OD POZARA

Gust dim od okolnih poljskih pozara danas je ponovo prekrio Sidnej i okolinu, a ljekari upozoravaju stanovnike najveceg australijskog grada cije je zdravlje slabo, da ne izlaze napolje.

Obrisi Sidneja su od jutros jedva vidljivi od dima, a kvalitet vazduha je u nekim djelovima tog grada opao na nivo opasnog.

Vecina primorskih podrucja Novog Juznog Velsa je pod vrlo velikom opasnoscu od pozara, a 48 ih vec gori sirom te savezne australijske drzave.

Pozari su unistili 577 kuca u Novom Juznom Velsu tokom sezone pozara koja tek dostize vrhunac jer na juznoj hemisferi sada pocinje ljeto, ali je ove godine pocela rano jer je zima u Australiji bila topla i suva.

NA MALTI

Muskarac osumnjicen za posredovanje u ubistvu najpoznatije novinarke koja se bavila istrazivanjem korupcije, Dafne Karuane Galicije, uhapsen je, objavili su u utorak policijski izvori i to bi moglo predstavljati veliki iskorak u istrazi.

Vjeruje se da je posrednik povezao osobu osumnjicenu da je narucila njezino ubojstvo s muskarcima optuzenima za njeno ubijstvo, kao i s onima koji su nabavili eksplozivnu napravu koristenu u ubistvu.

List “Times of Malta” u utorak je prenio da vlada razmatra mogucnost pomilovanja ako posrednik dovede istrazitelje do organizatora ubistva.

Policijski izvor je kazao kako je osoba uhapsena u cetvrtak u okviru zasebne istrage.

“Times of Malta” prenosi da su strucnjaci Europola, europske policijske organizacije, ucestvovali u prikupljanju dokaza koji su bili u posjedu posrednika.

Karuana Galicia, koja je pisala blog o korupciji, ubijena je automobil-bombom u trenutku dok je napustala svoj dom u blizini glavnog grada Valete u oktobru 2017.

To je ubistvo sokiralo Evropu i postavilo pitanja o vladavini zakona na tom mediteranskom ostrvu.

Trojica muskaraca za koje se sumnja da su pocinili ubistvo uhapseni su u decembru nakon ubistva.

Premijer Dzozef Muska rekao je u nedjelju da zeli punu istinu o tom ubistvu, cak i ako to bude znacilo da vlada mora donijeti “teske odluke”.

ZA JOS 90 DANA

Administracija americkog predsjednika Donalda Trampa produzila je za jos 90 dana privremenu licencu za Huavej, koja dozvoljava americkim kompanijama poslovanje sa poznatom kineskom kompanijom.

Americka vlada je kompaniju Huavej stavila na crnu listu u maju uz obrazlozenje da predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost, cime je americkim kompanijama zabranjeno da prodaju tehnologiju kineskoj kompaniji bez odobrenja vlade, prenosi AP.

Kako se navodi odluka se odnosi na prodaju tehnologije i transfere neophodne za funkcionisanje postojecih mreza i usluga.

Ministar trgovine Vilbur Ros, rekao je da ce produzenje ogranicenja omoguciti vajrles kompanijama da neprestano nude usluge u udaljenim djelovima SAD, buduci da vece kompanije ne koriste opremu Huaveja, vec samo manje.

Ipak, uprkos sankcijama, iskoriscene su brojne rupe u uredbi, pa tako americke kompanije nastavljaju da snabdijevaju Huavej cipovima napravljenim van SAD.

Kompanija Huavej je najveci svjetski proizvodac mrezne opreme za telefone i internet kompanija i robna marka broj dva na trzistu pametnih telefona.

NOBELOV KOMITET

Komitet za Nobelovu nagradu odgovorio je “Udruzenju zrtava genocida u BiH”, koji je protestovao zbog dodjele Nobelove nagrade austrijskom knjizevniku Peteru Handkeu. U odgovoru se navodi da prihvataju presude Medunarodnog krivicnog suda za bivsu Jugoslaviju, ali da imaju razlicite stavove po pitanju knjizevnog rada Petera Handkea, prenijela je Fena.

Predsjednik “Udruzenja svjedoka i zrtava genocida”, Murat Tahirovic smatra da je iz pisma vidljivo da ce Komitet ostati pri stavu i dodjeliti Nobelovu nagradu Handkeu koji “negira pocinjene zlocine u BiH”.

Tahirovic je za Fenu istakao da nije ocekivao odgovor Komiteta, ali je najavio da ce istrajati u borbi za oduzimanje nagrade.

“Udruzenje zrtava i svjedoka genocida” i Pokret “Majke enklave Srebrenica i Zepa” su 5. novembra organizovali u Sarajevu mirno okupljanje ispred Ambasade Svedske, zbog odluke Komiteta da Nobelovu nagradu za knjizevnost dodijeli Peteru Handkeu.

Novi protest najavljen je za danas.

AMBASADORKA SE OGLASILA

Bivsa americka ambasadorka pri UN Niki Hejli izdala je nove memoare u kojima je ponovo nagovijestila mogucnost da se kandiduje na predsjednickim izborima, mozda 2024. godine.

Iako je bivsa guvernerka Juzne Karoline sama otisla iz administracije predsjednika Donalda Trampa, sto se rijetko dogada u Bijeloj kuci, neki stratezi tvrde da bi u posttrampovoj eri mogla da se bori da povrati podrsku tradicionalista medu republikancima koji nijesu zagovornici predsjednika.

“Pozitivno se ocjenjuje sto je izasla, a da je Trampova administracija nije previse ocrnila”, kaze Cip Felkel, republikanski strateg iz Juzne Karoline.

AP navodi da Hejli, koja promovise knjigu “Uz duzno postovanje” nije bila dostupna za izjavu.

HONG KONG

Sefica Vlade Hongkonga Keri Lam izjavila je danas da demonstranti pod policijskom opsadom u univerzitetskom kampusu imaju samo mogucnost da se predaju ukoliko zele mirno rjesenje.

“To se moze postici samo uz punu saradnju demonstranata, ukljucujuci naravno one koji izazivaju nerede. Oni moraju da obustave nasilje, da se predaju i mirno odu slusajuci uputstva policije”, porucila je Lam.

To je bila njena prva konferencija za novinare otkako su u nedjelju demonstranti zauzeli Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta.

Posto su prosle noci desetine demonstranata uspjele da pobjegnu tako sto su s jednog pjesackog mosta skakale na ulicu gdje su cekali saradnici koji su ih odvezli motociklima, ne zna se koliko ih je ostalo u kampusu.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je u ponedjeljak govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Protesti u Hongkongu, cesto nasilni, traju od pocetka juna.

Aktivisti optuzuju policiju za prekomjernu upotrebu sile jer u sukobima s demonstrantima koristi suzavac, palice i gumene metke, a prijeti da ce upotrijebiti i “bojevu municiju”, dok su demonstranti na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele” i jednog policajca ranili

DEMOSTRACIJE U HONGKONGU

Nasilje kao odgovor na eskalirajuce antivladine proteste u Hongkongu je neprihvatljivo, ocijenila je Evropska komisija i pozvala vlasti da djeluju “strogo srazmerno” prema ponasanju demonstranata.

“Vidjeli smo izvjestaje da je policija hapsila medicinsko osoblje dok je pokusavalo da pruzi pomoc onima koji su povredeni, sto je izvor duboke zabrinutosti”, izjavila je portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijancic.

Prema njenim rijecima, svako nasilje je neprihvatljivo i bilo kakva akcija organa za sprovodenje reda mora ostati strogo srazmjerna ponasanju demonstranata.

“Temeljne slobode, ukljucujuci posebno pravo na mirno okupljanje i izrazavanje, moraju se postovati”, rekla je Kocijancic, prenosi Rojters.

Kocijancic je izjavila da je EK pozvala sve strane da se suzdrze i ukljuce u napore da smire situaciju.

U BOLIVIJI

Donedavni predsjednik Bolivije Evo Morales izjavio je kako strahuje da ce politicki nemiri u njegovog zemlji, u kojima su poginule najmanje 23 osobe, dovesti do gradanskog rata.

Morales je pozvao na nacionalni dijalog kao jedini put za okoncanje nasilja, ali i svoje sljedbenike da ne naginju nasilju.

On je u intervjuu za Spansku novinsku agenciju EFE istakao da “clanovi bande primaju 100 dolara dnevno” kako bi odrzavali nasilne proteste protiv njega.

“Kako bi bilo dobro kada bi vlada Spanije ili Hose Luis Rodrigez Zapatero (bivsi predsjednik Vlade Spanije op.a.) kao i Pepe Muhika (bivsi predsjednik Urugvaja) ili druge vlade preuzele ulogu u posredovanju”, porucio je Morales.

Prema podacima Meduamericke komisije za ljudska prava (IACHR) i nevladine organizacije “Defensoria del Pueblo”, talas nasilja u Boliviji je od 20. oktobra do 16. novembra odnio 23 ljudska zivota, dok je ranjeno 715 osoba, ukljucujuci osam novinara i 56 policajaca.

Morales je podnio ostavku nakon poziva komandanta bolivijske vojske u obracanju naciji u direktnom prenosu na televiziji.

Za njim je izdata potjernica odmah nakon sto je saopstio da je podnio ostavku. Bivsi bolivijski predsjednik je trenutno u egzilu u Meksiku, koji je medu drzavama koji aktuelnu krizu u Boliviji osuduju i nazivaju drzavnim udarom.

U REGIONU SAHELA

Francuski premijer Eduar Filip danas je pozvao da se dzihadistima u regionu Sahela “ne ostavi nikakva sansa i nijedno uporiste” i zatrazio ukljucenje u borbu svih drzava zapadne Afrike.

“Jedna stvar je sigurna: dzihadisticke grupe ce profitirati, kad god budu u stanju, od nasih slabosti, manjka nase koordinacije ili nasih nedostataka u vidu sredstava, angazovanja ili obuke. Ne smijemo im dati nijednu sansu, nijedno uporiste”, rekao je Filip u obracanju medunarodnom forumu o bezbednosti u Dakaru.

On je pozvao da se “situacija pogleda u oci, u svojim nijansama, a ponekad u surovoj istini”.

Filip je ocijenio da je “na nekim teritorijama dzihadisticka prijetnja ako ne iskorijenjena onda u najmanju ruku obuzdana”.

Ipak, naveo je francuski premijer, “na drugim mjestima se ta pretnja razvija” i napreduje, ubiruci koristi od “korupcije i sverca”.

Bezbjednost u regionu Sahela je pogorsana posljednjih mjeseci pa je dovedena u pitanje efikasnost ne samo vojski drzava regiona vec i stranaca koji im pomazu, prije svega Francuza.

IAEA SAOPSTILA

Iranske zalihe teske vode, koja moze da se koristi za proizvodnju plutonijuma potrebnog za proizvodnju atomskog oruzja, prevazisle su ogranicenje postavljeno nuklearnim sporazumom Irana i svjetskih sila, saopstila je danas Medunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Navedeno je da je tokom jucerasnje inspekcije ustanovljeno je da su iranske zalihe “porasle na 131,5 tona”, dok je dozvoljeno 130 tona. To je prvi put da je konstatovan toliki prelazak limita otkako je Teheran u maju najavio da ce postepeno prestati da postuje odredbe sporazuma.

IAEA je navela da je 16. novembra od Teherana dobila obavjestenje da su zalihe teske vode presle 130 tona.

Teska voda nije radioaktivna ali se koristi u nekim djelovima nuklearnih reaktora kao sredstvo za usporavanje neutrona nastalih tokom nuklearne fisije.

Proizvodnja plutonijuma je alternativa obogacivanju uranijuma za proizvodnju atomske bombe.