OBJAVLJEN SNIMAK

Objavljen je snimak danasnje operacije vojne policije ruske armije i turskih vojnika koji su krenuli iz grada Kamisli na istok.

Ruske i turske trupe zajedno patroliraju kurdskim oblastima na sjeveru Sirije od kada su proslog mjeseca dogovor o povlacenju kurdskih jedinica iz pogranicne zone postigli predsjednici Vladimir Putin i Redzep Tajip Erdogan.

RT je objavio snimak danasnje operacije vojne policije ruske armije i turskih vojnika koji su krenuli iz grada Kamisli na istok. Tokom rute duz turske granice duge 100 kilometara obisli su i nekoliko vecih naselja, prenose Novosti.

Ruski dio konvoja cinila su oklopna vozila “BTR-80”, “tajfun i “tigar” dok su Turci koristili svoj oklopni transporter “kirpi”.

Takode, ruski helikopteri prvi put su patrolirali iznad grada Ajn Isa, oko kog su nedavno kurdske i turske snage vodile zestoke borbe. On je trenutno pod kontrolom sirijske armije nakon povlacenja kurdskih jedinica.

POMPEO

NATO mora da raste i da se mijenja, ili postoji rizik da postane prevaziden, porucio je danas u Berlinu americki drzavni sekretar Majk Pompeo.

On je, odgovarajuci na pitanja novinara da li je NATO zastario ili je dozivio “mozdanu smrt”, kako je to ocijenio francuski predsjednik Emanuel Makron, rekao da taj savez treba da se suoci s realnoscu.

“Proslo je 70 godina. NATO treba da raste i mijenja se. Treba da se suoci s realnoscu i izazovima danasnjice”, kazao je Pompeo, prenosi Rojters.

Prema njegovim rijecima, ako drzave smatraju da mogu da imaju bezbjednosnu korist, a da ne pruzaju Alijansi neophodne resurse ili da ne postuju svoje obaveze, onda postoji rizik da ce NATO postati neefikasan ili zastario.

DEMONSTRANTI U BOLIVIJSKOM GRADU

Gradani La Paza nezadovoljni situacijom u Boliviji, izasli su na ulice sirom drzave kako bi protestvovali protiv akutelne vlasti. Najdramticnije je bilo u gradu Vintu, gdje su demonstranti napali gradonacelnicu, osisali je i posuli crvenom farbom.

Kao glavni razlog protesta, demonstranti su naveli navodnu neregularnost izbora na kojima je Evo Morales odnio pobjedu.

Pored La Paza, najdinamicnije je bilo u Vintu, gdje su gradani napali gradonacelnicu Patrisiju Arce, koju su izvukli na ulicu, pritom je polili crvenom farbom, a zatim su je i osisali.

Vintu, grad od 60.000 stanovnika, preplavljen je ljudima sa maskama koji su razorili grad sa palicama i kamenicama.

Gradonacelnicu Arce, clanicu vladajuceg Pokreta za socijalizam, antivladini demonstranti sacekali su na izlasku iz vladine zgrade. Optuzili su je da je regrutovala simpatizere Moralesove vlasti i dovodila ih u grad kako bi razbili proteste, navode strani mediji.

Napad na Arce osudio je predsjednik Evo Morales i potpredsjednik Alvaro Garsija rekavsi da je za demonstrante zlocin biti zena, kao i da se Bolivija suocava sa onim sto je okarakterisao kao novi talas fasizma.

U protestima je zivot izgubio i jedan mladic, sto je ukupno treca smrt od 20. oktobra kada su izbori odrzani.

Podsjecanja radi, Evo Morales je na vlasti od 2006. godine, a 20. oktobra je na izborima produzio svoj mandat. Opozicioni lider Karlos Mesa okarakterisao je te izbore kao “monumentalnu prevaru”.

LUFTHANZA

Njemacka aviokompanija Lufthanza otkazala je danas stotine letova, u drugom danu strajka svog kabinskog osoblja.

Oko 600 letova, uglavnom iz Frankfurta i Minhena, otkazano je danas, javila je agencija DPA.

Prvog dana 48-satnog strajka koji je poceo juce, bilo je otkazano 700 letova.

Kompanija je navela da je pogodeno oko 180.000 putnika.

Sindikat kabinskog osoblja UFO sazvao je strajk u okviru spora sa kompanijom oko plata i svog pravnog statusa.

Iako je planirano da se strajk zavrsi danas, aviokompanija je saopstila da ce biti pogodeni i neki letovi u subotu zato sto avioni i posade treba da se vrate na ispravne lokacije.

Sindikat UFO predstavlja oko 21.000 zaposlenih u Lufthanzi.

KRAJ KRIZE NA POMOLU

Sjedinjene Americke Drzave i Kina navodno su se slozile da ukinu medusobne carine kao sastavni dio novog trgovinskog sporazuma. Ovi izvjestaji dolaze usred sve vece nade da ce dvije zemlje potpisati pakt kojim se proglasava prekid trgovinske borbe koja je poremetila globalnu ekonomiju.

Zvanicnici obje zemlje su opisali sporazum kao djelomicni, fazni dogovor, za koji se ne smatra da ce u potpunosti rijesiti sve probleme koji su i doveli do trgovinskog rata. Jos uvijek nije obznanjeno kada bi moglo doci do potpisivanja sporazuma.

Ocekivalo se da ce dvije strane predstaviti detalje i potpisati sporazum na okupljanju svjetskih celnika u Cileu koji bi se trebao odrzati prije kraja godine, ali ova zemlja je otkazala dva samita planirana za narednu sedmicu nakon protesta.

Kina je prethodno iskazala jasan stav da SAD mora ukinuti carine na svoju robu kako bi mogli zajednicki raditi na bilo kojem projektu u buducnosti.

Iz Ministarstva trgovine Kine izjavili su da su se dvije strane slozile da ukidaju carine “u fazama”, tj. kako se sporazum razvija. U meduvremenu, Rojters i Blumberg izvijestili su da su americki trgovinski zvanicnici takode potvrdili da ce neke tarife biti ukinute u slucaju postizanja dogovora.

Medutim, americki pregovaraci nijesu javno podrzali izvjestaj i Rojters je kasnije objavio da se taj plan suocava sa “zestokom unutrasnjom opozicijom”, pise BBC Njuz.

JUNKER OPTIMISTICAN

Odlazeci predsjednik Evropske komisije Zan-Klod Junker rekao je da je uvjeren da americki predsjednik Donald Tramp nece narednih dana uvesti nove carine na uvoz evropska vozila.

“Tramp ce malo kritikovati, ali nece biti carina (dodatnih) na automobile”, rekao je Junker u intervjuu za danasnji njemacki Zidojce cajtung (Suddeutsche Zeitung).

Junker je ponovio da Tramp to nece uraditi i rekao novinaru da govori sa covjekom “potpuno upoznatim sa stvarima”.

SAD treba do sredine novembra da odluce da li ce povecati carine na automobile i rezervne djelove koji dolaze iz EU. U maju je Tramp na sest mjeseci, do sredine novembra, odlozio svoju odluku o uvodenju dodatnih carina.

Ukoliko bi bile uvedene, te mjere bi prije svega pogodile njemacke proizvodace, kao sto su Folksvagen, BMW ili Dajmler.

Americki ministar trgovine Vilbur Ros je nagovijestio 3.novembra da SAD mozda nece morati da uvedu nove carine.

“Nadamo se da pregovori koje smo imali sa pojedinacnim firmama po pitanju njihovih investicionih planova uroditi dovoljno plodom da nece biti potrebno sprovodenje plana za nove carine”, rekao je Ros za Blumberg televiziju.

On je rekao da su imali vrlo dobre razgovore sa “evropskim, japanskim i korejskim prijateljima”, gdje se nalaze glavni proizvodaci automobila.

MILIJARDER NOVI KANDIDAT

Uspjesni biznismen Majkl Blumberg vec dugo vremena razmislja o ulasku u trku za predsjednicku nominaciju Demokratske stranke SAD-a, najavljuju strani mediji.

Bivsi gradonacelnik Nju Jorka zabrinut je zato sto, prema njegovom misljenju, Demokratska stranka trenutno nema kandidata koji je dovoljno dobar da bi na izborima 2020. pobijedio Donalda Trampa, kazao je njegov portparol.

Ocekuje se da ce ovaj 77-godisnjak ove sedmice predati papire za demokratsku predsjednicku kandidaturu u Alabami, pise BBC News.

Ukupno 17 kandidata trenutno se bori za mjesto predsjednika Trampa. Bivsi potpredsjednik SAD-a Dzo Bajden, senatorka Masacusetsa Elizabet Voren i senator iz Vermonta Barni Sanders su trenutno predvodnici demokrata, ali Blumberg smatra da oni ipak nijesu kapacitet za novog predsjednika.

Nedavna ankete javnog mnjenja sugerise da bi Voren i Sanders, za koje se smatra da su nesto vise lijevo orijentirani od Bajdena, mogli izgubiti od republikanskog kandidata Donalda Trampa ako osvoje nominaciju stranke.

“Sada moramo dovrsiti posao i osigurati da Tramp bude porazen. Majk Blumberg se sve vise brine da trenutno polje kandidata demokrata nije dobro pozicionirano”, istakao je portparol americkog milijardera.

UN O BOLIVIJI

Ujedinjene nacije su pozvale bolivijsku vladu i opoziciju da obnove dijalog i mir posto je i treca osoba poginula u ulicnim sukobima zapocetim poslije predsjednickih izbora 20. oktobra.

Limbert Gusman, 20-godisnji student, sinoc je umro u bolnici u gradu Kocabamba, poslije sukoba pristalica i protivnika socijalistickog predsjednika Bolivije Eva Moralesa, u kojima je povrijdeno oko 90 ljudi.

Kancelarija UN u Boliviji pozvala je vlasti da istraze slucaj i osudila “netoleranciju i nasilje” u toj zemlji.

“Nista ne opravdava sukobe medu Bolivijcima, a smrt gradana je nezamisliva”, navodi UN.

Morales, koji je povodom smrti Gusmana izrazio saucesce na Tviteru, rekao je da je student zrtva nasilja promovisanog od politickih grupa koje podsticu rasnu mrznju.

Tokom proslonedjeljnih sukoba u provinciji Santa Krus, uporistu opozicije, dvije osobe su ubijene iz vatrenog oruzja.

Moralesovi protivnici ne priznaju rezultate izbora prema kojima je dugogodisnji predsjednik Bolivije osvojio dovoljno glasova za pobjedu u prvom krugu, dok on optuzuje opoziciju za pokusaj drzavnog udara.

Opozicioni kandidat Karlos Mesa, bivsi predsjednik Bolivije, osvojio je jedan odsto glasova manje od potrebnog za drugi krug izbora.

Protesti su danas nastavljeni u vecini gradova, a demonstranti su postavljali barikade i blokirali puteve.

Morales je predsjednik Bolivije od januara 2006. godine, a kriticari navode da njegov reizbor krsi ustavnu odredbu o ogranicenju mandata.

NA PROTESTIMA

Iracke snage bezbjednosti otvorile su vatru na demonstrante i ubile sest osoba koje su pokusale da uklone policijske barikade postavljene kako bi se sprijecio protestni mars u Bagdadu, saopstili su tamosnji zvanicnici.

Demonstranti su pokusali da stignu do “zelene zone”, cetvrti Bagdada gdje se nalaze vladine institucije i brojne ambasade.

Bolnicki izvori saopstili su da je 41 demonstrant ranjen tokom protesta.

Protesti su poceli 1. oktobra zbog korupcije, nezaposlenosti i nedostatka osnovnih usluga, ali su brzo zabiljezene zrtve, posto su bezbjednosne snage danima koristile pravu municiju za suzbijanje nasilnih demontranata.

POMPEO I MAS

Ministri spoljnih poslova SAD i Njemacke, Majk Pompeo i Hajko Mas, istakli su danas u Lajpcigu bliske veze dvije zemlje i insistirali da je NATO i dalje relevantan faktor na medunarodnoj sceni.

Pompeova i Masova cvrsta odbrana NATO-a uoci 30. godisnjice pada Berlinskog zida uslijedila je posto je predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio da je NATO u stanju “mozdane smrti” zbog smanjenog americkog angazovanja i ponasanja Turske, clanice te alijanse.

Poslije posjete njemackom selu Modlarojt, podijeljenom izmedu dvije Njemacke tokom Hladnog rata, Pompeo je novinarima u Lajpcigu rekao da je “zavidan rad” demokratskih drzava “stvorio slobodu i izveo milione ljudi iz veoma, veoma tesih situacija”.

“Mislim da NATO ostaje vazno, kljucno, istorijski mozda jedno od najvaznijih strateskih patnerstava u zabiljezenoj istoriji”, naveo je americki drzavni sekretar.

Mas je rekao da “ne vjeruje u mozdanu smrt NATO-a” i dodao da “cvrsto vjeruje u medunarodnu saradnju”.

Predsjednik SAD Donald Tramp zabrinuo je mnoge kada je rekao da je NATO zastario i zatrazio od clanica alijanse da vise trose na odbranu.