TURSKA ODLUCILA

Turska, koja je dugo kritikovala evropske saveznike zbog odbijanja da prime natrag svoje drzavljane koji su pripadnici teroristicke organizacije Islamska drzava, najavljuje repatrijaciju bez obzira da li su bivsi ekstremisti dobrodosli kod kuce ili ne, pisu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Turska je najavila slanje zarobljenih ekstremista Islamske drzave njihovim domovima, u okviru napora da se izvrsi pritisak na nevoljne evropske drzave da preuzmu svoje drzavljane koje su ranije regrutovale ekstremisticke grupe, istice Njujork tajms.

Turski ministar unutrasnjih poslova Sulejman Sojlu najavio je da ce prve repatrijacije poceti danas, ne pojasnivsi sta ce se dogoditi ako ih njihove maticne zemlje ne prihvate.

Turska, rekao je proslog vikenda, “nije hotel” za pritvorene teroriste Islamske drzave iz drugih zemalja.

Nije jasno, istice njujorski list, kako ce Turska moci da zakonski vrati drzavljane cije su drzavljanstvo ponistile njihove maticne zemlje. Sojlu se zalio da su u nekim slucajevima evropske drzave oduzele drzavljanstvo osumnjicenim teroristima Islamske drzave, cineci ih apatridima.

Turska je zarobila nekoliko stotina ljudi povezanih s Islamskom drzavom posljednjeg mjeseca, dok su njene snage zauzele dio teritorije na sjeveroistoku Sirije, prisilivsi tamosnje kurdske snage da napuste nekoliko gradova i najmanje jedan logor, istice Njujork tajms.

Sojlu je rekao da je Turska zarobila 287 pripadnika teroristicke organizacije Islamska drzava, ukljucujuci zene i djecu.

Turski mediji naveli su popis vise od 1.000 terorista u Siriji, od kojih su mnoge zene i djeca, a dolaze iz Francuske, Njemacke, Belgije, Holandije, Svedske, Finske, Danske, Velike Britanije, Italije i Austrije. Vecina je smjestena na teritoriji pod turskom kontrolom na sjeveru Sirije.

Prema proslomjesecnim izvjestajima, dvije Holandanke osumnjicene za pripadnost Islamskoj drzavi, pobjegle su iz sirijskog logora, pa su s djecom posjetile ambasadu svoje zemlje u Ankari, zahtijevajuci da budu vracene kuci. Turske vlasti su ih uhapsile, a Holandija je jednoj od njih, koja je imala i marokansko, oduzela holandsko drzavljanstvo.

Sojlu je rekao da ce napori za repatrijaciju ukljucivati i pojedince kojima je oduzeto evropsko drzavljanstvo i koji su pravno bez drzavljanstva, ali, ocjenjuje Gardijan, nije jasno kako ce to izvesti. Neke zemlje zahtijevaju provjere putnika u avionima, prije nego sto se dopusti da avion ude u njihov vazdusni prostor.

Pitanje stranih dzihadista naci ce se na dnevnom redu sastanka medunarodne koalicije protiv Islamske drzave 14. novembra u Vasingtonu, gdje ce se okupiti oko 30 zemalja, naveo je Juronjuz, pozivajuci se na izvor iz Ministarstva spoljnih poslova Francuske.

Tvrdnja da ce evropski dzihadisti vjerovatno biti vraceni iz Turske u svoje maticne zemlje u suprotnosti je s komentarima evropskih zvanicnika od prije dvije sedmice, istice Juronjuz.

Francuska, Velika Britanija i Belgija su medu drzavama koje su tvrdile da bi teroristi Islamske drzave trebalo da se suoce s pravdom u Siriji i Iraku, gdje su pocinjeni zlocini. Dok ce se vraceni ekstremisti Islamske drzave vjerovatno suociti s pravdom u svojim maticnim zemljama, brojni strucnjaci, ipak, izrazavaju bojazan da vecina dokaza protiv njih mozda nece moci biti iznesena pred sud.

Evropa, koja ima najveci strateski interes za ono sto se dogada na Bliskom istoku, nikada se nije bavila svojim pripadnicima teroristicke organizacije Islamska drzava, sto sada dolazi na naplatu, ocjenjuje americka televizija CNN, isticuci da je vrijeme da se evropske zemlje usredsrede na haos pred svojim pragom.

Reakcija Velike Britanije na nedavno hvatanje terorista Islamske drzave koji se nalaze u americkom pritvoru, bila je oduzimanje njihovog drzavljanstva, sto je, ocjenjuje CNN, potez jednako koristan kao i kolektivno guranje glave u pijesak.

Visestruka upozorenja obavjestajne zajednice ukazivala su da bi propadanjem kalifata mogli biti obnovljeni napori pripadnika Islamske drzave za napade na ciljeve u Evropi. Ta upozorenja su se povecala sada kada su Turska i njeni saveznici usli u sjevernu Siriju, gdje je neizvjesna buducnost kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF).

SDF kazu da u svojim zatvorima imaju oko 800 evropskih ekstremista, a u kampovima jos 700 zena i oko 1.500 djece.

TOKOM BLOKADE PUTEVA

Policija je danas pucala na demonstrante u Hong Kongu i ranila jednog od njih, dok su ucesnici antivladinog protesta blokirali trasu metroa i puteve tokom jutarnjeg spica.

Portparolka jedne hongkonske bolnice izjavila je da je ranjena osoba u kriticnom stanju, ali nije iznijela detalje.

Dramaticna scena snimljena kamerom vjerovatno ce dodatno podstaci gnijev demonstranata u toj autonomnoj kineskoj teritoriji, gdje je atmosfera usijana poslije hapsenja sest prodemokratskih poslanika tokom vikenda i posto je student koji je tokom proslonedjeljnog protesta pao s parking-garaze podlegao povredama u petak.

Na drugoj lokaciji, u naselju Ma On San, muskarac je danas zapaljen poslije svade s grupom ljudi oko nacionalnog identiteta. I on je smjesten u bolnicu u kriticnom stanju.

Protesti u Hongkongu odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

U AUSTRALIJI

Vlasti u Australiji su proglasile vanredno stanje duz velikog dijela istocne obale kontinenta, a stanovnike u visoko rizicnim podrucjima pozivaju na evakuaciju zbog nadolazecih “katastrofalnih” pozara.

U sumskim pozarima koji su harali Novim Juznim Velsom i Kvinslendom poginule su tri osobe, a unisteno je vise od 150 domova.

Vlasti ocekuju da ce nepovoljni vremenski uslovi, vrucina i vjetar u utorak dostici nevidene nivoe.

Sumski pozari su cesta i smrtonosna prijetnja u vrijeme vrucih i suvih ljeta u Australiji, ali trenutno izbijanje pozara mnoge je iznenadilo.

“Svi moraju biti na oprezu bez obzira gdje se nalazili i svi trebaju pretpostaviti najgore. Ne mozemo dopustiti opustanje”, rekla je premijerka Novog Juznog Velsa Gladis Berejiklian.

U Sidneju, najnaseljenijem gradu u zemlji, sa vise od pet miliona stanovnika proglasena je “katastrofalna opasnost od pozara” za utorak kada bi temperature od 37 Celzijevih stepeni u kombinaciji sa snaznim vjetrovima mogle stvoriti smrtonosne uslove.

“Sjutra je naglasak na zastiti zivota, imovine i osiguravanju sto vece sigurnosti za sve”, rekla je Berejiklian.

Vlasti su naglasile da cak ni kuce otporne na vatru nece moci izdrzati katastrofalne uslove, a u utorak ce biti zatvoreno vise od 100 skola.

Pozari su imali poguban uticaj na divlje zivotinje u Australiji. Strahuje se da je oko 350 koala stradalo.

VOJSKA BOLIVIJE PREDLOZILA

Predsjednik Bolivije Evo Morales je saopstio da ce podnijeti ostavku na mjesto predsjednika te juznoamericke drzave.

Komandant oruzanih snaga Bolivije Vilijams Kaliman izjavio je sinoc da je vojska sugerisala Moralesu da podnese ostavku, kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

Kaliman je istakao da je vojska trazila od predsjednika da podnese ostavku kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

“Nakon analize unutrasnjeg konflikta u drzavi, zatrazili smo od predsjednika drzave da se odrekne svog predsjednickog mandata kako bi se uspostavio mir i odrzala stabilnost za dobrobit Bolivije”, rekao je Kaliman novinarima, prenosi Rojters.

Protesti i nemiri u Boliviji poceli su nakon odrzavanja izbora krajem oktobra, na kojima je Evo Morales pobijedio, a u neredima je do sada ubijeno troje ljudi, a vise od 300 je povrijedeno.

Oruzane snage Bolivije saopstile su sinoc da su naredile vazdusne i kopnene operacije kako bi “neutralisali” oruzane grupe koje dkeluju van zakona.

Ranije danas, Organizacija americkih drzava (OAS) saopstila je da je revizijom utvrdeno da je bilo nepravilnosti na izborima odrzanim 20. oktobra, na kojima je Morales osvojio cetvrti mandat, prenosi Rojters.

Moralesova pobjeda na proslomjesecnim izborima pokrenula je proteste sirom zemlje.

Kako se navodi, Morales se slozio da se odrze novi izbori i zamijene clanovi izborne komisije.

IZBORI U SPANIJI

Spanska Socijalisticka radnicka stranka (PSOE) premijera Pedra Sanceza pobijedila je na vanrednim parlamentarnim izborima, na kojima je osvojila 120 od 350 mjesta u Donjem domu parlamenta, saopstilo je sinoc spansko Ministarstvo unutrasnjih poslova.

Rezultati su dobijeni nakon prebrojanih skoro 99 odsto glasova.

Konzervativna Narodna stranka osvojila je 88 mjesta, a desnicarska partija Voks 52 mjesta, sto je znatno vise nego na izborima odrzanim u aprilu ove godine, prenose agencije.

Stranka ljevice Podemos osvojila je 35 mjesta, dok je Republikanskoj ljevici Katalonije pripalo 13 mjesta u parlamentu.

Kako se navodi, stranka Siudadanos osvojila je 10 mjesta, sto je za 47 manje nego na prethodnim izborima.

Izlaznost na ovim vanrednim izborima bila je 69,94 odsto.

Na osnovu rezultata jasno je da nijedna stranka nema dovoljno za formiranje vladajuce vecine, sto znaci da ce doci do pregovarackog procesa medu strankama o formiranju vlade.

BERLIN

Njemacka kancelarka Angela Merkel i sef diplomatije Hajko Mas distancirali su se od francuskog predsjednika Makrona koji smatra da je NATO “mozdano mrtav”.

“NATO, Sjevernoatlantski savez, predstavlja noseci stub nase odbrane. Ipak, sve je jasnije da mi Evropljani, clanice EU koje su u NATO, u buducnosti treba da preuzmemo vise odgovornosti”, rekla je Merkel u emisiji posvecenoj 64. rodendanu nemacke vojske, Bundesvera.

Merkel ce se veceras sastati s Makronom u Berlinu, a veceri ce prisustvovati i predsjednik Njemacke Frank-Valter Stajnmajer.

Ona je navela da treba ojacati evropsku stranu u NATO.

“Zbog toga u EU postoji saradnja u domenu odbrane”, rekla je kancelarka.

Hajko Mas se izrazio u slicnom tonu u kolumni za list Spigl, gdje je naveo da Njemacka “zeli i potreban joj je NATO”.

“Bila bi greska dozvoliti urusavanje NATO. Bez SAD, ni Njemacka ni Evropa nisu u stanju da se efikasno brane”, ocijenio je on.

Emanuel Makron je ustalasao javnost kada je u cetvrtak ocijenio da je NATO u stanju “mozdane smrti”. U prilog tome je iznio odsustvo koordinacije SAD i Turske koja je, iako clanica NATO, nedavno samostalno vojno intervenisala u Siriji.

“Moramo razjasniti sta su strateski ciljevi NATO”, izjavio je tada francuski lider.

Merkel, koja je oduvek zastupala izuzetno atlantisticki stav, brzo je reagovala na Makronovu izjavu i rekla da ne dijeli Makronovu “radikalnu” viziju.

HONGKONG

Policija je danas ponovo bacala suzavac na antivladinim demonstracijama sirom Hongkonga ciji su ucesnici razbijali prozore prodavnica u trznim centrima, gnijevni zbog smrti studenta aktiviste i hapsenja prodemokratskih poslanika.

Protesti u toj autonomnoj kineskoj teritoriji odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriji Kini.

Policija je bacala suzavac da bi ocistila ulice u Cuen Vanu na sjeverozapadu Hongkonga, a prethodno je u toj oblasti jurila demonstrante po trznom centru Sitivok.

List Epl dejli javio je da je policija uhapsila cetiri muskarca i zenu zbog unistavanja prodavnica u Cuen Vanu.

Na sjeveroistoku Hongkonga, u oblasti Sa Tin, vlasti su zatvorile stanicu metroa posto su demonstranti polomili prozore i ostetili aparat za kupovinu karata.

Novinari su javili da je policija uhapsila tri muskarca u stambenom kompleksu u toj oblasti, ali da razlog njihovog privodenja nije jasan.

Unistavanja prodavnica u trznom centru bilo je i u oblasti Tuen Mun, na sjeverozapadu Hongkonga.

Protesti su dopirnijeli ekonomskom nazadovanju Hongkonga. Ekonomija te teritorije sa 7,5 miliona stanovnika zavrsila je trece tromjesecje ove godine u recesiji, prvoj u Hongkongu od svjetske finansijske krize.

Policija je juce objavila da je uhapsila sest poslanika zbog opstrukcije sednice lokalnog parlamenta 11. maja, na kojoj je razmatran sporni zakon o ekstradiciji. Svi uhapseni su pusteni na osnovu kaucije.

Demonstranti su takode oplakivali studenta Cou C-Loka koji je u petak podlegao povredama zadobijenim od pada sa parking-garaze posto je policija bacila suzavac na demonstrante.

Okolnosti njegove smrti nijesu jasne, a mnogi optuzuju policiju za koriscenje ostre taktike koja ukljucuje masovnu upotrebu suzavca. Policija negira da je gurnula tog 22-godisnjeg studenta s garaze tokom protesta u ponedjeljak i da je odlagala ukazivanje pomoci.

IZLAZNE ANKETE U RUMUNIJI

Sadasnji predsjednik Klaus Johanis izasao je na prvo mjesto u prvom krugu predsjednickih izbora u Rumuniji, a ocekuje se da ce se u drugom krugu suociti sa bivsom socijaldemokratskom premijerkom Viorikom Dancilom, pokazuju dvije izlazne ankete.

Biralista su zatvorena u 19 casova po lokalnom vremenu, a po izlaznim anketama tada je procijenjeno da Johanis ima 39, a Dancila 22,5 posto glasova.

Ako danas nijedan kandidat ne osvoji vise od 50 odsto glasova, drugi krug glasanja bice 24. novembra.

ROHANI

Predsjednik Irana Hasan Rohani rekao je danas da je na jugu zemlje otkriveno novo nalaziste nafte, koje prema procjenama sadrzi oko 50 miliona barela sirove nafte.

Tako su dokazane iranske naftne rezerve dodatno povecane. Iran je do sada imao dokazane rezerve od oko 150 miliona barela sirove nafte.

Rohani je naveo da je naftno polje otkriveno u naftom bogatoj provinciji Huzestan.

Predsjednik je govor odrzao u pustinjskom gradu Jazd.

Iranska energetska industrija je tesko pogodena americkim sankcijama.

BEZ PREPREKA

Iran je u subotu saopstio da obogacuje uranijum do pet odsto, nakon sto je u vise navrata odstupio od obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Prema tom sporazumu, Iranu je bilo zabranjeno da obogacuje uranijum u Fordu, podzemnom postrojenju dugo cuvanom u tajnosti, kao i da obogacuje uranijumov izotop 235 preko 3,67 odsto.

Teheran je u cetvrtak aktivirao obogacivanje u postrojenju Fordo i naveo da centrifuge postepeno povecavaju snagu i da ce od danas moci da obogacuju uranijum na 4,5 odsto.

Prema nasim podacima “trenutno proizvodimo pet odsto”, rekao je novinarima portparol Iranske organizacije za atomsku energiju Beruz Kamalvandi.

On je naveo da je Iran imao “kapacitet da proizvede pet, 20, 60 ili bilo koji drugi procenat”.

Nivo od pet odsto je ispod obogacivanja od 20 odsto dokle je Iran ranije stigao i daleko od 90 odsto, koliko je neophodno za proizvodnju atomske bombe.

Nastavak aktivnosti u Fordu je izazvao zabrinutost u Parizu, Berlinu i Londonu, potpisnicima nuklearnog sporazuma, i oni su pozvali vlasti u Teheranu da povuku odluku.

Dalje obogacivanje uranijuma je cetvrta faza plana povlacenja iz obaveza prema nuklearnom sporazumu. Plan je poceo u maju, nakon ponovnog uvodenja americkih sankcija.

Prema sporazumu, Iran je obecao da nikada nece teziti tome da proizvede ili na drugi nacin dode do nuklearnog oruzja i pristao je na drasticno ogranicavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje medunarodnih sankcija.

Medutim, proslogodisnje istupanje SAD-a iz sporazuma i ponovno uvodenje sankcija su izmijenili situaciju.

Iran je od tada pokusavao da izvrsi pritisak na ostale zemlje potpisnice da mu pomognu u zaobilazenju americkih sankcije, ali posto to nije urodilo plodom Teheran je poceo da smanjuje izvrsavanje obaveza.