstvu”, jer u ovom trenutku nema mjesta za odluku drzavnog tuzioca”, navodi se u saopstenju, prenosi Rojters.

Izraelski analiticari smatraju da se formulacija “javno-politicko carstvo” odnosi na stranku ili na opste izbore, kao i na moguce zahjteve Vrhovnom sudu da Netanjahu podnese ostavku.

Netanjahu je negirao navode otuznice i obecao da ce ostati na vlasti iako je njegova pozicija vec poljuljana, nakon sto on i njegov politicki protivnik Beni Ganc nijesu uspjeli da osvoje vecinu za formiranje vlade na izborima, koji su u Izaraelu ove godine odrzani dva puta.

DOJCE BANKA

Dojce banka uvodi robote kako bi ostvarila svoj plan o ukidanju 18 hiljada radnih mjesta u naredne tri godine.

Sef operacija Dojce banke Mark Matjus, rekao je da roboti znacajno povecavaju produktivnost i preraspodjelu kapaciteta, prenosi SEEbiz.

Cilj banke je da automatizuje veliki dio svojih kancelarija u sklopu strategije nazvane “Operations 4.0”, kao dio inicijative za ustedu 6,6 milijardi dolara u naredne tri godine.

Dojce banka je u julu objavila da ce ukinuti 18 hiljada radnih mjesta u naredne tri godine. U oktobarskom izvjestaju je navedeno da je banka isplatila 315 miliona eura za otpremnine i transformacije, kao i da su neto prihodi pali 15 odsto.

Matju je rekao da su roboti ustedjeli 680 hiljada sati rucnog rada, te da su obradili pet miliona transakcija i obavili 3,4 miliona provjera u investicionoj banci.

Prosle godine je ukinuto 4,7 hiljada radnih mjesta.

PROTESTI

Hiljade ljudi danas je protestovalo ispred parlamenta u Gruziji, trazeci od vlade da podnese ostavku i da se odrze prijevremeni parlamentarni izbori.

Demonstracije u glavnom gradu Tbilisiju posljednji su u nizu protesta zbog neuspjeha parlamenta da usvoji mjeru za izbornu reformu koju je vladajuca stranka obecala.

Ta mjera podrazumijeva promjenu raspodjele mjesta u parlamentu, pa bi stranke dobijale mjesta proporcionalno glasovima dobijenim na izborima.

Protivnici vladajuce partije Gruzijski san kazu da trenutni vecinski izborni sistem daje stranci nesrazmjerno jaku zastupljenost.

Demonstranti planiraju da sjutra blokiraju ulaze u parlament, kada treba da bude odrzana sjednica.

AI

Iranske snage bezbjednosti ubile su najmanje 143 osobe na protestima u toj zemlji, saopstio je danas Amnesti Internesnal.

“Medunarodna zajednica mora da osudi namjernu upotrebu smrtonosne sile iranskih snaga bezbjednosti usljed cega su ubijena 143 demonstranta na protestima koji su poceli 15. novembra”, navodi se u izjavi te organizacije.

ODGOVOR PAPI

Japan je saopstio da zeli svijet bez nuklearnog oruzja, ali da i dalje zavisi od americkog nuklearnog odvracanja zbog sve losije bezbjednosne situacije u regionu.

Prvi sekretar vlade Josihide Suga je to izjavio dan nakon sto je papa Franjo u Nagasakiju i Hirosimi zatrazio od svjetskih sila da se odreknu svojih nuklearnih arsenala i izjavio da je koriscenje i posjedovanje atomskih bombi “nemoralno”.

Suga je rekao da je nuklearno odvracanje temelj nacionalne bezbjednosti Japana i da je japansko oslanjanje na americki nuklearni kisobran, pa cak i njegovo jacanje, “realisticno i prikladno”.

Ljudi koji su prezivjeli atomsko bombardovanje Hirosime i Nagasakija u avgustu 1945. godine kazu da su frustrirani i tuzni zbog odsustva vodstva zvanicnog Tokija u zahtjevu za zabranom nuklearnog oruzja uprkos patnjama sopstvenog naroda.

POSJETA JAPANU

Poglavar Rimokatolicke crkve Franja izrazio je danas, poslije razgovora sa zrtvama nuklearne katastrofe u Japanu, zabrinutost zbog nuklearne energije, rekavsi da razvoj buducih izvora energije mora da uzme u obzir zastitu zivotne sredine.

Papa Franjo nije otvoreno podrzao zabranu nuklearne energije tokom emocionalnog susreta sa zrtvama katastrofe iz 2011. godine, ali je podsjetio da su se japanski katolicki biskupi zalozili za ukidanje nuklearnih elektrana poslije te havarije u kojoj su se istopila tri reaktora u elektrani Fukusima, usljed cunamija izazvanog zemljotresom.

Zbog te katastrofe iz 2011. godine raseljeno je 160.000 ljudi, a gotovo devet godina kasnije vise od 40.000 njih jos ne moze da se vrati kucama.

“Vazne odluke moraju da budu donijete u vezi s koriscenjem prirodnih resursa, i narocito buducih energetskih izvora”, kazao je Franjo.

Papa je juce, prvog dana posjete Japanu, posjetio gradove Nagasaki i Hirosimu, na koje su SAD bacile atomske bombe na kraju Drugog svjetskog rata, gdje je od svjetskih lidera zatrazio da se odreknu nuklearnog oruzja, ocjenivsi da je i koriscenje i posjedovanje nuklearnog oruzja nemoralno.

Vlada japanskog premijera Sinza Abea danas je odgovorila na Franjovu poruku, navodeci da Tokio tezi svijetu bez nuklearnog naoruzanja, ali da i dalje zavisi od americkog nuklearnog odvracanja zbog pogorsanja bezbjednosne situacije u regionu.

ARGENTINA

Argentinski sud osudio je dva svestenika zbog zlostavljanja gluve djece u katolickoj skoli.

Sud u gradu Mendoza osudio je Nikolu Koradija na 42 godine zatvora, a Horacija Korbaca na 45 godina zbog zlostavljanja koja su se dogodila u Institutu Antonio Provolo za gluvu i nagluvu djecu na sjeverozapadu Argentine.

Italijan Koradi (83) i Argentinac Korbaco (59) uhapseni su 2016. godine.

Sud je takode osudio bastovana Armanda Gomesa na 18 godina zatvora.

Koradi je ranije optuzen za slicna krivicna djela na Institutu Antonio Provolo u Veroni u Italiji, ali nikad nije optuzen.

UBIO 39 MIGRANATA

Vozac kamiona-hladnjace u kojem su pronadena tijela 39 vijetnamskih migranata priznao je danas krivicu za pomaganje u ilegalnoj imigraciji.

Vozac Moris Robinson (25), optuzen za ubistvo 39 migranata bez predumisljaja i za pripadnost grupi krijumcara ljudi, svjedocio je pred sudom putem video linka iz zatvora.

On se danas nije izjasnjavao o krivici za ubistvo bez predumisljaja i udruzivanju radi krijumcarenja ljudi, a ponovo ce se naci pred sudom 13. decembra.

Tijela 31 muskarca i osam zena otkrivena su 23. oktobra u engleskom mjestu Grejs. Sve zrtve bile su iz Vijetnama i starosti izmedu 15 i 44 godine.

Vjeruje se da su migranti platili krijumcarima da ih ilegalno prebace u Englesku.

U vezi s tim slucajem uhapsena su jos dva muskarca u Velikoj Britaniji i Irskoj, i nekoliko ljudi u Vijetnamu.