SITUACIJA U HONGKONGU

Kina je optuzila danas Veliku Britaniju da “doliva ulje na vatru” u Hongkongu, poslije napada prodemokratskih demonstranata na hongkonsku ministarku pravde u Londonu.

“Pozivamo Veliku Britaniju da odmah ispita dogadaje, da ucini maksimum da uhapsi pocinioce i izvede ih pred sud i garantuje bezbjednost i dostojanstvo svih kineskih zvanicnika”, rekao je novinarima portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Geng Suang.

Hongkonsku ministarku pravde Teresu Ceng, juce su napale desetine prodemokratskih demonstranata u Londonu, kada se spremala da odrzi govor u jednoj instituciji. Demonstranti su je opkolili i uzvikivali: Ubico, a ona je pala.

Snimci pokazuju da se ubrzo zatim podigla i da je obezbjedenje odvelo bez vidljivih povreda, ali Vlada Hongkonga je u saopstenju navela da je ministarka pretrpjela “ozbiljne tjelesne povrede”. U saopstenju vlade se navodi da je ministarka odmah obavijestila londonsku policiju i zatrazila da shvate slucaj ozbiljno i da izvedu pocinioce pred lice pravde.

Sefica Vlade Hongkonga Keri Lam je takode osudila incident navodeci da “taj divlji cin prelazi granice svakog civilizovanog drustva”.

Honkong, bivsa britanska kolonija, vec vise od pet mjeseci prolazi kroz najozbiljniju politicku krizu od kada je vracen Pekingu, 1997. godine.

ODGOVOR MAKRONU

NATO je snazniji i agilniji nego sto je to bio mnogo godina ranije, porucio je u Vasingtonu generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

Stoltenberg je poslije susreta s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom u Bijeloj kuci rekao novinarima da Alijansa ima najveca pojacanja u kolektivnoj odbrani od kraja Hladnog rata i da su prvi put u istoriji NATO-a borbene trupe rasporedene na istocnom krilu – u baltickim zemljama i u Poljskoj.

“Utrostrucili smo obim snaga za brzo reagovanje, modernizovali komandnu strukturu i evropski saveznici i Kanada sada ulazu vise u odbranu i kupuju modernu opremu”, rekao je Stoltenberg u odgovoru na pitanje novinara da prokomentarise nedavnu izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da je NATO na samrti, prenio je sinoc Glas Amerike.

Francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je u intervjuu za britanski “Ekonomist”, prosle sedmice, da je NATO na samrti, a da se Evropa nalazi na ivici ponora. Takode je rekao da se vise ne bi trebalo oslanjati na SAD, sto je izazvalo burne reakcije EU i drugih svjetskih lidera.

Stoltenberg je dodao da je NATO vise puta pokazao da je, uprkos unutrasnjim razlikama, ujedinjen oko kljucnog zadatka, a to je da clanice stite i brane jedna drugu, na osnovu principa – jedan za sve i svi za jednog.

“Bilo koji pokusaj distanciranja Evrope od Sjeverne Amerike oslabice transatlantske veze i siru Evropu i zbog toga moramo da budemo ujedinjeni, jer je to nacin da se pobrinemo da su nase zemlje i narodi bezbjedni”, porucio je generalni sekretar NATO-a.

Stoltenberg je rekao da je s predsjednikom Trampom, izmedu ostalog, razgovarao o pripremama za samit NATO-a u Londonu, pocetkom decembra, i o vecem izdvajanju clanica za odbranu.

“Clanice sada vise ulazu i do kraja naredne godine ce biti izdvojeno dodatnih vise od 100 milijardi dolara za odbranu sirom Evrope i Kanade. To pokazuje da jasna poruka predsjednika Trampa ima stvaran uticaj i to NATO cini snaznijim”, rekao je generalni sekretar Alijanse.

Stoltenberg se prethodno u Stejt departmentu sastao sa americkim drzavnim sekretarom Majkom Pompeom, s kojim je otvorio i ministarski sastanak zemalja clanica globalne koalicije za borbu protiv Islamske drzave.

Stoltenberg je na sastanku rekao da borba nije gotova, da je Islamska drzava i dalje prijetnja, a da je situacija u sjeveroistocnoj Siriji “nestabilna i teska”.

EVROPA SJEVERNOJ KOREJI

Njemacka, Francuska i Velika Britanija ostro su osudile vise desetina proba balistickih raketa koje je izvela Sjeverna Koreja.

Evropske zemlje pozvale Pjongjang da se angazuje u “sustinskim pregovorima” sa SAD o svom nuklearnom i raketnom programu.

Savjetu bezbjednosti UN navedeno da te probe podrivaju regionalnu bezbjednost i krse jednoglasno usvojene rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, prenio je AP.

Ove tri zemlje su izdale zajednicko saopstenje posto je njemacki ambasador u UN Kristof Hojzgen, na sastanku iza zatvorenih vrata, obavijestio Savjet bezbjednosti o primjeni sankcija Sjevernoj Koreji.

U saopstenju su pozvali Sjevernu Koreju da preduzme “konkretne korake” u novim pregovorima sa SAD “u cilju odustajanja od svog oruzja za masovno unistenje i raketnih programa na potpun i provjerljiv nacin”.

Diplomatski napori su uglavnom u zastoju otkako je drugi samit izmedu predsjednika SAD Donalda Trampa i sjevernokorejskog lidera Kim Dzong Una u februaru dozivio neuspjeh, podsjetio je AP.

24. NOVEMBRA

Demonstranti zabarikadirani na jednom univerzitetu u Hongkongu djelimicno su rascistili put koji su prethodno blokirali i traze da se Vlada obaveze da ce se odrzati lokalni izbori 24. novembra.

Maskirani demonstrant na Kineskom univerzitetu Hongkonga izjavio je jutros da vlada ima 24 sata da ispuni zahtjev o izborima.

Studenti i drugi demonstranti zauzeli su vodece univerzitetske kampuse u Hongkongu, postavili barikade i nagomilali Molotovljeve koktele i druge predmete za borbu.

Javna televizija RTHK javila je da je jedna traka u glavnoj ulici Tolo rasciscena, ali da je vlasti jos nijesu otvorile za saobracaj.

Jedan muskarac umro je od povreda zadobijenih kada je pogoden u glavu za vrijeme sukoba izmedu pristalica vlade i demonstranata, prenosi Bi-Bi-Si (BBC). Vlada je saopstila da je 70-godisnji cistac bio na pauzi za rucak u srijedu kada su ga pogodili predmeti koje su bacali maskirani demonstranti.

U Hongkongu je zabiljezena eskalacija nasilja ove nedjelje sa intenzivnim ulicnim okrsajima izmedu policije i demonstranata, kao i sukobima na univerzitetima.

Antivladini protesti odrzavaju se u Hongkongu vise od pet mjeseci.

Prodemokratski aktivisti navode da bi vlada mogla da pribjegne sili kao razlog za otkazivanje izbora.

USLIJED POPLAVA

Vlada Italije proglasila je vanredno stanje u Veneciji kako bi se brzo obezbijedili fondovi za saniranje stete koju je nacinila najveca plima u posljednjih 50 godina.

Vlada je odobrila posebnu uredbu u okviru koje su ukljucene prve mjere ciji je cilj pomoc u oporavku grada, prenosi AP.

Vise od 80 odsto grada koji pripada svjetskoj bastini UNESCO-a, bilo je pod vodom kada je plima bila najjaca.

Italijanski premijer Duzepe Konte opisao je poplavu kao “udarac u srce nase zemlje”.

On je rekao da ce vlada djelovati brzo kako bi obezbijedila sredstva i resurse.

– Boli me sto je grad toliko ostecen, umjetnicka bastina ugrozena, komercijalne aktivnosti na koljenima – napisao je na Fejsbuku Konte, koji je posjetio region kasno sinoc.

On je rekao da ce vlada ubrzati izgradnju strukturalne odbrane grada, misleci posebno na takozvani Moseov projekat – hidraulicki sistem barijere za zastitu lagune u slucaju porasta nivoa mora i zimskih oluja.

Gradonacelnik Venecije Luidi Brunjaro okrivio je klimatske promjene za najvisi nivo vode u vise od 50 godina, navodeci da je uticaj veliki i da ce ostaviti trajni trag.

Trg Svetog Marka, jedan od najnizih djelova grada, najteze je pogoden.

Brunjaro je rekao da je poznata Bazilika svetog Marka pretrpjela ozbiljnu stetu.

Kripta na istorijskom spomeniku u utorak je potpuno preplavljena i postoji bojazan da su stubovi bazilike mozda strukturalno osteceni.

Gradonacelnik Venecije je istakao da se steta mjeri u stotinama miliona eura.

Veneciju cini vise od 100 ostrva unutar lagune kraj sjeveroistocne obale Italije.

Na ostrvu Palestrina dvije osobe su izgubile zivot, jedan muskarac kada je pokusavao da pokrene pumpu u svom poplavljenom domu i jos jedna osoba za koju se ne navodi kako je nastradala.

IAKO OBAVEZNA

U jeku kampanje za izbore 12. decembra, Britanija je obavijestila svoje partnere u EU da nece imenovati novog komesara za Evropsku komisiju uprkos obavezi da to ucini.

INDONEZIJA

Jak zemljotres magnitude 7,1 pogodio je jutros oblast u Moluckom moru kod obale Indonezije i stvorio rizik od cunamija u obliznjim oblastima.

Americki geoloski institut javio je da je epicentar zemljotresa bio u moru, oko 140 kilometara od grada Ternatea, na dubini od 45 kilometara.

Za sada nema izvjestaja o povrijedenima ili materijalnoj steti.

Pacificki centar za upozorenje na cunami saopstio je da su razorni talasi moguci u krugu od 300 kilometra od epicentra zemjotresa. U udaljenijim oblastima ne postoji rizik od cunamija, naveo je Centar.

CETVORO RANJENIH

Jedna zenska osoba je ubijena, a najmanje cetiri su ranjene danas u pucnjavi u srednjoj skoli u Juznoj Kaliforniji, saopstile su lokalne vlasti, prenosi Glas Amerike. Muskarac osumnjicen za pucnjavu uhapsen je i prebacen u bolnicu, saopstile su lokalne vlasti.

“Pacijentkinja je preminula. Dva povrijedena pacijenta su u kriticnom stanju”, navela je bolnica na Tviteru odmah nakon sto su lokalne vlasti saopstile da su uhapsile osumnjicenog.

Lokalne vlasti su navele da se pucnjava dogodila u gradu Santa Klarita, sjeverno od Los Andjelesa. Frans pres je prenio da je napadac muskarac azijskog porekla i dodao da su ucenici evakuisani iz skole.

Lokalne vlasti su ranije pozvale gradane da ne izlaze iz svojih domova. AFP je dodao da lokalni mediji navode razlicit broj povrijedenih, od tri do sedam.

REKORD

Americka domacinstva sada imaju rekordan dug od 14 biliona dugova u hipotekama, kreditnim karticama i studentskim kreditima.

Dug domacinstava povecao se 0,7 odsto u posljednjem kvartalu, sto je nastavak petogodisnjeg rasta koji je podstaknut niskom nezaposlenoscu, jakim potrosackim povjerenjem i niskim troskovima zaduzivanja, prenosi portal Biznisinfo.

Potrosacki dug je sada za 1,3 biliona veci od prethodnog vrhunca iz 2008. godine, iako te brojke nijesu prilagodene inflaciji i danasnjoj velicini bruto domaceg proizvoda (BDP).

Stambene hipoteke najveci su dio duga americkih gradana u iznosu od 9,44 biliona USD.

PREDSJEDNICA

Sjedinjene Aemricke Drzave pozdravile su odluku senatorke Henin Anjes da preuzme ulogu vrsioca duznosti predsjednika Bolivije, poslije ostavke Eva Moralesa i visenedjeljnih demonstracija.

“Sedinjene Drzave pozdravljaju odluku bolivijske senatorke Henin Anjes da preuzme privremeno predsjedavanje kako bi vodila svoju zemlju tokom demokratske tranzicije”, sasopstio je americki drzavni sekretar Majk Pompeo.

Odluku bolivijske senatorke doskorasnji predsednik Morales, koji je u egzilu u Meksiku, nazvao je “drzavnim udarom”.

Anjes (52), desnicarka i druga potpredsjednica Senata, proglasila se za predsjednicu iako u parlamentu nije bilo kvoruma.

Ona tvrdi da je “neophodno stvaranje klime socijalnog mira” u zemlji pogodenoj politickom krizom od predsjednickih izbora krajem oktobra.