POMAGALI RIJAD

Dvoje bivsih zaposlenih u Tviteru i jedan Saudijac optuzeni su u SAD zbog spijunaze na toj drustvenoj mrezi u korist Rijada, objavilo je americko pravosude.

Ali Alzabarah, Ahmad Abuamo i Ahmed Almutairi su “saudijski agenti”, navodi se u saopstenju federalnog tuzioca u Kaliforniji Dejvida Andersona.

Optuzeni su pretrazivali sisteme Tvitera radi pribavljanja licnih podataka protivnika saudijskog rezima i hiljada drugih korisnika drustvene mreze, rekao je Anderson.

Abuamo je uhapsen u utorak u Sijetlu, dok su druga dvojica, kako se vjeruje, u Saudijskoj Arabiji.

Ahmed Almutairi je osumnjicen da je bio veza dvojice tehnicara Tvitera i saudijske vlade.

ZBOG ISTRAGE

Sef agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) Pjer Kraenbul podnio je danas ostavku.

On je to ucinio jer su preliminarni rezultati istrage ukazali na zabrinutost zbog navoda o mogucem seksualno neprikladnom ponasanju, nepotizmu i drugim zloupotrebama ovlascenja u agenciji.

Ti navodi u etickom izvestaju su se pojavili u vrijeme finansijske krize u toj agenciji UN, izazvane gubitkom americkog finansiranja.

Portparol UN Stefan Dizarik je rekao da Kraenbulova ostavka na snagu stupa odmah.

Dizarik je ranije danas izjavio da je generalni sekretar UN Antonio Guteres Kraenbula poslao na “prinudni odmor” ali i da preliminarni rezultati istrage “iskljucuju mogucnost” da je Kraenbul licno pocinio prevaru ili pronevjerio novac.

Guteres je za vrsioca duznosti sefa UNRWA postavio Britanca Kristijana Sondersa.

Dizarik je rekao da ce Sonders “rukovoditi sprovodenjem planova za jacanje agencije, posebno u oblastima nadzora i odgovornosti”.

UNRWA obezbjeduje obrazovanje, zdravstvenu zastitu, hranu i druge usluge za 5,5 miliona izbjeglica, njihove djece i unuka na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, kao i u Jordanu, Siriji i Libanu. Agencija je osnovana da bi pomogla 700.000 Palestinaca protjeranih tokom rata nakon osnivanja Izraela 1948. godine.

PRVI U SVIJETU

Italijanski ministar obrazovanja Lorenco Fjoramonti izjavio je danas da ce nedeljni casovi o klimatskim promjenama postati obavezni za ucenike drzavnih osnovnih i srednjih skola.

Fjoramonti je na Tviteru naveo da ce Italija prva u svijetu uvrstiti ucenje o odrzivosti i klimatskim promjenama u obavezni skolski program.

Ucenici ce te casove pohadati od prvog razreda do zavrsetka srednje skole.

Ministar je na pocetku skolske godine rekao da ucenici koji budu ucestvovali u klimatskim protestima “Petak za buducnost” nece dobijati neopravdane izostanke za casove izgubljene tog dana.

Fjoramonti je clan Pokreta “Pet zvjezdica”.

VLADA PREDSTAVILA MJERE

Francuski premijer Eduar Filip izjavio je danas da njegova vlada zeli da “povrati kontrolu nad migrantskom politikom”, tokom predstavljanja niza mjera u toj oblasti medu kojima su i kvote za ekonomsku imigraciju.

“Opsta svrha naseg djelovanja je suverenitet (…) To je izrazavanje i jasno postavljanje izbora u domenu prijema i integracije i obezbjedivanje pravedne ravnoteze prava i obaveza”, rekao je Filip.

Kvote za imigrante u odredenim strukama, vrijeme koje mora da protekne prije nego sto trazioci azila mogu da se prijave za finansijsku pomoc za zdravstvo, borba protiv prevara u drzavnoj medicinskoj pomoci imigrantima bez papira, samo su neke od predlozenih mjera koje izazivaju dosta kontroverzi.

Predvidena je i promjena u pogledu ilegalnih imigranata, u tome sto stranci bez papira kao i oni kojima je odbijen zahtjev za azil vise nece imati zdravstvenu zastitu godinu dana vec samo sest mjeseci.

“Necemo dirati pitanje spajanja porodica, ali cemo se boriti protiv svih prevara, pa i onih u okviru spajanja porodica”, rekao je francuski ministar unutrasnjih poslova Kristof Kastaner.

Kastaner je obecao otvaranje tri nova prihvatna centra kao i 16.000 novih smjestajnih jedinica za izbjeglice.

On je takode najavio da ce nehigijenski migrantski kampovi na sjeveroistoku Pariza, u kojima boravi izmedu 1.500 i 3.000 migranata, biti “evakuisani prije kraja godine”.

Istovremeno, Francuska je zacrtala da do 2027. primi pola miliona stranih studenata da bi “naglasila medunarodni uticaj”. Danas u Francuskoj studira oko 325.000 stranaca.

Broj izdatih boravisnih dozvola zbog ekonomskih razloga ove godine je neuporedivo manji nego prosle, prema zvanicnim podacima.

Sindikati su izrazili protivljenje predlozenim mjerama, prije svega kvotama i odlaganju pristupa medicinskoj pomoci.

USLIJEDILI NAKNADANI POTRESI

Zemljotres jacine 5,4 stepeni Rihterove skale pogodio je danas juznu iransku provinciju Hormozgan, saopstio je Iranski seizmoloski centar.

Potres se dogodio u 11 sati i deset minuta po lokalnom vremenu, na oko 125 kilometara zapadno od luckog grada Bandar Abasa na dubini od deset kilometara, prenosi AP.

Kako je javila poludrzavna iranska novinska agencija ISNA, za sada nema podataka o eventualnim zrtvama niti pricinjenoj materijalnoj steti.

Iranski seizmoloski centar je naveo da je poslije glavnog potersa uslijedilo nekoliko naknadnih potresa jacine 4,2 stepena.

Iran se nalazi na podrucju koje je podlozno zemljotresima.

U zamljotresu jacine 6,6 stepeni po Rihterovoj skali, koji je pogodio istorijski grad Bam 2003. godine, poginulo je 26 hiljada ljudi.

“NIJESMO SE HVALILI”

Predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan saopstio je da su turske snage bezbjednosti uhapsile suprugu nedavno neutralizovanog vode teroristicke organizacije Islamska drzava Abu Bakra al Bagdadija.

“Amerika je u tunelu u Siriji unistila Al Bagdadija i znate da su to pokrenuli veliku medijsku kampanju. Mi smo uhvatili njegovu suprugu, ali nismo se hvalili, evo, prvi put to saopstavamo. Isto tako smo uhvatili i njegovu sestru i zeta u Siriji”, kazao je Erdogan i porucio da ce Turska nastaviti da se bori protiv terorizma.

Erdogan se obratio ucesnicima skupa koji je u Narodnom kulturnom i kongresnom centru Bastepe organizovanom povodom obiljezavanja 70. godina rada Fakulteta islamskih nauka na Univerzitetu u Ankari.

Turski predsjednik Erdogan je kazao da je Turska suocena sa napadima cijelog svijeta, ali da Turska vise nije zemlja koja poginje glavu, vec da cvrsto stoji na nogama i brani svoje interese.

Erdogan je takode kazao da su ID, Al Kaida, Boko Haram i druge teroristicke organizacije dio velikog projekta i da najvecu stetu od terorizma trpe muslimani i islamski svijet.

On je kazao da se iza terorista koji se lazno pozivaju na islam uvijek nalaze veliki neprijatelji islama. Dodao je da Turska snima svjedocenja uhapsenih terorista o tome ko sve stoji iza njih.

Posebno je kritikovao vlasti SAD-a zbog neizrucivanja Fetulaha Gulena, za kojeg je kazao da terorista koji ni ne trepce dok proliva krv nevinih ljudi zarad sirenja vlastite izopacene misije.

“Pravi musliman ne moze biti terorista. Zapad bez stida i neumorno ustrajava u koristenju termina islamski terorizam, ali neka prvo pogleda u ogledalo. Ako stvarno trazite teroriste, eto ih kod vas. Ako zelite saznati sta je FETO, pogledajte samo gdje i pod cijom zastitom zivi njegov voda”, porucio je Erdogan.

PUTIN UVJEREN

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je danas da novo rusko oruzje nece imati konkurenciju u svijetu ali i da Rusija njime nece nikome prijetiti.

Govoreci na sastanku s visokim vojnim oficirima, Putin je naveo da nijedna druga zemlja nema hipersonicna, laserska i druga oruzja nove generacije koja je ruska vojska narucila ali i dodao da to “nije razlog da se nekome prijeti”.

Prema njegovim rijecima, novi oruzani sistemi se prave iskljucivo “da bi se osigurala bezbjednost Rusije od novih prijetnji” a Rusija ce i dalje raditi na kontroli naoruzanja.

Odnosi Rusije i zapada su pali na najnizi nivo od Hladnog rata zbog sukoba u Ukrajini i drugih spornih tacaka.

Putin je 2018. najavio citav niz novog oruzja, ukljucujuci hipersonicnu jedrilicu, nuklearni podvodni dron i krstarece rakete na nuklearni pogon.

POCEO AGITOVANJE

Britanski premijer Boris Dzonson poceo je danas kampanju za izbore 12. decembra optuzivsi opoziciju da blokira Bregzit.

“Ne zelim vanredne izbore, i niko nije srecan zbog izbora u decembru, ali dosli smo do tacke na kojoj vise nemamo izbora”, rekao je Dzonson novinarima ispred Dauning strita 10.

Prema njegovim rijecima, britanski poslanici su “vise puta odbijali da sprovedu Bregzit i postuju rezultat referenduma”.

Dzonson je kritikovao lidera opozicionih laburista Dzeremija Korbina, tvrdeci da se Korbin “stavio na Putinovu (ruskog predsjednika Vladimira) stranu” nakon trovanja nekadasnjeg spijuna Sergeja Skripalja i njegove cerke u Solzberiju.

Britanski premijer je nesto ranije danas Korbina uporedio sa nekadasnjim sovjetskim liderom Josifom Staljinom, optuzivsi ga da planira “bezobrazno podizanje poreza” koje bi unistilo britanski prosperitet i rekavsi da Laburisticka partija napada bogate Britance “s uzivanjem i osvetoljubivoscu kakvi nijesu videni od Staljinovog progona kulaka”.

Korbin je Dzonsonove ekonomske planove ocijenio kao “tacerizam na steroidima”.

Kampanja vladajucih konzervativaca nije bas najbolje pocela, posto je ministar za Vels Alun Kerns podnio ostavku nedugo prije Dzonsonovog obracanja.

KLIMATSKE PROMJENE

Predsjednici Kine u Francuske, Si Dinping i Emanuel Makron potvrdili su podrsku pariskom sporazumu o klimi, dva dana poslije formalizacije povlacenja SAD-a.

Dvojica lidera potvrduju “snaznu podrsku pariskom sporazumu”, uz ocjenu da je rijec o nepovratnom procesu, navodi se u zajednickom saopstenju sa sastanka u Pekingu.

Makron i Si su izrazili snaznu posvecenost unaprijedenju medunarodne saradnje na polju klimatskih promjena kako bi se osigurala potpuna i efikasna primjena sporazuma.

Kina i Francuska izrazile su zabrinutost u ponedjeljak posto su SAD zvanicno pocele povlacenje iz sporazuma, sto je americki predsjednik Donald Tramp i najavio 2017. godine.

NA DAN IZBORA

Spanska vlada odlucila je da posalje hiljade policajaca u Kataloniju na dan parlamentarnih izbora 10. novembra

Odluka je uslijedila nakon brojnih ulicnih protesta radikalnih pristalica nezavisnosti Katalonije.

Na taj nacin vlasti zele da sprijece nerede na ulicama, poput nedavnih kada je povrijedeno oko 600 osoba, a uhapseno 200, prenosi El pais.

Kako se navodi, bice rasporedeno 2.500 policajaca i oko 2.000 pripadnika civilne garde koji ce partolirati ulicama, mada prema nekim izvorima broj policajaca ce biti mnogo veci.

Rasporedili smo znacajan broj snaga drzavne sigurnosti kako bi obezbjedili mir u danu u kojem gradani i njihov glas moraju biti u centru paznje”, rekao je spanski premijer Pedro Sancez za televiziju RNE.