240 POSLANIKA ZA

Rumunska vlada Ludovika Orbana “prezivjela” je glasanje o povjerenju u parlamentu.

To ce omoguciti zvanicnom Bukurestu da predlozi svog kandidata za evropskog komesara i tako odblokira proces izbora nove Evropske komisije.

“Za povjerenje vladi glasalo je 240 poslanika”, rekao je jedan poslanik novinarima.

Orbanovoj vladi, koja je nedavno zamijenila kabinet socijalista predvoden Vjorikom Dancilom, trebala su najmanje 233 glasova za opstanak, prenosi Rojters.

Nova Evropska komisija trebalo je da stupi na duznost 1. novembra, ali politicki zastoj u Bukurestu odlozio je njen izbor.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

GRCKA

Grcka policija danas je, na auto-putu na sjeveru zemlje, u kamionu hladnjaci pronasla 41 migranta, medu kojima je sestoro maloljetnika.

Migranti nijesu povrijedeni, rekao je neimenovani policijski zvanicnik, navodeci da sistem za rashladivanje nije bio ukljucen, prenio je Rojters.

U pitanju su muskarci i djecaci, a svi sem dvojice, Iranca i Sirijca, dolaze iz Avganistana.

Osmorica migranata su u bolnici zbog problema sa disanjem, navodi AP.

Policija je uhapsila 40-godisnjeg vozaca iz Gruzije, koji je upravljao kamionom sa bugarskim registarskim tablicama.

Tokom rutinske kontrole policija je zaustavila kamion u blizini grada Ksanti.

Migranti su pronadeni 10 dana nakon sto su u blizini Londona u kamionu hladnjaci pronadena tijela 39 migranata za koje se vjeruje da su iz Vijetnama.

Grcka policija je ove godine uhapsila desetine osoba za koje se vjeruje da su umijesane u krijumcarenje ljudi.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

HAPSENJA U VIJETNAMU

Vijetnamska policija uhapsila je osmoro ljudi koji se dovode u vezu sa smrcu 39 migranata u kamionu blizu Londona, prosle sedmice, objavili su danas drzavni mediji.

“Na osnovu saznanja koja dobijemo od osumnjicenih, mi cemo aktivno pokrenuti istrage za borbu i iskorjenjivanje tih krugova koji dovode ljude ilegalno u Britaniju”, saopsteno je iz policije, prenosi Rojters.

U petak je vijetnamska policija uhapsila dvije osobe, a nastavila ispitivanje jos nekoliko njih zbog sumnje da su umijesani u organizovano krijumcarenje ljudima.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

OD PADA BERLINSKOG

Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.

“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.

Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.

“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.

Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.

Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.

Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.

Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.

Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.

Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.

“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.

Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.

“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.

Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.

“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.

S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.

“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.

Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.

“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

HAOTICNO U HONG KONGU

Troje ljudi u Hong Kongu u kriticnom je stanju, saopstile su vlasti, nakon vikenda haoticnih sukoba s protivvladinim demonstrantima. Jedan gradanin je nozem povrijedio nekoliko demonstranata, a lokalnom politicaru je odgrizao i uvo.

Napadac s nozem nekoliko je ljudi ranio, a jednom politicaru odgrizao dio uva. Medu povrijedenima je i napadac nozem, kojeg su demostranti tukli palicama.

Uprava gradske bolnice rekla je da je troje ljudi u kriticnom stanju, cetvrti je s teskim povredama, a u bolnici je sanirano 30 povreda koje su posljedica nereda u nedjelju.

Student Univerziteta Su Jan pogoden je kanisterom suzavca i pretrpio je nekoliko opekotina u odvojenom incidentu tokom vikenda, navodi studentski sindikat u izjavi.

Prodemokratski demonstranti pruzaju otpor, kako kazu, zbog kineskog uplitanja u upravu Hong Konga, kojem su obecane vece slobode. Kina svoju upletenost opovrgava, te kaze da Zapad podstice nerede.

“Zaista vidimo da su ljudi ocajni. Ne znaju sto ce se dogoditi veceras ili mozda sljedeci vikend. Jako smo zabrinuti”, rekao je prodemokratski zastupnik Carls Mok za Rojters.

Kina je pozvala na cvrsci stav kako bi se okoncali visemjesecni neredi u tome azijskom finansijskom sredistu.

Interventna policija upala je u nekoliko trgovinskih centara prepunih porodicama sa djecom, u istocnom predgradu Taiko Sing.

Demostranti su napravili ljudski stit prije nego sto su se sukobili s policijom, te sprejevima ispisivali grafite na restoranu.

U BOLIVIJI

Kandidat opozicije na predsjednickim izborima u Boliviji Karlos Mesa zatrazio je odrzavanje novih izbora da bi se izaslo iz krize izazvane reizborom socijaliste Eva Moralesa.

“Najbolje rjesenje za ovu krizu, u trenutnim okolnostima, jesu novi izbori koje bi nadgledao novi nepristrasni izborni organ i koje bi strogo pratila medunarodna zajednica”, rekao je juce Mesa na skupu svoje stranke, Gradanske zajednice, u La Pazu.

Mesa, centrista koji je na celu Bolivije bio od 2003. do 2005, proslomjesecne izbore je zavrsio na drugom mjestu, s osvojenih 36,5 odsto glasova u odnosu na Moralesovih 47 odsto.

Prednost od vise od 10 odsto u odnosu na prvog narednog rivala donijela je sefu drzave pobjedu u prvom krugu izbora. Medutim, opozicija je navela da su izbori pokradeni i izbio je talas demonstracija u kojima su najmanje dvije osobe izgubile zivot a 140 je povrijedeno.

“Smirivanje zemlje i demokratsko rjesavanje krize su u rukama Eva Moralesa”, rekao je Mesa koji je svoje pristalice pozvao da i dalje “mirno i nenasilno” protestuju.

Morales je osvoje protivnike optuzio da pokusavaju da izazovu oruzani sukob i da zele “zrtve koje bi ubile policija i vojska”. To je bio odgovor na izjavu Luisa Fernanda Kamaca, lidera opozicije koji je u subotu pozvao bolivijsku vojsku da “stane uz narod”.

Bolivijska vlada je zatrazila od Organizacije americkih drzava (OAS) da istrazi glasanje, ali je opozicija odbacila tu inicijativu. Izvjestaj OAS se ocekuje za dvije nedjelje.

  • U Briselu održan vanredni sastanak Savjeta NATO – Ukrajina
    on 01/09/2025 at 22:01

    U sjedištu NATO-a u Briselu danas je održan vanredni sastanak Savjeta NATO – Ukrajina, koji je sazvan na zahtjev ukrajinske strane u vezi sa nedavnim masovnim ruskim granatiranjem civilnih meta u toj zemlji, saopštilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.

  • Najmanje tri ukrajinska drona napala stambene zgrade u Energodaru
    on 01/09/2025 at 21:50

    Najmanje tri drona ukrajinskih oružanih snaga napala su stambene zgrade u Energodaru, gradu u Zaporoškoj oblasti koji se nalazi u neposrednoj blizini Zaporoške nuklearne elektrane, izjavio je danas gradonačelnik tog grada Maksim Puhov.

  • U Beogradu i Novom Sadu komemorativne šetnje
    on 01/09/2025 at 21:14

    Građani Beograda i Novog Sada okupili su se večeras na komemorativnim šetnjama povodom deset mjeseci od pada nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici.

  • Nova saobraćajnica na Svetom Stasiju 
    on 01/09/2025 at 20:49

    Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao projekat izgradnje nove gradske saobraćajnice na Svetom Stasiju, saopštili su oni.

  • Pejović: Poruka Kos potvrda da se krećemo u dobrom pravcu
    on 01/09/2025 at 20:35

    Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović kazao je da pozdravlja izjavu Marte Kos da bi Crna Gora već 2028. godine mogla postati članica Evropske unije, te da je to još jedna potvrda da Crna Gora ide u dobrom pravcu i da su svi napori prepoznati od strane Evropske komisije.

  • EU će nastaviti da sprovodi svoja pravila za regulaciju tehnološkog sektora
    on 01/09/2025 at 20:20

    Evropska unija (EU) će nastaviti da sprovodi svoja pravila koja regulišu rad tehnološkog sektora, uprkos prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa, izjavila je danas potpredsjednica Evropske komisije Hena Virkunen.

  • Rastoder: Pavle Đurišić ne smeta nikome, već ideologija koja treba da ga rehabilituje; Stamatović: Od koga se to rehabilituje?
    on 01/09/2025 at 20:11

    Istoričar Šerbo Rastoder kazao je da sva buka u javnosti nije nastala zbog Pavla Đurišića nego zbog ideologije koja treba da ga rehabilituje, a preko njega i, kako kaže, sve savremene zločine te ideologije. Istoričar Aleksandar Stamatović reagovao je na te Rastoderove konstatacije i upitao je od koga se to rehabilituje Pavle Đurišić, da li od Rastodera i njegovih istomišljenika.

  • Predstavnici Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija posjetili škole širom Crne Gore
    on 01/09/2025 at 19:49

    Povodom početka nove školske godine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović sa timom državnih sekretara i generalnih direktora direktorata posjetila je škole širom Crne Gore. Cilj posjeta, navodi se u saopštenju MPNI, bio je da se učenicima, nastavnicima i roditeljima podijeli radost prvih školskih dana, ali i da se pruži podrška obrazovnoj zajednici na početku novog školskog ciklusa.

  • Jokić: Zdravlje građana u riziku – apel za hitno uklanjanje ambrozije
    on 01/09/2025 at 19:39

    Opština Danilovgrad suočava se sa sve izraženijim problemom širenja invazivne biljne vrste – ambrozije, upozorava Aleksandra Jokić iz Preokreta za Danilovgrad. ona je kazala da komunalne službe već tokom ove sedmice treba da organizuju uklanjanje ambrozije sa javnih površina i uz putne pravce, kao i da se uspostave redovne mjere kontrole i monitoringa radi sprječavanja njenog daljeg širenja.

  • Sjutra sunčano i malo toplije
    on 01/09/2025 at 19:28

    Na sjeveru sjutra ujutru po kotlinama i duž riječnih tokova ponegdje moguća magla ili niska oblačnost. Tokom dana sunčano i toplo a tokom noći djelimično naoblačenje. Vjetar slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha sjutra će se kretati od 24 do 30 stepeni. U južnim i centralnim predjelima sjutra sunčano i toplo. Tokom noći se očekuje djelimično naoblačenje. Vjetar uglavnom slab, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha kretaće se u intervalu od 28 do 32 stepena.

  • Komisija za koncesiju tražila da se dodatno obrazlože bodovanja po kriterijumima
    on 01/09/2025 at 12:40

    Komisija za koncesije Vlade Crne Gore usvojila je djelimično prigovor privrednog društva "Corporación América Airports S.A." na Rang listu ponuđača u postupku dodjele koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat.

  • Spajić: Položaj zaposlenih u školstvu jačaćemo u sakladu sa zakonom
    on 01/09/2025 at 09:55

    Vlada će dosljedno i odgovorno, u skladu sa zakonom, biti posvećena jačanju položaja zaposlenih - kreirajući podsticajan ambijent za rad, poručio je premijer Milojko Spajić u objavi povodom 1. septembra - početka školske 2025/26 godine.

  • Upravljanje državnim preduzećima: Novi zakon motivacija za stručne
    on 01/09/2025 at 06:05

    Prema najavi iz izvršne vlasti, predlog zakona o upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu na jesen bi trebalo da bude u skupštinskoj proceduri. Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković ocjenjuje da je dobro da Crna Gora dobije taj akt jer su te kompanije bitan segment za razvoj ekonomije.

  • Dolar blago ojačao prema korpi valuta
    on 31/08/2025 at 22:35

    Vrijednost dolara na svjetskim tržištima u odnosu na korpu valuta ove sedmice je blago porasla, prvi put nakon tri sedmice pada, dok ulagači čekaju smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.

  • Cijena stanarine u Podgorici od 500 do dvije hiljade eura mjesečno, dolazak stranaca uslovio nagli rast kirije
    on 31/08/2025 at 19:57

    Podgorica se posljednjih godina suočava sa naglim rastom cijena kirije. Stanovi čije je izdavanje koštalo između 200 i 300 eura, danas se izdaju i za dvostruko veće iznose. Građani kažu da sve teže pronalaze pristupačan smještaj, dok stanodavci rast cijena pravdaju povećanom potražnjom i dolaskom stranih državljana. Najviše trpe mladi i porodice sa prosječnim primanjima, koje su u potrazi za jeftinijim rješenjem, kaže za Gradsku agent za nekretnine Haris Osmanagić.

  • Radović na Bledskom strateškom forumu
    on 31/08/2025 at 17:09

    Guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) Irena Radović učestvovaće naredna dva dana na Bledskom strateškom forumu na poziv potpredsjednice slovenačke Vlade i ministarke vanjskih i evropskih poslova, Tanje Fajon i vršioca dužnosti guvernera Banke Slovenije, Primoža Dolenca.

  • Ministarstvo finansija: Budžetski suficit u julu – prihodi iznad plana, rashodi pod kontrolom
    on 31/08/2025 at 11:58

    Crna Gora je u prvih sedam mjeseci 2025. godine ostvarila bolje fiskalne rezultate od očekivanih, pokazuje izvještaj Ministarstva finansija. Prihodi budžeta do kraja jula iznosili su 1,579 milijardi eura, što je šest miliona više u odnosu na isti period prošle godine.

  • Bez adekvatnih mjera rast cijena nezaustavljiv
    on 31/08/2025 at 11:49

    Desilo se ono što se i očekivalo, pa je inflacija kod nas dvostruko viša nego u eurozoni. Ocijenio je za naš radio ekonomski analitičar Mirza Mulašković. Poručio je da populističke mjere poput uvećanja zarada sada stižu na naplatu. Dalje kretanje inflacije, kaže, zavisiće od prihoda u turizmu, jer kako ističe, ako i zaostanu planirani, pribjeći će se povećanju poreza, akciza i drugih nameta.

  • Likvidna aktiva banaka 1,44 milijarde eura
    on 31/08/2025 at 11:15

    Likvidna aktiva banaka na kraju juna je iznosila 1,44 milijarde EUR, što je 3,5 odsto više nego u maju.

  • Inspekcija za vode izrekla preko 79.000 eura kazni u sedam mjeseci
    on 31/08/2025 at 09:59

    Inspekcija za vode, koja djeluje u okviru Uprave za vode, u prvih sedam mjeseci 2025. godine sprovela je 610 inspekcijskih pregleda i izrekla novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 79.000 eura. Tokom kontrola utvrđene su 103 nepravilnosti u upotrebi i upravljanju vodnim resursima.